Naslov
Temeljni demografski pokazatelji hrvatskoga pograničnog pojasa
(Basic Demographic Indicators of the Croatian Border Belt)

Autori
Pokos, Nenad ; Mišetić, Roko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Sigurnost i obrana Republike Hrvatske u euroatlantskom kontekstu / Smerić, Tomislav ; Sabol, Gabrijela - Zagreb : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2009, 227-246

ISBN
978-953-6666-64-5

Skup
Sigurnost i obrana Republike Hrvatske u euroatlantskom kontekstu

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 21.05.2009. - 22.05.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Hrvatska; stanovništvo; pograničje
(Croatia; population; border belt)

Sažetak
U radu se hrvatskim pograničnim pojasom smatra područje svih općina i gradova koje je 2001. godine na kopnu graničilo s jednom od susjednih država. Promatrani je pojas u trenutku posljednjega popisa stanovništva obuhvaćao 23% od ukupnog broja općina i gradova. Položaj na granici može negativno utjecati na mnoge funkcije i sadržaje u naselju, pa tako postati i zapreka demografskom razvoju. S druge strane, pogranični položaj može neko naselje odnosno grad staviti u prednost pred drugim gradovima, smještenima više u središte nacionalnog područja, pa tako donijeti i potaknuti demografski razvitak. Stoga se u radu razmatra promjena broja stanovnika pograničnog pojasa prema svim međupopisima između 1900. i 2001. godine. Osim promjene broja stanovnika u radu su analizirane i promjene u dobnoj strukturi stanovništva između 1981. i 2001. godine. Zbog različite geneze i vremenskog nastanka hrvatskih granica analizirane promjene prikazane su i na razini šest manjih cjelina. Te cjeline čine pogranični pojasevi prema Sloveniji, Mađarskoj i Srbiji, dok je pogranični pojas prema Bosni i Hercegovini (kao najduži) raščlanjen na tri manja pojasa: sjeverni ili slavonski, središnji ili banovinsko-kordunsko-lički te južni ili dalmatinski.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA