Pregled bibliografske jedinice broj: 432254
Elektronički potpis
Elektronički potpis // Godišnjak 12, Jubilarno XX. savjetovanje aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse / Crnić, Ivica (ur.).
Zagreb: Organizator, 2005. str. 463-469 (ostalo, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 432254 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Elektronički potpis
(Electronic Signature)
Autori
Vojković, Goran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Godišnjak 12, Jubilarno XX. savjetovanje aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse
/ Crnić, Ivica - Zagreb : Organizator, 2005, 463-469
Skup
Jubilarno XX. savjetovanje aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 09.11.2005. - 11.11.2005
Vrsta sudjelovanja
Ostalo
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
elektroničko poslovanje; elektronički potpis; pravna regulacija; Zakon o elektroničkom potpisu
(electronic business; electronic signature; legal regulation; Electronic Signature Act)
Sažetak
Iako su najvažniji zakonski preduvjeti ostvareni (postojanje Zakona o elektroničkom potpisu i provedbenih propisa), a postoji i odgovarajuća operativna osnova – ovlašteni izdavatelj certifikata, korištenje elektroničkog potpisa i naprednog elektroničkog potpisa u Republici Hrvatskoj još uvijek nije zaživjelo. Razlozi za to zasigurno nisu samo pravni. Dio razloga zašto elektronički potpis još nije zaživio u praksi svakako je nedostatak odgovarajuće tehničke infrastrukture (posebno sustava izrade trajnih sigurnosnih kopija), no neki od razloga zasigurno spadaju u sferu sociologije i psihologije. Tradicija korištenja papira, nepoznavanje tehnoloških mogućnosti, nekorištenje Interneta kao nečeg uobičajenog te stav da je i postojeći način rada dobar – sve to usporava širenje elektroničkog poslovanja izvan segmenta Internet trgovina te sličnih sustava namijenjenih relativno jednostavnoj kupoprodaji, a koja se odvija i bez uporabe elektroničkog potpisa. Velik dio problema zašto se napredni elektronički potpis ne koristi dovoljno leži i u činjenici kako su njegove mogućnosti još uvijek relativno nepoznate izvan uskog kruga stručnjaka za informacijsku sigurnost. Stoga je iznimno bitan uvjet educiranje naše stručne pravne i šire javnosti u ovom pogledu, a kako bi se u Republici Hrvatskoj napokon u praksi počele koristiti prednosti koje donosi poslovanje uz korištenje naprednog elektroničkog potpisa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo, Informacijske i komunikacijske znanosti