ࡱ> bjbj4` + *Fp48<555ϡѡѡѡѡѡѡ$55555ң5nkϡ5ϡ:,PFb 0R55555555555555555555555  :Ivan Jur evi Filozofski fakultet u Osijeku Sveu iliate J. J. Strossmayera Staroslavenski i  ruski jezik u hrvatskoglagoljskim liturgijskim tekstovima Sa~etak: Na tekstovima aest odabranih psalama iz Kosinjskoga brevijara (1491) i Karamanova Bukvara (1753) prou avaju se jezi ne mijene do kojih je doalo a) prirodnim razvitkom liturgijskog jezika u dodiru sa ~ivim govorom prireiva a tekstova i b) ciljanim zahvatima sa svrhom isto noslavenizacije hrvatskoglagoljskih liturgijskih tekstova. Najvea se pozornost posveuje  na grafijsko-fonoloakoj razini  pisanju i refleksima jata i poluglasova, a na morfoloakoj  sklonidbi imenica. Zamjetna je dvostruko eaa uporaba grafema u Kar nego u Kos kao i postojanje dviju funkcionalno razli itih slovnih ina ica jata. Tzv. isto noslavenizacija u Kar osobito dolazi do izra~aja u refleksu o (< J), koji prevladava u brojnim prefiksima i prijedlozima: sograihL, vozljubihL, vo utrob, predo mno, ko oltaru itd. U oblicima imenica, kao i ostalih vrsta rije i, znatno je manje razlika izmeu Kos i Kar negoli na fonoloakoj razini. Klju ne rije i: liturgijski jezik, psalmi, isto noslavenizacija, Mateo Karaman Uvod Iako se u naslovu spominju dva jezika  staroslavenski i ruski  u radu e se najviae govoriti o treemu, koji se zove hrvatskostaroslavenski ili hrvatska redakcija staroslavenskoga jezika. Taj je jezik jedna od bitnih sastavnica hrvatskoga glagolizma, specifi ne povijesne pojave kojoj su uz hrvatski tip staroslavenskoga jezika bitne zna ajke: glagolji no pismo i zapadna liturgija, odnosno jurisdikcija Rima. Na hrvatskostaroslavenskom se jeziku glagolji nim pismom joa od 11. st. (od Be kih listia) piau tekstovi u kojima se mogu pratiti razvojni procesi, tj. promjene na svim jezi nim razinama. Na tome viaestoljetnom razvojnom putu hrvatski je liturgijski jezik proaao kroz brojne i raznovrsne mijene, kako one koje su bile posljedica njegova prirodnog razvitka, do hotimi nih i ciljanih zahvata u njegovo ~ivo jezi no tkivo. O jednoj i drugoj vrsti promjena bit e rije i u ovome radu, koji se ne bavi toliko kulturno-povijesnim i politi kim okolnostima koliko samim jezi nim injenicama, dakle ne vanjskom nego viae takozvanom unutarnjom povijeau jezika. Istra~ivanja su provedena na odabranim podudarnim tekstovima iz Kosinjskoga brevijara (1491) i Karamanova Bukvara (1753). Kosinjskim se brevijarom (Kos) naziva prvotisak hrvatskoglagoljskoga brevijara iz 1491. godine. To je kodeks od 388 listova veli ine 16,1 x 11,5 cm. Poznat je samo jedan primjerak, koji se uva u Veneciji (Biblioteca nazionale Marciana, Breviario glagolitico Inc. 1235). Objavljena je i faksimilna reprodukcija Brevijara po Zakonu rimskoga dvora 1491. (HAZU  Grafi ki zavod Hrvatske, Zagreb 1991). Za ovaj sam rad odabao tekstove psalama 42, 50, 110, 111, 112 i 129, koji se nalaze i u Karamanovu Bukvaru (Kar) iz 1753. godine. To je drugo izdanje Bukvara, koje je istovjetno prvomu iz 1739., a oba su tiskana u Propagandinoj tiskari u Rimu. Na kraju rada objavljuje se u latini noj transliteraciji usporedni tekst psalama iz Kos i Kar s kriti kim aparatom u kojemu se navode ina ice iz Baromieva i Brozieva brevijara. Na primjeru hrvatskoglagoljskih tiskanih brevijara pokuaat u ukratko pokazati kako je tekao proces pomlaivanja jezika, tj. zamjenjivanje starijih (stsl.) jezi nih osobina mlaima (hrvatskima), a na primjeru Karamanovih tekstova sustavno unoaenje isto noslavenskih jezi nih osobina u hrvatskoglagoljske tekstove. Najprije valja ustvrditi da se jezi na starina u svim, poglavito u liturgijskim tekstovima, vrlo dobro uva. Inovacija je bilo najviae na fonoloakoj i leksi koj razini, ali se u tome i sami hgl. brevijari meusobno znatno razlikuju. Sljedeih nekoliko leksi kih razlika izmeu Kos (1491) i Baromieva (1493) brevijara pokazuje u kojem su smjeru iale inovacije: (Najprije se navodi primjer iz Kos, a potom iz Bar.): i~e : ki 1,1; ko : kako 9A,9; ego : negovima 17,10; vr(a)gL : neprt(e)lL 42,2; vskuju : za L 42,5; im~e : kim' 49,23; egda : k'da 63,2; gl(agola)hu : govorahu 118,23. Veina primjera pokazuje da je leksik Kos psaltira arhai niji od Bar, tj. da u Bar esto nalazimo mlae lekseme na onim mjestima gdje je u Kos stariji. Proces pomlaivanja hrvatskostaroslavenskoga jezika sustavnim zamjenjivanjem staroslavenskih jezi nih osobina hrvatskima, tj. njegov prirodni razvitak, trajao je sve 17. st., kada je naglo prekinuta nit domae tradicije i kada se prihvaa ruskoslavenski knji~evni jezik u liturgiji, a sve to, kako ka~e Vjekoslav `tefani,  da bi hrvatski glagoljaai, koji su se prilagodili u liturgiji i drugim oblicima crkvenog ~ivota zapadnoj crkvi, jednoga dana mogli poslu~iti kao most prema Slavenima isto ne crkve&   Nakon Tridentskoga koncila (1545.-1563.), u ~elji i namjeri da stvori jedinstven liturgijski jezik za sve Slavene, Congregatio de propaganda fide (Zbor za airenje vjere) preuzima tiskanje crkvenih knjiga za katoli ke Slavene. Glede odabira jezika nisu se ostvarila o ekivanja hrvatskih glagoljaaa da e to biti jezik njihovih knjiga. Zaato? Zbog vanjske politike Rimske crkve, koja je bila usmjerena dalje na slavenski istok prema Bjelorusima i Ukrajincima. Stoga je u srediate zanimanja Zbora za airenje vjere, koji je, kako je ve re eno, bio preuzeo na sebe tiskanje liturgijskih knjiga za sve katoli ke Slavene, doaao ukrajinski liturgijski jezik, koji se smatrao bli~im staroslavenskomu izvorniku od jezika hrvatskih glagoljaaa  iskvarena unosom osobina narodnoga jezika. Za redakturu liturgijskih knjiga bio je zadu~en hrvatski franjevac Rafael Levakovi (1597.-1649.), koji je za tisak priredio misal  1631. i brevijar 1648. O jeziku tih kodeksa mo~e se rei da uz osnovni stsl. sloj supostoji mjeaavina akavskih, kajkavskih i isto noslavenskih elemenata, primjerice va dvorL, vu gradL, soveraenie& To je bila Levakovieva  rusifikacija hgl. knjiga. Morao ja tako postupiti. Da nije mogao birati, svjedo i njegov vlastiti zapis na po etku brevijara:  AzL sotvorih ko povelno mi bist, a udobn mn ob imL zikomL naaimL pisati. Tako je zapo ela  rusifikacija hgl. liturgijskih knjiga koja e trajati sljedeih 260 godina, sve do Par ieva misala (1893.) i Strossmayerovih zasluga za povratak izvorne hrvatske redakcije u liturgijske knjige. U cijelome tom dvoipolstoljetnom procesu vjerojatno je najzna jniju ulogu odigrao Mateo Karaman (1700.-1771.), koji se odmah nakon svoga reenja u Splitu, kao voditelj duhovnih vje~ba za  ilirske reenike (budue popove glagoljaae), susreo s problemom nedostatka liturgijskih knjiga. O odgoju glagoljaakoga klera skrbio je zadarski nadbiskup Vicko Zaninovi, koji Karamana aalje u Rusiju na pet godina. Tamo je on samostalno nau io ruski jezik, i to uglavnom iz slavne Gramatike Meletija Smotrickoga. Po povratku nadbiskup ga aalje u Rim da prevodi i korigira misal, a usto je predavao  ilirski jezik pitomcima, za koje je 1739. priredio i izdao poznati Bukvar. Meutim njegovo najzna ajnije djelo jest dosljedno rusificirano izdanje misala 1741. Taj je misal poznat kao Karamanov misal. Nije ga priredio i izdao zato ato mu  poveljeno bist , nego svjesno i namjerno, dr~ei da se ne treba oslanjati na narodni jezik kao protestanti nego na knji~evni (ruskoslavenski) jezik kako bi se lakae utjecalo na pravoslavce i njihovo privoenje Uniji. Rusifikacija (bolje rei isto noslavenizacija) hgl. tekstova nije bila  ~iva jezi na pojava, tj. nije nastala kao posljedica utjecaja govornika jednoga jezika na govornike drugoga, niti je bila povezana s djelovanjem mo~ebitnih isto noslavenskih u itelja i prosvjetitelja na hrvatskome tlu. Bila je plod djelovanja crkvenih vrhova u Rimu i nekih hrvatskih zagovornika jedinstvenoga jezika za sve Slavene. Grafija i fonologija Pisanje jata u Kos. U tekstovima psalama (42., 50., 110., 111., 112. i 129.) Kosinjskoga brevijara potvreno je 77 primjera bilje~anja jata i njegovih refleksa e i i. Nisu uzeti u razmatranje, naravno, primjeri pod titlom, kao ni ponavljanja leksema. Od spomenutih 77 leksi kih i gramati kih morfema zajedno 18 je primjera bilje~enja jata na njegovu etimoloakome mjestu: snga 50,9; obl 50,9; ustn 50,17; dla 110,2; krpostL 110,6; o pr(a)vd 50,16; k t(e)b 50,15 & itd., a 38 s njegovim refleksima, i to 30 ekavskim potvrda: zavetL 110,5; delo 110,3; ocesti 50,3; v sanme 110,1; ot vseh 129,8; po v(e)lice 50,3; ot sele 112,2 itd. & i 8 ikavskih: ot griha 50,4; v grisih 50,7; v utrobi 50,12; sime 111,2; n(a)d vsimi 112,4& itd. U tekstu je potvreno 15 rije i u kojima se znakom jat bilje~i glasovni slijed [ja]: ko 50,5; vil 50,8; spaseni 50,14; svo 111,5; z(i)ki 112,4. Ima podosta primjera u kojima se jat bilje~i na krivome mjestu, naj eae na mjestu izvornoga e: pamt 110,4; a dar 110,4; pomnet 110,5; s 111,8, ali i, doduae rijetko, na mjestu izvornag i (< y): ~rtv A mn. 50,18. U Bar i Bz ukupan je broj bilje~enja jata 64. Od toga je u 40 leksema znak na starome mjestu: zavtL 110,5; smrena 50,19; ot grha 50,4; po velic 50,3 & , a samo 10 refleksa, i to 9 ekavskih: vzvest(e)tL 50,17; prebivaet 111,9; pred tob(o) 50,6 & i 1 ikavski: ot vsihL 129,8. U Bar i Bz nisam naaao grafem jat zabilje~en na krivome mjestu, a bilje~enja glasovnoga slijeda [ja] ima: vil 50,8; ko 50,18; spaseni 50,13 & Pisanje jata u Kar. Dvije se bitne osobitosti pisanja jata u Karamanovu tekstu mogu zamijetiti ve letimi nim pogledom: prva  vrlo esta uporaba grafema jat i druga  dvije ina ice grafema jat. O prvoj osobitosti najbolje govori podatak da sam u pregledanim psalmima nabrojio 122 primjera leksi kih i gramati kih morfema s jednim od slovnih znakova za jat: pobdiai 50,6; krpostL 110,6; bezvstna 50,8; vo grshL 50,7; dostonie 110,6; vo utrob 50,12; vL seleni tvo 42,3  ato je pribli~no dvostruko viae negoli u Kos, gdje nad grafemom jat prevladava bilje~enje njegovih ekavskih i ikavskih reflekasa (18 puta grafem jat : 40 puta slovni znakovi i~e i estL. Vrlo esta uporaba grafema jat u Kar vjerno slijedi isto noslavensku normu uvanja jata. Druga bitna osobitost u pisanju jata jest postojanje dviju njegovih funkcionalno razli itih ina ica  jedna s dijakriti kim znakom (nadslovnom to kom) , i druga bez toga znaka. Od 122 primjera 49 se odnosi na na jat s nadslovnom to kom, a 73 na jat bez to ke. Meutim, va~nije od broj anih odnosa jest to da je grafem jat s dijakriti kom to kom zapravo slovni znak za etimoloaki glas jat, tj. tim se znakom bilje~i jat na njegovu izvornome mjestu: ekovka 42,1; snga 50,9; stni 50,20; dla 110,7; sm 111,2; ot vshL 129,8; vo istin i pravd 110,8; k teb 129,1& (49x). Ta novostvorena ina ica grafema jat pokriva razli it izgovor [je], [e], i [i], a kako se u kojem slu aju izgovarao, teako je rei. Teako nam u tome mogu pomoi i malobrojni zabilje~eni refleksi jata  ukupno pet (5) ekavskih: prebivaetL 110,3; v zapovdehL 111,1; prezretL 111,8; premudrosti 50,8; predL tobo 50,6 i tri (3) ikavska: o isti 50,11; smireno 50,19 i priskorbna 42,5. Drugi slovni znak za jat, onaj bez to ke,  ima vrijednost latini noga ja: usp. Troja &  Dakle, i Karamanu je slovo jat slu~ilo kao grafijski znak za glasovnu skupinu [ja]: mati mo 50,7; bezzakoni 50,4; taina 50,8; vilL mi esi 50,8; dostonie 110,6; slovesa svo 111,5; vozsi 111,4 & (33x). Joa se eae (44x) jat pojavljuje na mjestu izvornoga e: m 50,3; s 50,16; svtago 50,13; im 112,1; sL knzi 112,8; ot stra~ 129,6 & Znak za poluglas u Kos i Kar: Ovdje se promatra najprije pisanje znaka za poluglas na kraju rije i. Od 58 pregledanih rije i u Kos koje nisu pod titlom u 27 primjera znak za poluglas na kraju rije i piae se atapiem radostL 50,14; ot grihL moihL 50,10; rodL 111,2; tvoimL 50,15; vazvahL 129,1& (27x), a u 31 slu aju se izostavlja: prebivaet 110,3; udes 110,4; sud 110,7; visok 112,4; pamet 111,6& (31x). Dakle u Kos se znak za poluglas na kraju neskraenih rije i neato eae izostavlja nego ato se piae. U Karamanovu se tekstu dosljedno bilje~i znak za poluglas na kraju rije i: sograihL 50,6; dalL bihL 50,18; zikL 50,16; krpostL 42,2& (130x). U pregledanim psalmima nisam naiaao ni na jedan slu aj ispuatanja toga znaka na kraju rije i. U Kos su vrlo rijetki primjeri pisanja znaka za poluglas u sredini rije i: lLstiva 42,1 (samo 1), Kar: lstiva 42,1, ali se esto piae poluglas na mjestu iskonskoga a: zL etL; dLsi 50,10; dLl bimL 50,18; dL 50,20; ka oltLru 42,4, ato pokazuje da se izgovarao kao [a]. U Kar nisam naiaao ni na jedan primjer bilje~enja znaka za poluglas u sredini rije i niti na mjesti iskonskoga a. Znak za poluglas u prijedlozima i prefiksima u Kos se eae izostavlja nego ato se piae: ot lica 50,13; ot gnoia a 112,7; s knezi 112,8; v domu 111,3; otvrati 50,11& (20x), samo je sedam primjera bilje~enja: otL ezika 42,1; vL mn 50,12; vL utrobi 50,12; sLgraihL 50,6& (7x). U Kar je obratno  eae se piae: kL teb 50,15; vL sovte 110,1; sL knezi 112,8; nadL nebesi 112,4 izL glubinL 129,1& (22x) nego ato se izostavlja, a slu ajevi izostavljanja odnose se samo na prijedlog i prefiks ot / ot-: ot sluha 111,7; ot zemlje 112,7; ot zika 42,1; otvrati 50,11; otverzeai 50,17; voznoaeni 50,21 (Kos: vznoa(e)ni). U rije ima iza kojih dolazi enklitika Kos uvijek izostavlja znak za poluglas: uboit se 111,7; vil mi esi 50,8 jer su se enklitike pisale sastavljeno s rije ju ispred sebe. Spomenuti primjeri u Kar imaju znak za poluglas: uboitL s 111,7; vilL mi esi 50,8& i tako se naj eae susree, a ima i primjera s izostavljenim jerom: ispovm s 110,1; boe im s 110,5. Sva bilje~enja znaka za poluglas u prou avanome korpusu samo su dio grafijske tradicije. Ti se (polu)glasovi nikako nisu izgovarali ni itali u tekstovima 15. odnosno 18. st. Meutim ostao je njihov trag u tzv. vokalizaciji jakih jerova  nakon ato su se meusobno izjedna ili, u jakom su se polo~aju razvili u a, kako u hrvatskim govorima, tako u hrvatskoglagoljskim tekstovima. U dosta ograni enu korpusu naaao sam samo nekoliko primjera refleksa a: v sanme Kos 110,1 (Kar: sonm; va vk Kos 110,5 (Kar: vL vkL), ta Kos 129,8 (Kar: toi), vazvahL 129,1 (Kar: vozvahL), ka oltLru 42,4 (Kar: ko oltaru). Zanimljivo je ato se ponekad mo~e sresti i o kao staroslavenski refleks poluglasa: togda Kos 50,21 (Kar: tagda). U Kar se pojavljuje i refleks e: strahL GospodenL Kar 110,10; pravedenL Kar 110,4; pravednikL Kar 111,6; mno~estvu Kar 50,3, ato je osobina stsl., a i isto noslavenskih jezika. Tzv. isto noslavenizacija u Kar osobito dolazi do izra~aja u refleksu o koji prevladava u brojnim prefiksima i prijedlozima: sograihL 50,6; vozlbilL 50,8; vozraduetL s 50,16; voznoaeni 50,21; sotvoreni 110,8; vL sovt 110,1; ko oltaru 42,4; otL vostoka 112,3; vo grshL 50,7; vo utrob 50,12; vo vshL 110,2; predo mno 50,5; ko oltaru 42,4; sozi~di 50,12; vozzvahL 129,1& U pregledanome odlomku iz Kos suglasni ka skupina ~d zabilje~ena je samo jedanput: ho~d 42,2 (Bar: ho). Kao oznaka fonema /j/ dolazi i: sLzii 50,12; vzd(a)i 50,14; ili se piau samo susjedni samoglasnici: utvrr'eni 110,8 kao i ligature sazit se 50,20; vsku Kos 42,5 (Bar: za L). U Kar dosljedno se uva pisanje skupine ~d: ho~du 42,2; sozi~du 50,12; vozda~dL 50,14; sozi~dutL s 50,20; utver~eni 110,8. Jedanput je fonem /j/ zabilje~en ligaturom , a vrlo esti znakom za jat [ja]. Praslavenske skupine *stj, *skj u hrvatsko akavskome su se razvile u a, koje se u Kos naj eae bilje~i grafemom  ( ): e(dL)r 111,4; p(o)skr (e)t 111,10; a e 50,18; 129,3; edrotamL (L mn.) 50,3; oce (e)nie 129,4; ovjereni su i primjeri dvoslovnoga bilje~enja (aa + ata): gnoia a 112,7; a dar 110,4. Grafem ata ( ) u Kos dolazi i na mjestu prasl. *t': pi u 110,5; boe im s 110,5; tv(o)r(e) (i)m 110,10; sho etL 111,1; sm(u) aeai 42,5; ves(e)l(e) emu 42,4; vn(e)ml i 129,2; v(e)s(e)l(e) u se 112,9. U Kar nisam naiaao na dvoslovno bilje~enje, dakle nema aa + ata, umjesto toga dosljedno se upotrebljava glagolji na ligatura s trima natpisanim to kicama  ( D), koja ozna uje glasovni slijed /a/: gnoi Da 112,7; DedrL 110,4; 111,4; Dedri 111,5; poskre~e DetL 111,10; a De 50,18; 129,3; DedrotL G mn. 50,3; o i Denie 129,4; ni Da 112,7; e De 42,5. Uobi ajeni grafem ( ) bez nadslovnih to kica u Kar dolazi na mjestu prasl. *t : pi u 110,5; boe im s 110,5; tvore imL 110,10; vosho etL 111,1; smu aeai 42,5; vneml  129,2; vesele u s 112,9. Navedeni primjeri pokazuju da se to razli ito bilje~enje (grafem D s trima to kicama dolazi na mjestu prasl. *stj, *skj i ozna uje /a/, a  bez to kica dolazi na mjesu prasl. *t i ozna uje //. Dvoslovnoga a u Kar nema. U Kos se slogotvorno l i r dosljedno bilje~e bez popratnoga vokala: slnca 112,3; srce 50,12; utvrdi 50,14; krvi 59,16; otvrzeai 50,17; samo u jednome primjeru nalazimo zabilje~en poluglas uz r: ~rLtvu 50,21. U Kar vjerno se slijedi isto noslavenska tradicija bilje~enja er na mjestu r: serce 50,12; utverdi 50,14; 111,8; ~ertvu 50,21; a ovjereni su i ovakvi primjeri: krovi 50,16; slonca 112,3; kao i priskorbna 42,5, gdje je zabilje~en popratni samoglasnik o, a ne e, kao i pisanje popratnoga samoglasnika ispred r. f/p. U hrvatskostaroslavenskome sustavu nije postojao fonem f.  Stoga su ga esto zamjenjivali najbli~im domaim elementom (p).  Tako je i u Kos: upvati 111,7; upva 129,5; up v(a)et 129,6; up vai 42,5; dok je u Kar takoer zamijenjen strani fonem f, ali na druga iji na in: upovati 111,7; upovai 42,5; upova 129,5; upovaet 129,6; tj. u skladu s isto noslavenskom normom. Udvojeni suglasnici bilje~e se u Kar: bezzakonie 50,3; 50,5; bezzakoniih 50,7; bezzakoni 50,11; 50,15; issopomL 50,9. Na mjestu nekadanjega prednjeg nazala  u Kos je uvijek e: ime 112,3; sime 111,2; knezi 112,8; se 112,9& , a u Kar isto noslavenski reflex  a: svtu 42,3; svtago 50,13; pamtL 110,4; 111,6; svto i straano im ego 110,9; tvor imL 110,10; sm 111,2; im 112,3; knzi 112,8; s 112,9; vozlo~atL 50,21. Morfologija Imenice Sve imenice m. roda u promatranim tekstovima Kos i Kar imaju u N jd. nulti gramati ki morfem -: zikL 50,6; duhL 50,19; gospod/GospodL 110,4; sud/sudL 110,7; mu~L 111,1; iz(dravi)l/ IzrailL & itd. U N jd. imenica ~. roda potvrena su tri gramati ka morfema: -a, - i -i: Naj eai je -a: ~rtva/~ertva 50,19; pravda 110,3; istina 110,3; hvala 110,10; slava 111,3; duaa 129,5 & itd. Niati ni gramati ki morfem imaju imenice ~. roda i-osnova: milost/milostL 129,7; s(v)t/svtL 111,4; krepost/krpostL 42,2, a -i imenica mati 50,7, koja je pripadala r-osnovama. Imenice s. roda imaju gramati ki morfem -o: delo/dlo 110,3; na elo/za alo 110,10; b(o)gatastvo/bogatstvo 111,3; ili -e: spasenie 42,5; ispovdanie 110,3; oce (e)nie/o i enie 129,4; izbavlenie 129,7; srce/serdce 111,7; ime/im 110,9; 112,2; sime/sm 111,2. U pregledanim tekstovima nisam naaao nijedan primjer imenica m. roda u N mn. Imenice ~. roda nekadanjih nepalatalnih osnova, kao i imenice i-osnova, uvaju u N mn. gramati ki morfem -i: stni 50,20; kosti 50,10; zapovedi/zapovdi 110,7. Imenice s. roda imaju u N mn. o ekivani gramati ki morfem -a: dela/dla 110,2; 110,7. Genitiv. U G jd. imenica m. roda u naaim je tekstovima zastupljen samo gramati ki morfem -a: ezika/zika 42,1; ot (love)ka/ elovka 42,1; griha/greha 50,4; snga 50,9; gospoda 111,1; sluha 111,7; do vka 112,2; zapada 112,3; i imenica gospodL, koja je nekad pripadala i-osnovama imenica muakoga roda, u G jd. ima gramati ki morfem -a, ato zna i da je preala iz i-promjene u glavnu zadr~avajui svoju pripadnost muakom rodu: gospoda 111,1; 129,7; U G jd. imenica s. roda potvren je gramati ki morfem -a: lica 50,13; slnca/slonca 112,3; gnoia a/gnoi a 112,7; bezakoni/bezzakoni 50,4; spaseni 50,16. Imenice ~. roda u G jd. naj eae imaju gramati ki morfem -i bilo da su nekad pripadale i-osnovama: premudrosti 50,8; no i 129,6; ili a-osnovama: pravdi 50,21; molitvi 129,2 (koja je mogla pripadati i i-osnovama molitavL) ili v-osnovama krvi/krvii 50,16. Primjeri ot z(eml)e/zeml 112,7 i ot stra~e/stra~, u kojima je gramati ki mofrem -e, pokazuju da se dobro uva razlika izmeu tvrde i meke ina ice glavne sklonidbe imenica ~. roda. U G mn. imenice m. roda naj eae imaju niati ni gramati ki morfem: ot grih/grhL 50,11; ez(i)k/zikL 110,6; ed/ - 112,9; zastupljen je i gramati ki morfem -i: ldi svoih/ldii svoihL 112,8; a ispred toga morfema mo~e doi sufiks -ov-: sinovL Kar 112,9 (Kos na tome mjestu ima ed). U N mn. imenica s. roda naj eae je potvren gramti ki morfem -: del/dlL 110,6; udes/ udes 110,4; ot vshL bezakoni/bezzakonii 129,8 (v. SD, 84). Imenice ~. roda u G. mn. takoer imaju naj eae gramati ki morfem -: izL glubinL 129,1; edrotL Kar 50,3 (Kos na tome mjestu ima druk iji izri aj: & po mn(o)gimL edrotamL tvoimL, dok je u Kar: & po mno~estvu DedrotL tvoihL); rukL Kar 110,7 (Kos na tome mjestu uva dvojinski oblik genitiva: r(u)ku.) Zanimljiv je oblik G mn. neplodovL Kar 112,9 jer je imenica neplody, neplodJve u staroslavenskome jeziku pripadala v-osnovama koje su u G mn. imale gramati ki morfem -JvJ- ili - sa sufiksom -Jv- pa je Karaman ovdje slijedio isto noslavenizacijske te~nje, tj. vokalizaciju J > o. Dativni su oblici u tekstovima znatno rjei od nominativnih i genitivnih pa je tako i u naaim tekstovima potvreno samo nekoliko primjera, ali dovoljno da poka~u kako je D jd. imenica m. roda imao gramati ki morfem -u: kL Bogu 42,4; sluhu 50,10; ka oltLru/ko oltar 42,4; a u imenica ~. roda -: o pravd/pravd. U D mn. zabilje~ene su samo dvije imenice, i to s gramati kim morfemom -em: put(e)mL/putemL 50,15 i l(de)m/ldemL 110,6; 110,9. Akuzativ. Dva su gramati ka morfema zabilje~ena u A jd. imenica m. roda  -: s(ve)t/svtL 42,3; duhL 50,12; sionL Kos 50,20 (Kar: Siona); na oltarL 20,21; va vk/ vL vkL 110,5; zavetL/zavtL 110,5; vL domL 112,9; -a: boga 42,5; duha/tuha (!) 50,13; gospoda 111,7; 112,1; iz(dravi)la/ Israil 129,8. Imenica duhL jedanput ima gramati ki morfem -: i d(u)hL pravi obn(o)vi vL utrobi moei / i duhL pravi obnovi vo utrob moei 50,12, tj. a drugi put -a: i d(u)ha s(veta)go tvoego ne otimi ot mene Kos 50,12 / i tuha (!) svtago tvoego ne otimi ot mene Kar 50,12, akuzativ je jednak genitivu. Dva bi razloga mogla biti za to. Prvi: kategorija ~ivosti, jer je u primjeru gdje je A = G rije  o Duhu Svetom, dakle, o imenici za ~ivo, dok je u prvome primjeru (A = N) imenica duhL opa imenica. Drugi je razlog tzv. slavenski genitiv, tj. genitiv izravnoga objekta koji dolazi uz nije ne glagole. Valja upozoriti i na razliku u akuzativnom obliku imenice sionL/Siona: Ubl(a)~i g(ospod)i bl(a)govoleniemL tvoimL sionL Kos 50,20 / Ubla~i Gospodi blagovoleniemL tvoimL Siona Kar 50,20. Ako je ovdje rije  o kategoriji ~ivosti (Sion = Izrael), a mislim da jest, onda je u Kos o uvan tzv.  stari akuzativ , tj. onaj koji je uvijek jednak nominativu, pa tako i u imenica koje zna e ato ~ivo, i koji je egzistirao u staroslavenskom jeziku prije nego ato je za~ivjela kategorija ~ivosti. U A jd. imenica ~. roda takoer nalazimo dva o ekivana gramati ka morfema  -u: pr 42,1; istinu 42,3; 50,8; goru 42,3; pr(a)vdu/hvalu 50,17; ~rLtvu/~ertvu 50,21; pi u 110,5 i -: nostL 42,4; radostL 50,10; 50,14; krpostL 110,6; pamet/pamtL 111,6; matr/materL 112,9; U imenica s. roda pojavljuju se takoer dva o ekivana gramati ka morfema  -o: s(lovo)/slovo 129,5 i -e: bezakonie/bezzakonie 50,5; veselie 50,5; lice 50,11; srce/serdce 50,12; dostonie 110,6; izbavlenie 110,9; srca/serdce 50,19. U posljednjem primjeru susreemo joa jedanput uporabu slavenskoga genitiva, ovaj put u Kos, a odnosi se na imenicu s. roda uz nije ni glagol: srca skr(u)aena i smrena b(og)L ne uni i~itL / serdce sokruaeno , i smireno Bo~e ne uni i~iai 50,19. U vrlo ograni enom korpusu nalazimo samo dvije imenice u A mn.: vragi 111,8, koja se ni po emu ne razlikuje u Kos i Kar i ni u jednoj nije provedena druga palatalizacija jer je -i < -y. Druga je imenica telce/telci 50,21. U stsl. je ta imenica glasila telLcL, -a m = tele; june i budui da joj je osnova zavraavala na meki suglasnik, imala je u A mn. telLc (> telce), a taj oblik nalazimo i u Kos. U Kar je oblik telci (kao u osnova na tvrdi suglasnik), ato je posljedica mijeaanja tvrde i meke sklonidbene ina ice, odnosno utjecaja isto noslavenizacijskih te~nja. U A mn. imenica ~. roda zbog ograni ena korpusa potvren je samo jedan primjer: ~rtv/~ertvi 50,18; Izvorno je, u stsl. jeziku, bio gramati ki morfem -y > -i. A - u primjeru ~rtv rezultat je mijeaanja tvrde i meke sklonidbene ina ice. Lokativ. U tekstu su zabilje~ene samo dvije imenice m. roda u L jd. i imaju o ekivane gramati ke morpheme -u: vL domu 111,3; i -e/-: na s(u)de/na sud 111,5. L jd. imenica ~. roda ima gramati ke morpheme -i: po milosti 50,3; vL utrobi Kos 50,12; v istini i pravdi Kos 110,8; na zemli 111,2; 112,6. Iz navedenih se primjera vidi da su gramati ki morfem -i u L jd. zadr~ale imenice i-osnova i ja-osnova, a primaju ga naknadno i imenice a-osnova. Potvren je i gramati ki mrfem -e: va tme Kos 111,4; v slave Kos 111,9. Razmjerno je est i gramati ki morfem -: vo utrob Kar 50,12; vo istin i pravd Kar 110,8; vo tm Kar 111,4; v slav Kar 111,9. Imenice s. roda imaju u L jd. gramati ki morfem -u: po mno~astvu Kar 50,3; i -i: v bez(a)koni Kos 50,7; na nebesi 112,6. Lokativni oblik imenice nebo, koja je pripadala s-osnovama, pokazuje preuzimanje gramati koga morfema -i iz jo-osnova. U L mn. imenice m. i s. roda imaju gramati ke morfeme -ih: v grisih Kos 50,7; v s(love)sihL Kos 50,6; vL bezzakonihL Kar 50,7; -h: vo grshL Kar 50,7; vo sloveshL Kar 50,6. Imenice ~. roda imaju gramati ki morfem -h: vo volhL? Kar 110,2; i joa eae -eh: v zap(o)vedeh/v zapovdehL 111,1; vL guslehL 42,4. Potvren je i gramati ki morfem -ah: vL volah Kos 110,2. Instrumental. DVXtv  2 4 6 F Z \ b h x ~ DJ&*>BFXbpt,28>|ҺƳhnh 5OJQJhnh OJQJhnh 6OJQJhnh 56OJQJ hnh^[hnh-s5CJaJhnh ~5CJaJhnh?05CJaJhV: hnh hnhI hnh?0hnh?053X4 6 z| *t Z#$dh`a$gd $dha$gdd $da$gd^[gd dgd%a $da$gd%a $da$gdoRU $dha$gd9$a$gd9 *N`DFZbd~j,@0>~,>dvDhlrzֻֻֻ~~~~hnh56 hnh5hnhd6 hnhdhV: hnh{ hnh[c6jhnh#0JU hnhO?jhnh-s0JU hnh-s hnh ~hnh{5 hnhO hnh hnh 6OJQJ1z|& , 2 8 H"^""""X#Z#\#l#x###$$$$.%%%%%%%%%0&2&p&v&&&&&&&&͹۰۩۹ۢ۹۹ۛwhnhN6@hnh ~6@hnh4F6hnhN6 hnhN hnh^[ hnh[c6hnh ~@ hnh4Fjhnh0JU hnh hnh4 hnh ~ h.P5h h.P56h.P5jhnhq0JU-Z#$2&&'F)>-Z37r9ADDDM $dha$gd9dhgd{$dh`a$gd9 $dha$gd.P5 $dha$gd9$dh`a$gd9$ `0dh*$a$gdN$ 0dh*$a$gdN$ 0dh*$a$gd9&&&&&&&&&&&&&&' '''('*','.'H'T'd'f'h't''''''''''''''''''(((`(f(((((B)D)`)):-<->-----T1ӾӺӭӺӺjhnh2Z0JUh.P5jhnhd0JUhnh ~6 hnh ~hnh ~@hnh ~6@hnhN6@hnhN@AT1V1|1~14444,4245555555555"7788<:>:H:J:<<AADDDDE EEEELENEVEXEbEdEnEpEzE|EEEEEEEF Fƾhnh.6 hnh.hnhnl5hnh.56hnh.5hnh6t5hnh{5 h3h ~ h3h3hnh ~6hnh ~56h.P5 hnh ~ hnh: F4F8FFFFGGGGGG HH&H.H>HNHbHrHHHHHI(I8I@IPI\InIxIIIIIIII JJ J2J>JPJ\JlJtJJJK K^KdKrKzKKKKKKK L&LLLLLLLLLLLZM\MlMvMMMMMMM*N,NhnhVT6 hnhnl hnhVMhnh.6 hnh.V,NTN`NpN~NNNNNO2OBOTOdOlOOOOOOOPPPPPPPPPPPQQQHQXQ`Q R&R2R6RhRnRSSSSSSST"T0T>TPTfTrTTTTTUU0U6UUU VVV VZV`VfVlVxVzVV hnhVMhnhVT56hnh.56hnh.5hnhVT5hnh.6 hnh.NMPPn^ _aabFr8| TVndhgd{ $dha$gd{ $dha$gd8$dh`a$gd8 $dha$gd9VVVVWWX X$X&XXXXXXXZY`YYYZ$Z`ZlZnZrZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[[[ [&[0[2[4[H[N[P[R[[[ \ \ hnh%ahnh.:b6OJQJhnh.:b6hnh.6OJQJ hnhVMhnh.OJQJ^J hnh hnh.hnh.6B \\x\\6]J]^]r]]]]]]]^^*^8^J^^^^^^___V_\_____``"`,`H`Z`z``````````,a.a2a6aDaHaXafava|aaaaaaabbb bbbbcccùhnh856hnh.56hnh.5 hnh8hnh.6 hnh hnh.jhnhawE0JUIccccccccddhdzdddddddddee^fpf~ffffffffffgggg>hLhlhrhvhhhhhiiii$i>iBiXidiiijjjjTkXkrkvkkkkkkkBlHlblfl~llllllm hnhhnh6hzjhnh.0JU hnh.hnh.6Rmm,m0mNmRmnmvmmmtnxn~nnnnnnnnnnoo$o(oppp0qqBqRq\q^qbqrrrr$r0r2r8rttuuuuuuuuuv vvv v0vhnh6hzh*Vh*Vh$6hnh6 hnh hnh.hnh.6O0v6v:v>vNvRvTvZvjvpvtvzvvvvvvvvvvvvvTwVwwwwwwwwwwwxx0xBxDxJx\xnxpxvxxxxxxxxxzyyyyօ؅څ"&(*HJLXrz|hnh.6OJQJmH sH hnh.6mH sH hhCJOJQJaJhhnh6hnh.6hnh.mHsHhnh.mH sH  hnh.@|"(Z`dl|‡ԇ"2ʈ̈Έ$8N`bʉ̉ 46貫hnh.5mH sH hnh{mH sH hnhmH sH  hnh.hnh.6#hnh.6OJQJ^JmH sH hnh6mH sH hnh.6OJQJmH sH hnh.mH sH hnh.6mH sH 668>@ƊҊ *.DFJTdr 2H"&28>BN^fv绯瞖hmH sH !jhnh.0JUmH sH hnh85mH sH hnh.5mH sH hnh6mH sH hmH sH hnh.6mH sH hnh.mH sH hnh.56mH sH ;vďʏ BP`lz,HNRf֑"BDJPfhlrҒؒ ,:JVt~ē֓ޓƺѮѮ躠hnh.56mH sH hnh6mH sH hnh.5mH sH hnh{mH sH hnhmH sH hnh6mH sH hnh.mH sH hnh.6mH sH ?ޓ2DRVln|~ؔ8<@JX`p|~ƕ֕–̖Ζږ",>HX`ƻ!jhnh.0JUmH sH hnh6mH sH hnh8mH sH hnh{5mH sH hnh56mH sH hnh5mH sH hnh.6mH sH hnh.mH sH >n~l |6^v!x!!R'T'b''4((( ))$dh`a$gd9 $dha$gd9dhgd8*,6FTVfx|048@BJZfhtʙΙҙ*,<L`rz|Ě̚Κ֚RVZdt~48<DFNl~ $(24>RdhxžОhnh.5mH sH hnh.mH sH hnh.6mH sH W$6HV @B РZ^bjzΡ"FRbpʣڣ8RjĤȤ^,<VdjƦȦ̦Ԧ Z`dprxhnh6mH sH hnh5mH sH hmH sH hnh.6mH sH hnh.mH sH P>BFLNVfpr~ƨrvĩʩ24Fjpx|~ƪ֪ܪ:F~īҫ֫ʬҬnx,.8@NXnz hnh.OJQJ^JmH sH hnh6mH sH hnhmH sH hnh.mH sH hnh.6mH sH Lȯʯүޯ԰бڱܱBHRZjvx²в&NnvVPVlܸJTV\Vhnh6mH sH hnh.56mH sH hnh.5mH sH hnh.6mH sH hnh.mH sH KVXZ^bhvμ޼"&*6DRp½ν6vz~ھ 2BTdx\b$x~ 2Hhnh6mH sH hnh.6mH sH hnh.56mH sH hnh.mH sH hrmH sH N4BJNhr|~b|BDNZ\bxhnh6mH sH h[6mH sH h[h.6mH sH hnhYVmH sH hnh.56mH sH hnh.5mH sH hrmH sH hnh.6mH sH hnh.mH sH =xZ\fxzFJR^`fx$*,*8         Uhnh.5mH sH hnh6mH sH hnh.mH sH hnh.6mH sH QU I jd. imenica m. roda potvreni je o ekivani gramati ki morfem -om: isopomL/issopomL 50,9; duhomL 50,14; u s. rodu: -em: blagovoleniemL 50,20; srcem/serdcemL 110,1. U I mn. imenica m. i s. roda nalazimo gramati ki morfem -i: zubi svoimi poskre~e DetL 111,10; nadL vsimi/vsmi ziki 112,4; nadL nebesi 112,4; s knezi/sLknzi112,8. Pridjevima i zamjenicama u prou avanju se naj eae pristupa zajedno pa je tako najprikladnije i u ovome radu, poglavito s obzirom na ograni enost korpusa. Izdvoje li se osobne (li ne) zamjenice, ostat e veina zamjenica koje s pridjevima dijele iste morfoloake zna ajke u okvirima tzv. pridjevsko-zamjeni ke deklinacije. Nominativ zamjenice za 1. osobu jednine potvren je samo u obliku azL (Kar 50,5)  a(zL) (Kos 50,5), a nalazimo je i u D jd.: grih moi pr(o)tivu mn e(stL) vinu Kos 50,5 te u I jd.: predo mno Kar 50,5. Dativni oblik teb edinomu sograihL Kar 50,6 u isto noslaveniziranom tekstu itao se kao [tebja]. Zabilje~en je i I jd.: predL tobo 50,6. Genitivni oblik ego zadr~ava posvojno zna enje: dlo ego 110,3; im ego 110,9. Uz ve spomenute zajedni ke osobine sa zamjenicama pridjevi su dijelili s imenicama kategoriju roda, broja i pade~a, ali su imali i svoje posebnosti kao ato je kategorija odreenosti i stupnjevanja. U pregledanim tekstovima i Kos i Kar dobro uvaju rezliku meu neodreenim i odreenim pridjeviskim oblicima: ot zika neprepodobna i ot lovka nepravedna (Kos: neprav(a)dna) i lstiva (Kos: lLstiva) 42,1; srca skr(u)aena i smrena Kos 50,19. Zanimljivo je da i pridjev Bo~ii svojim dativnim oblikom: vnidu ko oltar Bo~i 42,4 (Kos: I vn(i)du ka oltLru b(o)~i) pokazuje da su se i posvojni pridjevi mogli sklanjati po imeni koj promjeni, tj. da su imali i svoj neodreeni (krai) lik. U Kar tekstu zamjetno je uvanje duljih (odreenih) oblika pridjeva: bezvstna i taina Kar 50,8 (Kos: bezvstna i taina); i mnogoe u nego izbavlenie Kar 129,7 (Kos: mn(o)go); vzdvizaei Kar 112,7 (Kos: vzdvizae); priziraei Kar 112,6 (Kos: priz(i)rae; To uvanje nestegnutih likova pridjeva, odnosno participa, zna ajka je isto noslaveniziranih tekstova. U Kos se rjee pojavljuje odreeni oblik participa: vznosei Kos 112,7; kao i pridjeva: vL goru svetu tvo. Stari, naslijeeni nastavak -go u G jd. zamjeni ke deklinacije dosljedno se uva u Kos i Kar: moego 50,4; 50,16; tvoego 50,13; 50,14; 129,4; svetago 50,13. U pregledanim tekstovima nije potvren nijedan slu aj njegove zamjene mlaim nastavkom -ga. Vrlo je rijedak i u cijelome psaltiru Kosinjskoga brevijara, zabilje~en je samo jedan primjer: vsak(o)ga 120,7. Neodreene se zamjenice pojavljuju samo u nepremetnutu liku: vsimi Kos 112,4; vsmi Kar 112,4; vsehL Kos 110,2 (Kar: vshL); vse Kos 110,7 (Kar: vs). Glagoli Oblik za 1. os. jd. prezenta ima dosljedno gramati ki morfem -u/-: ho~d Kos 42,2 (Kar: ho~du); vnidu 42,4; zna 50,5; oc (u) se Kos 50,9 (Kar: o i u s); nau u 50,15. Za 2. os. jd. prezenta uva se gramati ki morfem -ai: smu aeai 42,5; opravdiai 50,6; okropiai 50,9; omieai 50,9; otvrzeai Kos 50,17 (Kar: otverzeai); blagovoliai 50,18; ne uni i~iai 50,19; nazriai 129,3. Dosljedno se uva zavrano -tL u oblicima za 3. osobu. jd.: stu~(a)et Kos 42,2 (Kar: stu~aetL); n(e) uboit se Kos 111,7 (Kar: ne uboitL s); uzrit Kos 111,10 (Kar: uzritL); prebivaetL 110,3; i 3. os. mn.: vzradut s 50,10; obratet se Kos 50,15 (Kar: obratt s); sazit Kos 50,20 (Kar: sozi~dut s). To je zna ajka staroslavenskih i isto noslaveniziranih tekstova. Leksik Mogu se uo iti i neke leksi ke razli itosti izmeu tekstova u Kar u Kos: uboga (Kar 112,7)  ni a (Kos) pravihL (Kar 110,1)  pravadnih (Kos) hvalu (Kar 50,17)  pravdu (Kos) vseso~~eni (Kar 50,18)  olok(a)vtomatL (Kos) vseso~egaema (Kar 50,21)  olok(a)vtomatL (Kos) sinovL (Kar 112,9)  ed (Kos) seleni (Kar 42,3)  sela (Kos) Sintaksa Kao sintakti ke posebnosti tekstova u Kar mogu se izdvojiti sljedee sintagme po kojima se Kar razlikuje od Kos: Umjesto posvojnoga dativa: i spasenie licu moemu Kos 42,5 u Kar se rabi posvojni genitiv: spasenie lica moego; uporaba drugoga prijedloga: i grih moi pr(o)tivu mn e(stL) vinu Kos 50,5 u Kar stoji: i grhL moi predo mno estL vinu; po mn(o)gimL edrotamL tvoimL Kos 50,3 u Kar nalazimo: po mno~estvu edrotL tvoihL; zamjena dvojinskoga oblika dela r(u)ku ego ist(i)na i sud (Kos 110,7) mno~inskim dla rukL ego & (Kar) ukazuje na gubljenje dvojine iz sustava. Valja istaknuti i razli itu uporabu povratno--posvojne zamjenice svoi: Dok je u Kos pripadnost subjektu ozna ena zamjenicom svoi: da opr(a)vdiai se v s(love) sihL svoih (Kos 50,6), Kar zadr~ava posvojnu zamjenicu: da opravdiai s vo sloveshL tvoihL. U osobitosti sintakse tekstova iz Kar ide i izbjegavanje uporabe slavenskog genitiva, tj. izricanja izravnog objekta genitivom uz zanijekane glagole: srca skr(u)aena i smrena b(og)L ne uni i~itL Kos 50,19  serdce sokruaeno i smireno Bo~e ne uni i~iai Kar 50,19. U sintakti ke zna ajke Kar tekstova valja ubrojiti i rezli itu zastupljenost kategorije ~ivosti, o emu je ve neato re eno u poglavlju o akuzativnim oblicima imenica. Zaklju ak Tzv. isto noslavenizacija u Kar osobito dolazi do izra~aja u refleksu o (< J), koji prevladava u brojnim prefiksima i prijedlozima: sograihL, vozljubihL, vo utrob, predo mno, ko oltaru itd. Takoer valja rei da se u Kar znatno eae rabi grafem nego u Kos kao i to da postoje dvije funkcionalno razli itie slovne ina ice jata. Obje su te zna ajke na tragu svjesne isto noslavenizacije hrvatskoglagoljskih liturgijskih tekstova. U oblicima imenica, kao i ostalih vrsta rije i, znatno je manje razlika izmeu Kos i Kar negoli na fonoloakoj razini. uvanje brojnih staroslavenskih (knjiakih) osobina u hrvatskostaroslavenskome liturgijskom jeziku kao i isto noslavenizaciju hrvatskoglagoljskih tekstova treba promatrati i prihvatiti kao dio hrvatske glagoljske tradicije i raznolikost hrvatske kulturne baatine. A izvan je svake dvojbe da je rusifikacija (tj. isto noslavenizacija) hrvatskoglagoljskih tekstova bila atetna za prirodan razvitak hrvatskostaroslavenskoga jezika. PSALAM 42Kos (1491)Kar (1771) 195r b 1 Sudi mi b(o~)e i ras(u)di pr mo otL ezika neprepodobna i ot (lov)ka nepra(va)dna i lLstiva izbavi me 2 k(o) ti esi b(o~)e krepostL mo: Vsku otrin(u) me i vsku stue ho~d egda stu~(a)et mi vr(a)gL 3 Poali mi s(v)t tvoi i ist(i)nu tvo ta me nast(a)vista i vLvest(a) me v g(o)ru sv(e)tu tvo i v sela tvo 4 I vn(i)du ka oltLru b(o)~i i k b(og)u ves(e)l(e) emu n(o)stL mo Ispov()m se t(e)be v g(u)slehL b(o~)e b(o~)e moi 5 vsk(u) preiskrbna esi duae mo i vsku sm(u) aeai me Up'vai na b(og)a k(o) ispov()m se emu i sp(a)senie licu moemu b(og)L moi ______________________ 1 ras(u)di] rassud(i) add. mi Bar Bz | otL ezika] ot' zika Bar Bz | lLstiva] lastiva Bar Bz | c 2 krepostL] kr()p(o)st(L) Bar Bz | stue ho~d] setue hoju Bar Bz | vr(a)gL] neprt(e)lL Bar Bz | 3 vLvest(a)] vaved(o)sta Bar Bz | 4 ka olt'ru] k oltaru Bar Bz | t(e)be] t(e)b Bar Bz | v g(u)slehL] v guslhL Bar Bz | 5 preiskrbna] priskrbna Bar Bz | vskuju] za L Bar Bz | Up'vai] Ufai Bar Bz |  44. str. 1 Sudi mi Bo~e , i razsudi pr mo : ot zika neprepodobna : Ot elovka nepravedna, i lstiva izbavi m . ot . 2 ko ti esi Bo~e krpostL mo : vsku otrinu m ? i vsku stu ho~du , vnegda stu~aetL mi vragL. 3 Posli svtL tvoi , i istinu tvo : ta m nastavista , i vve|dosta vL goru svtu tvo , i vL seleni tvo . ot. 4 I vnidu ko oltar Bo~i . kL Bogu vesel emu nostL mo . Ispovm s teb vL guslehL Bo~e , Bo~e moi : 5 vsku priskorbna esi duae mo ? i vsku smu aeai m ? . ot . upovai na Boga: ko e e ispovms emu : spasenie lica moego , i BogL moi .PSALAM 50Kos (1491)Kar (1771)197v d 3 Pom(i)l(ui m)e b(o~)e po v(e)lice m(i)l(o)sti tvoei i po mn(o)gimL edrotamL tvoimL ocesti b(e)z(a)konie moe 4 Naip(a) e omii me ot b(e)zakoni moego: i ot griha moego o ist(i) me 5 ko bez(a)konie moe a(zL) zn(a) i grih moi pr(o)tivu mn e(stL) vinu 6 T(e)b edinomu sLgraihL: i zlo pred t(o)bo stvor(i)hL: Da opr(a)vdiai se v s(love)sihL svoihL i prepriai vn(e)gda sudit(i) se 7 Se bo v bez(a)k(o)ni zL etL es(a)mL i v grisihL rod(i) me m(a)ti mo 8 Se bo ist(i)nu vLzl()bilL esi bezvstna i taina prem(u)drosti tvoee vil mi esi 9 Okropiai me g(ospod)i isopomL oc (u) se i om(i)eai me p(a) e snga obl se 10 Sluhu m(o)emu dLsi radostL i veselie |i vzrad(u)t se kosti smr(L)nie: 11 Otvrati l(i)ce tvoe ot grihL moihL i vsa b(e)z(a)koni mo ocsti 12 Srce isto sLzii vL mn b(o~)e i d(u)hL pravi obn(o)vi vL utrobi moei 13 Ne otvrz(i) me ot lica tvoego i d(u)ha s(veta)go tvoego ne otimi ot mene 14 Vzd(a)i mi radostL spaseni tvoego: i d(u)homL vl(a)di nimL utvrdi me 15 Nau u b(e)z(a)konie put(e)mL tvoimL i ne ist(i)vi k t(e)b obratet se: 16 Izb(a)vi me ot krvi b(o~)e b(o~)e sp(a)seni moego i vzrad(u)et se ez(i)kL moi o pr(a)vd tvoei 17 G(ospod)i ustn moi otvrzeai i usta mo vzvstetL pr(a)vdu tvo: 18 ko a e bi vshot()lL ~rtv dLl bimL ubo olok(a)vtomatL ne bl(a)govoliai 19 }rtva b(og)u d(u)hL skr(u)aenL: srca skr(u)aena i smrena b(og)L ne uni i~itL 20 Ubl(a)~i g(ospod)i bl(a)govoleniemL tvoimL sionL dL sazit se st()ni er(u)s(oli)mskie 21 Togda bl(a)govoliai ~rLtvu pr(a)vdi vznoa(e)ni olok(a)vtomatL: togd|a vzl(o)~etL na olt(a)rL tvoi telce _________________ 3 po v(e)lice] po velic Bar Bz | ocesti] ocsti Bar Bz | 4 griha] grha Bar Bz | 5 grih] grhL Bar Bz | 6 v s(love)sihL] v s(love)shL Bar Bz | 7 v bez(a)k(o)ni zL etL] v b(e)z(a)k(o)nii za et Bar Bz | v grisihL] v grshL Bar Bz | 10 dLsi] dasi Bar Bz | 11 ot grihL] ot grhL Bar Bz | 12 sLzii vL mn] sazi5i va mn Bar Bz | 15 Nau u] NLu u Bar Bz | 16 ez(i)kL] z(i)kL Bar Bz | 17 vzvstetL] vzvest(e)tL Bar Bz | 18 ~rtv dLl bimL] ~rtvi dal bim' Bar Bz | 20 dL] da Bar Bz | 21 togda] tagda Bar Bz | telce] tel'ce Bar Bz | 32 str. 3 Pomilui m Bo~e : po velici milosti tvoei. I po mno~estvu edrotL tvoihL : o isti bezzakonie moe . 4 Naipa e omii m ot bezzakoni moego : i ot grha moego o isti m. 5 ko bezzakonie moe azL zna : i grhJ moi predo mno estL vinu : 6 Teb edinomu sograihL : i lukavoe predL tobo sotvorihL : ko da opravdiai s vo sloveshL tvoihL : i pobdiai vnegda suditi ti . 7 Se bo vL bezzakoniihL za atL esmL: i vo grshL za atL m mati mo . 8 Se bo istinu vozlbilL esi : bezvstna i taina premudrosti tvoe vilL mi esi . 9 Okropiai m issopomL , i o i u s : omieai m , i pa e snga ubl s . 10 Sluhu moemu dasi radostL i veselie : i vozradut s kosti smirenni . 11 Otvrati lice tvoe ot grhL moihL : i vs bezzakoni mo o isti . 12 Serdce isto sozi~di vo mn Bo~e : i duhL pravi obnovi vo utrob moei . 13 Ne otver~i mene ot lica tvoego : i tuha(!) svtago tvoego ne otimi ot mene . 14 Vozda~dL mi radostL spaseni tvoego : i duhomL vladi nimL utverdi m . 15 Nau u bezzakonni putemL tvoimL : i ne istivii kL teb obratt s . 16 Izbavi me ot krovii Bo~e , Bo~e spaseni moego : i vozraduet s zikL moi pravd tvoei . 17 Gospodi ustn moi otverzeai : i usta mo vozvsttL hvalu tvo . 18 ko a e bi voshotlL esi ~ertvi dalL bihL ubo : vseso~~eni ne blagovoliai : 19 }ertva Bogu duhL sokruaenL : serdce sokruaeno , i smireno Bo~e ne uni i~iai . 20 Ubla~i Gospodi blagovoleniemL tvoimL Siona : i da sozi~dut s stni Ierusalimski. 21 Tagda blagovoliai ~ertvu pravdi , voznoaeni , i vseso~egaema : tagda vozlo~atL na oltarL tvoi telci . PSALAM 110Kos (1491)Kar (1741) 217r b 1 Ispovem se t(e)bi g(ospod)i vsem srcem moimL: v sv()te pravadnih i sanme 2 Veli dla g(ospodL)na: iziskana vL vsehL volah ego 3 Isp(o)vedan(i)e i vllpota delo ego: i pravda ego prebivaet v(a) v()kL vka 4 Pamt stvoril est udes svoihL m(i)l(o)st(i)vL i a dar gospod 5 pi u dalL e(stL) boe im s ego Pomnet va vk zavetL svoi: 6 krpostL del svoih zv(e)st(i)t l(de)m svoim d(a)ti im dost(o)n(i)e ez(i)k 7 Dela r(u)ku ego ist(i)na i sud: v()rni vse z(a)p(o)v(e)di ego 8Utvrr'eni v(a) v()k v()ka stvor(e)ni v' ist(i)ni i pr(a)vdi 9 Izb(a)vl(e)nie p(o)sla g(ospod)L l(de)m svoim: z(a)p(o)vede v(a) v()k z(a)v()t svoi s(ve)to i str(a)ano ime ego 10 Na elo pr(e)m(u)dr(o)sti str(a)h g(ospoda)n r(a)z(u)m ~e bl(a)g vs()m tv(o)r(e) (i)m Hv(a)la ego pr(e)b(i)v(a)et v(a) v()k v()k _________________ Ps(a)lamLrz Bar Bz | 1 t(e)bi] teb Bar Bz | vsem srcem] vsim' src(e)mL Bar Bz | v sv()te pravadnih i sanme] v svt pr(a)v(a)dnihL i sanm Bar Bz | 2 VL vsehL volah] va vshL volahL Bar Bz | 3 delo] dlo Bar Bz | 3 prebivaet] prebivaetL Bar Bz | 4 Pamt stvoril] PametL stvorilL Bar Bz | udes] udesL Bar Bz | a dar gospod] edar g(ospod)L Bar Bz | 5 s] se Bar Bz | Pomnet] PomenetL Bar Bz | zavetL] zavtL Bar Bz | 6 del svoih zv(e)st(i)t l(de)m svoim] dlL svoihL vzvstitL ldem svoimL Bar Bz | 7 sud] sudL Bar Bz  22. str. 1Ispovm s teb Gospodi vsmL serdcemL moimL: vL sovt pravihL i sonm . 2 Veli dla Gospodn : iziskana vo vshL volhL ego . 3 Ispovdanie i velelpota dlo ego : i pravda ego prebivaetL vL vkL vka : 4 PamtL sotvorilL estL udesL svoihL, milostivL i edrL GospodL : 5 pi u dalL estL bo im s ego : PomnetL vL vkL zavtL svoi : 6 krpostL dlL svoihL vozvstitL ldemL svoimL . Dati imL dostonie zikL : 7 dla rukL ego istina, i sudL . Vrni vs zapovdi ego : 8 utver~eni vL vkL vka: sotvoreni vo istin, i pravd . 9 Izbavlenie posla ldemL svoimL : zapovda vL vkL zavtL svoi : Svto i straano im ego : 10 za alo premudrosti strahL GospodenL . RazumL blagL vsmL tvor imL ego : hvala ego prebivaetL vL vkL vka. PSALAM 111Kos (1491)Kar (1741) 217r c 1 B(la)~(e)nL m(u)~L boei s g(ospod)a v zap(o)vedeh ego sho etL z(e)lo 2 Silno n(a) z(eml)i bud(e)tL sime ego rodL prav(a)dnih blag(o)slovit s 3 Slava i b(o)gatastvo v domu ego i pravda ego preb(i)vaet v(a) v()kL vka 4 Vsi v(a) tme s(v)t pr(a)v(a)dnih m(ilo)stiv i e(da)r i pr(a)vd(a)n g(ospod)L 5 Bl(a)gL mu~ m(i)lue i dae r(a)sm(o)tr(i)t |s(love)sa svo n(a) s(u)de 6 k(o) v(a) v()k n(e) p(o)dvi~it se Pamet ve n(u) b(u)det pravadnik 7 i ot sl(u)ha zla n(e) uboit se Gotovo srce ego upvati n(a) g(ospod)a 8 utvrdi s srce ego i ne p(o)dvi~it s doid(e)~e vzrit n(a) vr(a)gi svoe 9 Rast(o) i i r(a)zda ub(o)gim: pravda ego preb(i)vaet va v()k v()ka RogL ego vzn(e)s(e)t se sl(a)ve 10 greanik uzrit i pr(o)gn()v(a)et se Z(u)bi svoimi p(o)skr (e)t i r(a)st(a)et ~(e)l(a)nie gr()an(i)k p(o)g(i)bn(e)t __________________ 1 v zap(o)vedeh] v zap(o)v()dhL Bar Bz | sho etL] vsho etL Bar Bz | 2 sime] sme Bar Bz | prav(a)dnih] pr(a)v(a)dnihL Bar Bz | s] se Bar Bz | 3 preb(i)vaet] prebivaet' Bar Bz | 4 v(a) tme s(v)t pr(a)v(a)dnih m(ilo)stiv i e(da)r i pr(a)vd(a)n] va tm s(v)tL pr(a)v(a)dnimL m(i)l(o)st(i)vL i edarL i pr(a)v(a)danL Bar Bz | 5 mu~] mu~L Bar Bz | r(a)sm(o)tr(i)t] rasmotritL Bar Bz | n(a) s(u)de] na sud Bar Bz | 6 Pamet] PametL Bar Bz | b(u)det pravadnik] budet' prav(a)dnikL Bar Bz | 7 Upvati] ufati Bar Bz | 8 s] se Bar Bz | 8 s] se Bar Bz | 8 vzrit] vzritL Bar Bz | 9 ub(o)gim:] ubogimL Bar Bz | preb(i)vaet] prebivaetL Bar Bz | 9-10 sl(a)ve greanik uzrit] v sl(a)v granikL uzritL Bar Bz | 10 p(o)skr (e)t i r(a)st(a)et] poskr etL i rastaetL Bar Bz | gr()an(i)k p(o)g(i)bn(e)t] granikL pogibnetL Bar Bz 24. str. 1 Bla~enL mu~L boi s Gospoda : vL zapovdehL ego vosho etL lo . 2 Silno na zemli budetL sm ego : rodL pravihL blagoslovitL s . 3 Slava i bogatstvo vL domu ego : i pravda ego prebivaetL vL vkL vka. 4 Vozsi vo tm svtL pravimL : milostivL, i edrL , i pravedenL. 5 BlagL mu~L edri, i dai ustroitL slovesa svo na sud : 6 ko vL vkL ne podvi~itL s . VL pamtL v nu budetL pravednikL : 7 ot sluha la ne uboitL s . Gotovo serdce ego upovati na Gospoda , 8 utverdi s serdce ego : ne uboit s donde~e prezretL vragi svo . 9 Rasto i , dade ubogimL : pravda ego prebivaetL vL vkL vka : rogL ego voznesetL s vL slav . 10 GranikL uzritL, i prognvaetL s, zubi svoimi poskre~e etL, i rastaetL: ~elanie granikovL pogibnetL . PSALAM 112Kos (1491)Kar (1741) 217v d 1 Hval(i)te otr(o)ci g(ospod)a hvalite ime g(ospodL)ne 2 Budi ime g(ospodL)ne bl(agoslovle)no otsele i do v()ka 3 Ot <v>stoka slnca i d(o) z(a)p(a)da hvalno ime g(ospodL)ne 4 Visok n(a)d vsimi z(i)ki g(ospod)L: i n(a)d neb(e)si sl(a)va ego (2) 5 Kto k(o) g(ospod)L b(og)L n(a)aL ~ivei n(a) visokih 6 i na smrena priz(i)rae n(a) neb(e)si i n(a) z(eml)i 7 Vzdvizae ot z(eml)e nia a i ot gnoia a vznosei uboga 8 Da p(o)sadit' i s kn(e)zi s knezi ldi svoih 9 I~e obitati tvor(i)t n(e)plodnu v domu matr ed v(e)s(e)l(e) u se ______________ 2 otsele] otsel Bar Bz | 3 Ot stoka] Ot vstoka Bar Bz | hvalno] hval'no Bar Bz | 4 Visok n(a)d vsimi] VisokL nada vsmi Bar Bz | 5 n(a) visokih] na visokihL Bar Bz | 7 ot gnoia a vznosei] ot gnoi a vznose Bar Bz | 8 svoih] svoihL Bar Bz | 9 tvor(i)t] tvoritL Bar Bz | matr ed] matrL edL Bar Bz |  26. str. 1 Hvalite otroci Gospoda: hvalite im Gospodne . 2 Budi im Gospodne blagosloveno : ot nin , i do vka , 3 OtL vostoka slonca do zapada : hvalno im Gospodne . 4 VisokL nadL vsmi ziki GospodL : i nadL nebesi slava ego . 5 Kto ko GospodL BogL naaL, na visokihL ~ivii : 6 i na smirenni prizirai na nebesi , i na zemli ? 7 Vozdvizai ot zeml uboga : i ot gnoi a voznosi ni a : 8 Posaditi ego sL knzi : sL knzi ldii svoihL. 9 Vseli neplodovL vL domL : materL sinovL vesel u s . PSALAM 129Kos (1491)Kar (1741) 222v d 1 Iz gl(u)binL vazvahL k t(e)bi g(ospod)i: 2 g(ospod)i usliai gl(a)sL moi Bud(i)ta uai tvoi vn(e)ml i: gl(a)s m(o)litvi moee 3 A e b(e)z(a)k(o)nie nazriai g(ospod)i g(ospod)i kto potrpit 4 k(o) ot t(e)be oce (e)nie e(stL) i z(a)k(o)na tvoego r(a)di potrp(i)h te g(ospod)i 5 Potrpi d(u)aa mo s(lovo) tvoe i upva d(u)aa mo na g(ospod)a 6 Ot str(a)~e trne do n(o) i ot str(a)~e tr(ne) d(a) up'v(a)et iz(dravi)l n(a) g(ospod)a 7 k(o) ot g(ospod)a e(stL) m(i)l(o)st i mn(o)go u n(e)go izb(a)vl(e)nie: 8 i ta izb(a)vit iz(dravi)la ot vseh bez(a)k(o)ni ego _______________ 1 k t(e)bi] k t(e)b Bar Bz | 2 gl(a)s] gl(a)sL Bar Bz | 3 b(e)z(a)k(o)nie] bez(a)k(o)ni Bar Bz | potrpit] potrpitL Bar Bz | 4 t(e)be oce (e)nie] t(e)b oc enie Bar Bz | 5 Potrpi] Potrp Bar Bz | upva] ufa Bar Bz | 6 trne] trnee Bar Bz | up'va(a)et] ufaetL Bar Bz | 7 m(i)l(o)st] m(i)l(o)st' Bar Bz | 8 izb(a)vit] izbavit' Bar Bz | ot vseh] ot vsihL Bar Bz |  30. str. 1 IzL glubinL vozzvahL kL teb Gospodi : 2 Gospodi usliai glasL moi . Da budutL uai tvoi vneml  : glasL molitvi moe 3 A e bezzakoni nazriai : Gospodi kto postoitL ? 4 ko u tebe o i enie : zakona radi tvoego poterphL t Gospodi . 5 Poterp duaa mo vL slovo ego : upova duaa mo na Gospoda . 6 Ot stra~ utrenni do no i : da upovaetL IsrailL na Gospoda. 7 ko u Gospoda milostL: i mnogoe u nego izbavlenie . 8 I toi izbavitL Israil : ot vshL bezzakonii ego.  Altslawische und "russische" Sprache in den kroatischglagolitischen Liturgietexten Ivan Jur evi Zusammenfassung An sechs ausgewhlten Psalmentexten aus dem Kosinjer Breviar (1491) und aus der Karamanfibel (1753) werden sprachliche Vernderungen untersucht, die infolge von a) der natrlichen Entwicklung der Liturgiesprache im Kontakt mit der lebendigen Sprache der Textherausgeber und b) durch gezielte Eingriffe zum Zwecke der Ostslawisierung der kroatischglagolitischen Liturgietexte aufgetreten waren. Die grsste Aufmerksamkeit wird dabei  auf der graphisch-phonologischen Ebene  der Schreibweise und den Reflexen des Jat und der Halblaute, und auf der morphologischen Ebene der Substantivdeklinierung gewidmet. Festgestellt wurde ein doppelt so hufiger Gebrauch des Graphems in Kar als im Kos, sowie die Existenz der zwei funktional verschiedenen Buchstabenvarianten des Jat. Die so genannte Ostslawisierung in Kar kommt besonders im Reflex des o (< J), das in zahlreichen Prfixen und Prpositionen berwiegt: sograihL, vozljubihL, vo utrob, predo mno, ko oltaru u. s. w. In den Substantivformen, sowie bei anderen Wortarten ist der Unterschied zwischen Kos und Kar wesentlich kleiner als auf der phonologischen Ebene. Schlsselwrter:Liturgiesprache, Psalmen, Ostslawisierung, Mateo Karaman Literatura: BABI , V., Tri plasti morfoloakih vplivov v Levakovievem brevirju in Karamanovih izdajah misala in brevirja, u: Glagoljica i hrvatski glagolizam (gl. ur. Marija  Ana Drrigl, Milan Mihaljevi, Franjo Vel i), Zagreb  Krk, 2004., str. 657.-666. BAKMAZ, I., A. NAZOR, J. TANDARI, Brevijar po zakonu rimskoga dvora [1491]. Faksimil + Prilozi, HAZU i Grafi ki zavod Hrvatske, 1991. BENVIN, A., Zamisao liturgijskog jezika u `imuna Ko~i ia, u: Slovo 34 (1984.), str. 203.- 218. BRATULI, J. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, 1. knjiga: srednji vijek, Croatica, Zagreb, 2009. DAMJANOVI, S., Tragom jezika hrvatskih glagoljaaa, Sveu iliana naklada Liber, Zagreb, 1984. DAMJANOVI, S., Jezik hrvatskih glagoljaaa, Matica hrvatska, Zagreb, 2008. FUAK, J., `est stoljea hrvatskoga lekcionara u sklopu jedanaest stoljea hrvatskoga glagoljaatva, Kraanska sadaanjost, Zagreb, 1975. HAMM, J., Hrvatski tip crkvenoslavenskoga jezika, u: Slovo 13 (1963.), str. 43.-67. HAMM, J., Ruska redakcija u glagoljskim spomenicima, Slovo, Glagoljica  jedanaest stoljea jedne velike tradicije (gl. ur. Anica Nazor), 21 (1971.), str. 213.-222. HERCIGONJA, E., Knji~evnojezi na kocepcija Franje Glavinia i kontinuitet hrvatskoga knji~evnog jezika u XVII. stoljeu, u: Nova Istra, god. II, (1997.) 1, str. 113.-128. JUR EVI, I., Jezik hrvatskoglagoljskih tiskanih brevijara, Pedagoaki fakultet, Osijek, 2002. KARAMAN, M., Bukvar, (Predgovor: Stjepan Damjanovi), Ex libris, Split  Zagreb, 2005. MIHALJEVI, M., Generativna fonologija hrvatske redakcije crkvenoslavenskoga jezika, Zagreb, 1991. NAZOR, A., Jezi ni kriteriji pri odreivanju donje granice crkvenoslavenskog jezika u hrvatskoglagoljskim tekstovima, Slovo 13 (1963.), str. 68.-86. SGAMBATI, E., Udio Rusina u izdavanju hrvatskih glagoljskih knjiga u XVII. stoljeu, u: Slovo 32-33 (1982.-1983.), str. 103.-122. `TEFANI, V., Determinante hrvatskoga glagolizma, Slovo 21 (1971.), str. 13.-30.  Termin hrvatskostaroslavenski jezik uveo je Stjepan Damjanovi.  Evo samo nekoliko kratkih napomena ato se to mijenjalo u najstarijim tekstovima uklju enima u hrvatsku kulturu: nosni samoglasnici (nazali)  i  zamijenjeni su samoglasnicima u i e (rka, ptL > ruka, put; ptL, mso > pet, meso); poluglasi ili jerovi preali su u a (dLnL > dan, sJnJ >san); slo~eni glasovi at, ~d daju , 5 (noatL > no , ro~denL > ro5en) itd.  U latini noj transliteraciji glagoljskih tekstova primijenjena su sljedee pravila:  ''erv'' = 5, y ''jat'' = ,  ''ata'' = , x '''' = ju. Nadredna su slova spuatena u redak, kraene rije i razrijeaene su u oblim zagradama, velika slova i interpunkcijski znakovi nisu prilagoeni danaanjemu pravopisu.  U novije se vrijeme umjesto rusifikacije rabi termin isto noslavenizacija, kojim se ozna uje mijenjanje izvornih hrvatskoglagoljskih liturgijskih tekstova i njihova prilagodba grafijskoj i jezi noj normi propisanoj u isto noslavenskim gramatika Lavrentija Zizanija Grammatika slovenska iz god. 1596. i Meletija Smotrickoga Grammatiki slavenski pravilnoe syntagma iz god. 1619. Termin je uvela Vanda Babi . (Usp.: BABI , V., Tri plasti morfoloakih vplivov v Levakovievem brevirju in Karamanovih izdajah misala in brevirja, u: Glagoljica i hrvatski glagolizam (gl. ur. Marija-Ana Drrigl, Milan Mihaljevi, Franjo Vel i), Zagreb  Krk, 2004., str. 658.   I u jednom i u drugom Brevijaru nalazimo strana imena itana prema latinskom i prema gr kom izgovoru: iz Saba Kos 71,7 : i Sava Bar 71,7; Mob Kos 82,7 : MoavL Bar 82,7, ali i: v(a)vilonsce Kos 136,1 : babilonsc Bar 136,1; v(a)vilonska Kos 136,8 : babilonska Bar 136,8. Navedeni, a i drugi, primjeri pokazuju ne samo aarolikost jezika nego i to kako su hrvatski glagoljaai bili otvoreni prema razli itim utjecajima. Hrvatskoglagoljski su tekstovi jedinstven primjer supostojanja gr kih i latinskih jezi nih injenica na istom foliju, na istoj stranici. (JUR EVI, I., Jezik hrvatskoglagoljskih tiskanih brevijara, Pedagoaki fakultet, Osijek, 2002., str. 193.)  `TEFANI, V., Determinante hrvatskoga glagolizma, Slovo 21 (1971.), str. 19.  Usp. KARAMAN, M., Bukvar, Ex libris, Split  Zagreb, 2005., str. 74.: Y  & ( diphtongus est. Moscovitae & non nulli Dalmatae efferunt per je : Bulgari & non nulli Dalmatae per e : Poloni & non nulli Dalmatae per i : v. g. VYRA, v(ra, vjera, vera, vira, fides. (Y  & ( je diftong. Rusi i neki Hrvati izgovaraju ga kao je; Bugari i neki Hrvati kao e; Poljaci i neki Hrvati kao i; usp.: VYRA, v(ra, vjera, vera, vira, fides.)  Velika je razlika u broju primjera izmeu Kos i Kar zbog esta kraenja u Kos.  M. Mihaljevi, Generativna fonologija hrvatske redakcije crkvenoslavenskoga jezika, Zagreb, 1991., str. 48.  Kad se bilo kako rije i meusobno razlikuju, na prvome se mjestu navodi primjer iz Kos, a na drugome iz Kar; ako nema razlike, navedeni se primjer odnosi i na Kos i na Kar.  JUR EVI, I., Jezik hrvatskoglagoljskih tiskanih brevijara, Osijek, 2002., str. 133.      PAGE \* MERGEFORMAT 9     " >          6F\lDJltv 2FRdݚݱݱݥݥhZIh.mH sH hnh6mH sH hnh.56mH sH hnh{5mH sH #hnh.6OJQJ^JmH sH hnh.6mH sH hnh.5mH sH hnh.mH sH <6@BHJ8:@D\tz~&Z\tv .4FHNƺhnhYV6mH sH hXZcmH sH hXZch6mH sH hjh.6mH sH hjhYV6mH sH hnh6mH sH hnh.6mH sH hnh.mH sH hnhYVmH sH B!H!J!P!`!f!j!p!v!x!!" """"""0"6":"D"J"T"b"j"x"""""""">#D#H#X#f#x############$$$.$F$V$d$$$$%%%%,%2%T%d%j%n%%%%%%%%%%hnh{5mH sH hnh?mH sH hnh6mH sH hnh.mH sH hnh.6mH sH N%%%&& &$&4&B&D&H&`&f&j&x&z&~&&&&&&&&&&&R'T'`'b''''''(( ((((*(0(4(B(F(L(`(r(v(|(((((((((((((())) ):)>)Źhnh85mH sH hnh{5mH sH hnh.5mH sH hnh6mH sH hnh.6mH sH hnh.mH sH E>)D)X)t)x)~))))))))))))))))))*****h*n*****4+h+v+|+++,,,h,v,|,,,,-"-(->-t-----.:.>.D.H.J.Z.\.`.ǻhmH sH hnh85mH sH hnh{5mH sH hnh{mH sH hnh6mH sH hnh.6mH sH hnh.mH sH hnhmH sH B))***334h8;;;ajkd$$Ifl#H$ t0644 layt $$Ifa$gd$dh`a$gd+jm $dha$gd+jm $dha$gd9 `.b.x.z..../&/./D/J////////000R0000001,2<222222344L4R444445.525F5J5N5`5j5x5|555556 h@#6h@# h@#h@#h h 6 h h h 5mH sH hwA5mH sH hnh6mH sH hnh.56mH sH hnh.6mH sH hnh.mH sH hmH sH ;66 666,6H6R6T666666666|78 8&8,8h8R9994:r:t::;;;;;;;<<<<<<<<8=:=»§»vhh=t5CJ\aJhh=tCJaJhh=tCJH*aJhh=t>*CJaJhh56hh=t56 hnh=thh=t5 h{h+jmh+jmh h 6 h h h h@#6 h h@#h@#h@#h@#6.;;<<<<<<=uiiXXX$ p#$Ifa$gd $$Ifa$gd}kd$$Ifl0#$$ t0644 layt $$Ifa$gd:=F=H=====>>>>2?4??? @@0@2@@@@A AA APA^AAAAAAAAAAB*BBB\BhBrBtBBBBBBBͿ}hh=tCJH*aJhh=tCJaJhh=t5CJ\aJhh=t6@CJ]aJhh=t@CJaJhh=t@CJH*aJhh=t@CJH*aJhh=t5CJ\aJhh=tCJH*aJhh=tCJaJ1==>>??@@@D D"D$D&D:D"E$EEEFF $IfgdO? $$Ifa$gd$$If`a$gd$ p#$Ifa$gd$ p#$If`a$gdBC(C^ClCvCxCCCCCDDD D$D:D*CJaJ hnh=thh=t@CJaJhh=t@CJH*aJhh=t6@CJ]aJhh=t@CJaJ6FGGHHHl` $$Ifa$gd}kd($$Ifl0#$$ t0644 layt $Ifgd $$Ifa$gdHHH I $$Ifa$gdjkd$$Ifl#H$ t0644 laytHHHH IIII I"IIIJJJJ*J,JZJ\JJJJJ,K.K0K2KKK8L:LLLLLL|M~MMMN N$NNNNNNNHOLONOPOOOOźźźźźźźźźźźźźźhh=tCJH*\aJhh=t5CJ\aJhh=t5CJaJhh=tCJaJhh=tCJH*aJhh=t>*CJaJ hnh=thh56hh=t5hh=t569 IIIIJJJ*K,K6L8LLLzMuuuuuuuuuuuu $$Ifa$gd}kdB$$Ifl0#$$ t0644 layt zM|MNNNNFOHOOOPPQQQQRR SSSSNTPT U UUU $IfgdO? $$Ifa$gdOOOOP PbPdPnPpPPPPPQQ Q"QQQQQQQRRRRRRSSSSSSSSNTPTTTXT UUUU VV*CJ\aJhh=tCJH*aJhh=tCJaJhh=t5CJ\aJYBYpY~YYYYYYYYZ ZZ*Z8Z\ZjZrZZZP[R[v[x[[[[[d\f\r]t]^^^^H_L_·········hh=tCJaJhh=tCJH*aJhh=t>*CJaJhh=t6CJ]aJhh=tCJaJhh=tCJH*aJHL___ ` `h`l`aaaa*a,aaaaaaa>bBbbbbbccccddZd\ddddeheffbfdfgggg$g2g4g:gHgLg\g^g`gbgggֺ֮hh=tCJ\aJhh=t5CJaJhh=t>*CJaJhh56hh=t56hh=t5 hnh=t *hh=tCJaJhh=tCJH*aJhh=tCJaJ8bbbccddddbedeffffffffffffggg $IfgdO? $$Ifa$gdgggu $$Ifa$gd}kd$$Ifl0#$$ t0644 laytgg4gJg $$Ifa$gdjkd$$Ifl#H$ t0644 laytJgLgNg\gggdhfhi iii jjxxxxxxxxxxxx $IfgdO?}kd$$Ifl0#$$ t0644 layt gggfhhhjhlh i iiiiiiijjjjjj6k8k:kkkkklllldmfmmmmnnnn6nDnnnoo o&o(o*ohovooooo¶¨¶¨¨œ¨¨hh=t6CJaJhh=tCJ]aJhh=t6CJ]aJhh=tCJH*aJhh=tCJaJhh=tCJH*aJhh=tCJaJhh=t5CJ\aJhh=tCJH*\aJ8jjj4k6kkkllmmmm0r2r4r6r8r:rrPrrrZs\s$$If`a$gd $$Ifa$gd $IfgdO?oooooooo6pDpfptpppppppq$qHqVq`qbqqr r r"r0r*CJaJ hnh=thh=t6CJ]aJhh=tCJaJhh=tCJH*aJhh=t6CJaJ9\sssttuuuuvvvvJwLwNw,x.x0x2x4x6x8x:xx@xBxDx $$Ifa$gdDxFxHx^xxl $$Ifa$gd}kd$$Ifl0#$$ t0644 layt $IfgdO?^x`xvxx $$Ifa$gdjkd2$$Ifl#H$ t0644 laytvx|xxxxxx y"y4y6y8y:yyyfzhzjzlz {{{{{{{{{{6|8|@|B|T|V|z|||||d}f}h}j}}}8~<~~~Røϸϸϸϸϸϸϸϸϸhh=tCJH*\aJhh=tCJ\aJhh=t5CJ\aJ hh=tCJOJQJ^JaJhh=tCJaJhh=t5CJaJhh=tCJH*aJhh=t>*CJaJ hnh=thh=t5hh561xxxx2y4yyydzfz {{{{xxxxxxxxxxxx $IfgdO?}kd$$Ifl0#$$ t0644 layt {4|6|||}b}d}6~8~*,R*8:̇·TVЈ҈^` $$Ifa$gd $IfgdO?RT JXjx€̀΀ Xf̂ڂ0>HJft~ă΃Ѓ,:p~ (n*ȼhh=t>*CJaJ hnh=thh=tCJaJhh=t6CJ]aJhh=tCJaJhh=tCJH*aJG*,:<·ЇRTVX҈Ԉ`bfhvxxz@D(@VX^lnt  Z\ûñçÛhh=t5CJ\aJhh=t5CJaJhh=t>*CJaJhh56hh=t56hh=t5 hnh=thh=tCJaJmH sH hh=tCJOJQJaJhh=tCJaJhh=tCJH*aJ2`vx>@ "$&(*,.02468:<> $IfgdO? $$Ifa$gd>@Vu $$Ifa$gd}kdZ$$Ifl0#$$ t0644 laytVXn $$Ifa$gdjkd$$Ifl#H$ t0644 layt  uulllllllll $IfgdO? $$Ifa$gd}kdt$$Ifl0#$$ t0644 layt    ƏXZ\^ "0:<dr LZdfjlȒʒhh=t6CJ]aJhh=tCJaJhh=tCJH*aJhh=tCJH*\aJhh=tCJH*aJhh=t5CJ\aJhh=tCJaJB  VX|~np`bĕƕ $$Ifa$gd $IfgdO?$2bp|~BDprbdȕʕ24NPtvƗȗΗܗLNvxɽܽܽܽܽܽܽܽܽܽܽܽյիաɽܽܕܽܕܕhh=tCJ\aJhh56hh=t56hh=t5hh=tCJH*aJhh=t>*CJaJ hnh=thh=tCJaJhh=t6CJ]aJhh=tCJaJ5ƕȕ02  $IfgdO? $$Ifa$gdu $$Ifa$gd}kd $$Ifl0#$$ t0644 laytȗޗ $$Ifa$gdjkd$$Ifl#H$ t0644 laytޗJLvx&(uuuuuuuuuuuu $$Ifa$gd}kd& $$Ifl0#$$ t0644 layt xz&(*0hjln̜Ԝ֜N\*BPZ\xž̞Ξ @NZ\lnzøøøøøøøøøøۣ hnh=thh=t6CJ]aJhh=tCJaJhh=tCJH*aJhh=tCJH*aJhh=tCJaJhh=tCJ\aJhh=tCJH*\aJ?fhrt   t $IfgdO? $$Ifa$gd   vz|~`b~*Dj@PƫثܫĺyyyyyyyyyyhnhlOJQJhnhl56OJQJhnhl6OJQJ"hnhl56CJ OJQJaJ hnh"@56hnha56 hnh_pCJOJQJ^JaJ hnh=thh=tCJaJhh=tCJH*aJhh=t>*CJaJ/tvxz|~lgbbbbbbbgdagd}kd $$Ifl0#$$ t0644 layt $IfgdO? $$Ifa$gd `b~$a$gdlgdapr   "$&(*gd $dha$gdl $da$gdl$a$gdl "&r"&,@BDFL\ $*l46|HZûznzchnhCJaJhnhG6CJaJhnhGCJaJ hnhahnh6 hnhyNf hnh6D hnhhnh56hnh5hnh 5hnh 56 h{r56 hl56hnhl56OJQJhnhl6OJQJhnhlOJQJ"*,DF6ҰH²β~ δ $dha$gdyNf $dha$gda$dh`a$gdyNf $dha$gdyNf `gdD gdD$dh`a$gdG $dha$gdG$dh^a$gdG $dha$gdGgdZ`±ıαԱ0β2|~޳ *06̴δ0ꬢzszkckzhnhyNf6hnh6 hnh hnhyNfhnh6CJ\]hnhaCJ\hnhCJ\hnhyNfCJ\hnhyNfCJaJhnhD6] hnhDhnhaCJaJhnh'4CJaJhnh6CJaJhnhCJaJhnh6DCJaJ&δ2ܵ*ַ@f $dha$gd $dha$gd$dh`a$gd=O$dh`a$gd_adhgdq$Z $dha$gdyNf $dha$gdyNf$dh`a$gdyNf02:@BFVȵεеֵصܵBFƶ&(*>DFԷط&.0:P`bnvx@ƾhnhnm6CJaJhnhnmCJaJhnhvl6hnh6 hnh hnhvlhnh6CJhnhaCJhnhCJhnhvlCJ hnh=@ZfºȺʺκbdfvx~ֿ|uunfu|uhnh6 hnh=O hnh hnh1 hnh hnh_ahnhCJaJhnh6CJaJhnhCJ]aJhnhCJaJhnh_aCJaJhq$Zhq$Z6CJaJhq$ZCJaJhq$Zhq$ZCJaJhnh=6CJaJhnh=CJaJ'LVʽֽ̽,.46vx~(*.X~ɼvvvffvvvhV:hJ6CJOJQJaJhV:hJ56CJaJ"hV:hJ56CJOJQJaJhV:hJ6CJaJhV:hJCJaJhV:hJ6 hV:hJjhV:hJ0JUhnhE56OJQJhnhCJaJhnhL!6CJaJhnhL!CJaJ *hnh'lnFdnĽĽĽsssssh.P5hJ6@CJaJh.P5hJ@CJaJh.P5hJCJaJh.P5h.P5hJ6h.P5hJOJQJ^Jh.P5hJOJQJ h.P5hJjh.P5hJ0JUhJ hV:hJhV:hJ6CJaJhV:hJCJaJhV:hJ5CJaJ-jl^vR^`dfjlprgd.gd.$a$gd`" $dha$gdL!$a$gdd$a$gd^[$a$gdt V $a$gdd&<Rl^(2^`ø層ynaTah.P5hawEOJ QJ ^Jh.P5hawEOJQJ^Jh.P5hawEOJQJ h.P5hawEh.P5h`"6 h.P5h`"jh.P5hawE0JUh.P5hJ6jh.P5hJ0JU h.P5hJh.P5hSCJaJh.P5h+CJaJh.P5hJCJaJh.P5hJ6CJaJh.P5hJ6@CJaJh.P5hJ@CJaJ>B,02:<>@DFHz~òãuibWJh.P5hawEOJQJ^Jh.P5hawEOJQJ h.P5hawEh.P5hawE6CJaJh.P5hawECJaJ h.P5hawECJOJQJ^JaJ" j h.P5hawECJOJ QJ aJh.P5hawECJOJ QJ aJ h.P5hawECJOJQJ^JaJh.P5hawECJOJQJaJh.P5hawE56h.P5hawE6OJ QJ ^Jh.P5hawE6 j h.P5hawEOJ QJ 246lnprt~»±±±»¦weTwIh.P5hawECJaJ h.P5hawECJOJQJ^JaJ" j h.P5hawECJOJ QJ aJh.P5hawECJOJ QJ aJ h.P5hawECJOJQJ^JaJh.P5hawECJOJQJaJh.P5hawECJaJh.P5hawE56 h.P5h`" h.P5hawEh.P5hawECJaJ" j h.P5hawECJOJ QJ aJh.P5hawEOJQJ^Jh.P5hawEOJ QJ ^J,28>lrtvxHNPRT&,(\^ļļļ|rninb hM?VhM?V hM?V6hM?VjhM?V0JU hthJhzChJ6 hzChJhq$Z hq$Z6 hJ6hJjhJ0JU hhO hh%ahhJ6 hhJjhhJ0JUh|_hawEB* phph.P5hawEOJQJ^J h.P5hawEh.P5hawE6%^`bfhlnrtxzhnhE56OJQJhvbhJhwAmHnHuhaBjhaBUjh9Uh9rvx $dha$gd$a$gd.21h:py. A!"#$% $$If!vh5H$#vH$:V l t065H$/ yt$$If!vh5$5$#v$:V l t065$/ yt$$If!vh5$5$#v$:V l t065$yt$$If!vh5H$#vH$:V l t065H$/ yt$$If!vh5$5$#v$:V l t065$/ / yt$$If!vh5$5$#v$:V l t065$/ yt$$If!vh5H$#vH$:V l t065H$/ yt$$If!vh5$5$#v$:V l t065$/ yt$$If!vh5$5$#v$:V l t065$yt$$If!vh5H$#vH$:V l t065H$/ yt$$If!vh5$5$#v$:V l t065$/ yt$$If!vh5$5$#v$:V l t065$yt$$If!vh5H$#vH$:V l t065H$/ yt$$If!vh5$5$#v$:V l t065$/ yt$$If!vh5$5$#v$:V l t065$yt$$If!vh5H$#vH$:V l t065H$/ yt$$If!vh5$5$#v$:V l t065$/ yt$$If!vh5$5$#v$:V l t065$yt^" 666666666vvvvvvvvv66666>666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@  ~NormalCJ_HaJmHsHtH>A`> Zadani font odlomkaVi@V 0Obi na tablica4 l4a .k . 0 Bez popisa X>X 5Naslov<@&a$"5CJ KHOJ PJQJ \^JaJ PP 5 Naslov Char"5CJ KHOJ PJQJ \^JaJ 0W0 5` Naglaaeno5\J!J 5PJako isticanje56B*\]phOR1R 5Neupadljiva referenca:>*B*phPM@B@  ~ Odlomak popisa ^m$tSt .Reaetka tablice7:V0>@b> . Tekst fusnoteCJaJ<q< .Tekst fusnote Char>&@> .0Referenca fusnoteH*:: .0 Zaglavlje p#<< .0Zaglavlje CharCJaJ8 @8 .0Podno~je p#:: .0 Podno~je CharCJaJTT .0Tekst rezerviranog mjesta B*phNN .0Tekst balon iaCJOJ QJ ^J aJTT .0Tekst balon ia CharCJOJ QJ ^J aJ@B@@ ! Tijelo teksta dha$DD Tijelo teksta CharCJaJPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!r]@Otheme/theme/theme1.xmlYMoE#F{oc'vGuرHF[xw;jf7q7J\ʯ AxgfwIFPA}H1^3tHA HwDI31МC`A]#Tv@=!<İT[ڸ3"Жe)Q!ol y\?Z]<z'Yٯ󼻵fKWtnu:f+25 1_66Y|slvހ,~u߿ZmxM:~ƽ9ۮ|g(Ȇ"1OԢ\=.@Md}H.Gb-\zc|9e! a f^=??|xGȡIXzg>2>ϫP>3u^|gO^|=o <*Ç4&$Gh`9Q #LI(q =9S̲8zt;G䞣 E+$DuŽUrpŤJv'N|{f݈8j1((B*K] .Xu0tɐlm2fpVe9tPU(?$quⵒfqy$JyϢD9\,AGm\nziÙ)D]|%lڟZ̦gl冹EPk 9> ljWY DK/7ebe _膖W`VcJD1#4b!:UJ0A?=y6ʷWg1K#[]y%[BTRlw~SL_)4)X t|zm{\CJ# w@],d_C֜a|jHP؏T$كdfl,YdTI]ZG䐰zoPnI dYB=!kk|l1Qn6MBŊ]|-_ƬF^ Mιڎ5gr3W8o1,Q =H zC}~h m /iG08ELum6:iO֚%tv1ZHggv|m"{DaidL`/Z_z 'LIL0zL@[t/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!r]@Otheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] " { *r/CF o Bi$ u ` ***-z&T1 F,NV \cm0v|||6vޓVx NB!%>)`.6:=BHOVL_govxR*xZ0@^iklnopqstuvwxyz{|} !#%&'(*+,-.Z#Mn);=FH IzMUV ƕޗt*δrjmr~     "$)/ $&-!t@# AA@0(  B S  ?n  "%j~ "5Lrt   ) 3 7 k     ( 1 2 = > A C G Z d    " , 6 9 > B   P Z ] f ~  C N mpWY`cmo{PRIK-1  37DHz~ #69IR[_ $}*.s,.           ' ( + 1 3 6 9 : < = ? G I J L M O R U Z \ y { ! ! !!!!!! !"!/!1!2!4!;!>!H!M!N!Q!U!X!p!r!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!O"T"U"X"\"b"c"f"j"q"r"u"y"{"|""""""""""""""##*#0#1#4#8#?#@#B#C#E#G#I#J#O#P#R#Y#_#`#b#p#r#####################M$Q$R$T$X$[$\$^$_$a$c$k$l$n$o$q$$$$$%%%%%%%%%%%&& &&&&&&&&(&)&,&0&2&3&9&:&<&=&?&A&C&D&K&L&P&Q&S&&&&& ''3'6'''"(%(/(1(H(R(](_(((0)6):)<)@)C)G)I)M)P)T)V)W)Y)[)])^)`)a)d)h)j)k)m)n)q)u)w)x){)|)~)))))))))))))))))********************++++++ +"+%+/+0+2++++++++++,, , , ,,,,,, ,$,-,.,1,5,<,=,A,C,F,J,P,Q,T,Z,],n,q,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,--P-R-----------------------------... .....4.=.>.A.E.J.K.N.V.Y.c.f.p.s.x.{...//8/9/;/?/C/D/H/I/K/L/N/P/U/V/X/Y/[/]/e/f/h/m/q/0&0'0)06090;0A0B0D0{0000000000000000000000000000<1B111111111111111111111111111!2$2%2*2+2-21232427282:2;2=2?2A2I2K2L2N2P2Y2Z2\2`2b2g2j22222222222222222222222222222222222:3<3?3A3D3F3M3P3T3V3^3a3e3g3h3m3n3p3t3{3|3~3333333333333333333334 44444 4#4$4&4|4444444444444444555 5 55555555555555 666666666667 7 7777777 7$7.7175787:7=7@7G7H7K7O7R7T7[7a7g7h7j7n7q7777777777777888!8"8%8&8)8*8,8.87888;8<8?8C8M8N8Q8R8U8Y8b8c8f8g8i8|888888889'9(9*9.97989:9>9H9I9K9L9N9O9Q9S9]9^9`9a9c9e9n9o9r9v9x9y99999999999999999999999999999999999999999:::: : ::::N:P:o:t:u:w::::::::::::::::::: ;;;;;;;!;&;(;1;5;:;=;`;b;d;i;j;l;p;w;x;z;{;};;;;;;;;;;;;;;;;;;;<< <#<&<8<J<L<m<u<v<w<}<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<< ======="=&=,=-=0=;=>=\=a=h=l=m=p=t=z={=}=~=================================>3>5>8>;>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>???$?,?/?1?9?B?J?O?W?[?b?l?m?s?x?{?|??????????????????????????@ @@@@@$@,@-@5@6@>@?@A@H@Q@R@\@^@d@j@o@p@y@z@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@AAAAA!A*A+A2A3A6A7AAABAHAJAOAWA[AcAiAqAuA}AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAB B BBBBBBB!B%B*B2B9BHBNBYBaBbBdBeBfBgBmBnBvBxB}BBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBCC CC-C.C5C6C:C;CCCDCICNCSCTCVCWCYCZC_C`ClCmCvCwC~CCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCDD D D DDDDDD!D(D0D6D=DBDJDQDYD[D_DeDhDyDzDDDDDDDDDDDDDDDDDDDEEEEEE E,E2E6E9EAEEEMEREiElEmE}EEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEFFFFF"F+F6F7F>F?FBFCFJFNFRFUF`FaFkFpFqFrFuFvF{FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFGG G GGGGGG'G(G*G/G9G:GAGJGKGNGOGQGYGaGfGgGmGuG{GGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGHHHHHH#H*H+H3H=H>H?HFHGHKHRHVHZHcHfHnHpHwH{HHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHI IIIIII&I0I9I=I>IDILIOIPISIbIfIgIkIuIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIJJJJJJ!J"J(J*J+J-J2J:J?JGJOJPJXJ`JgJkJoJpJuJzJ|J~JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJKKKKKKK&K(K4KQ?QHQIQQQRQXQ[Q_Q`QcQoQqQwQ}Q~QQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQRRRRRR#R$R(R)R+R0R2R4R9R:RDRERKRLRQRRRURVRXRYR[R\RdRfRhRpRwRxR}R~RRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRS SSSSSSS&S'S0S1S5S6S>S?SGSISLSMSUSVSXSYS_S`SdSjSlSnSuSyS}S~SSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSST T TTTTTTT!T#T$T*T5T6T>T@TBTJTLTMTSTZT[T^TaTdTjTyTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTUUU UUUU!U$U&U(U)U-U5U;UW@WEWIWPWQWSWTWXWZW]WcWiWjWrW{WWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWXX X X XXXXXX&X'X-X.X5X6X;XYDYEYKYLYVY\Y`YaYbYeYlYmYqYrYwYxY{Y|YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYZZ Z Z ZZZ!Z"Z)Z*Z+Z-Z/Z1Z4Z;ZAZNZRZ^ZaZbZgZoZuZvZ|ZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[[ [[[[[[%[&[0[1[8[9[:[;[=[?[L[M[R[S[T[Y[b[c[m[t[{[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[\\ \ \\\!\#\'\5\;\?\A\B\I\M\Q\R\T\U\\\]\c\e\i\j\m\p\t\v\w\x\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\]] ] ]]]]"]$]%]'](],]0]9]@]A]B]E]F]G]H]J]M]S]T]X]Y]b]c]h]i]w]x]{]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]^ ^ ^ ^^^^^!^)^+^-^3^7^<^A^D^E^J^K^S^T^U^_^b^f^k^l^q^s^v^y^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^______ _ _____ _!_+_,_3_4_<_@_D_E_J_K_R_T_Y_Z_`_h_o_v_z_|_____________________________``````````%`)`-`2`4`6`7`8`=`>`G`H`R```b`c`g`o`p`x`z```````````````````````````````a a aaa a!a*a.a6a7a;aa?aAaBaLaMaSaUaVa\a^a`ahaiapaqayaza{a|aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaabb b b bbbbb$b&b'b-b.b1b9b;bi?iFiGiIiJiUiVi^i_iaibijimiviwiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiijjj j j jjjjjjj#j$j(j)j4j5j6j7j@jAjMjNjVjXjZj[j`jajmjnjojpjrjsjzj{jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjkk kkkkkkk k&k(k-k;k=k>k?kFkLkQkTkWk_k`kbkckekikjkkksktk|k}kkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkll llll"l#l$l%l+l,l/l4l5l9l;lnnnnnn oooooooooovvvvvv%v'v.v0v2v3v:v{H{I{P{Q{R{S{k{l{x{y{{{{{{{{{{{{{{{#|%|&|'|,|-|/|0|5|6|<|=|?|@|B|C|O|P|S|U|j|k|~||||||||||||||||||||&'*-FGIJhiopŁׁ؁݁ @AHIortuՂւقڂ#$'*GHKO?HLRSWtw~ҰӰְװ -.48>@DFKMNQϽľȾʾξݾ )+-/<ADGIPSXZ]߿& 27:=@EOUbilyz#+. $';>s 8>PT\^nx~!& =@Xk +,JMkl<>9 ; q r `az{ceyz""t$v$6+8+++,,--"5#5::<<3?5?7?????@@@@@@ASAUACC]D^DDDFFFF G G H HsIIIJJ!J~JJJJJJJJKKLLNNNNOOOOwPPQQQQ4R9RRRRRnSuSSSyTTTTTTTT!U$UdUfUVVWWWWWWY!Y1Y5YYY] ]]]]]-^3^^^____2`4`6`7`````UaYa`ahaaa4b7bbbbbbkclcscIdKd[d]dddddddddeeeeffggVgkgyggkhthhhiiGiIikkym{mmmmmnoXoZoooooooooXp]p^p`pbpdpfpnp$qRqSqXqqqqqQrrrrs s*s/sKsVszssssssvv8ww@xxx{{||||||||||`}b}}}:~<~~~=?UVz|߁TV‚MOXZdeoqwx24~OQDFنۆ)+uw‡ć)+oqnpۉމ"#*+Ռ׌?A׎َik PRGI`mwymo?AŔǔ=?ȕ˕ܕݕ ]_)+km13$%/289͛ϛoqMOvw~BDϢѢQSߣ$&  !+.45mo57npY\jk "Y[˩Ω<?oqêͪΪت۪eg?A"$349;mp46moư(+:< _`RTJKPQPQ׹ع+-~Ժֺ+,68EFۼܼ34]^_c/2$'AD3333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333de@m<{X))^)`o(.hhhhhhhh^`OJPJQJ^Jo(-^`OJ QJ ^J o(o p^p`OJQJo( @ ^@ `OJQJo(^`OJ QJ ^J o(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(^`OJ QJ ^J o(o P^P`OJQJo(m<{deFj%2F03Ś"z9@'upv-A ȅT2F=Dk4=S$8Q{n}N8J >f W ?0d,| q NItQQj:af A ! !L!W"`"@#N%A*`Q*P+~+n,+F0h(2'4P4I+5E5.P5[c6V:P>2>t ?O?"@"@mAaB6DODawEF`GZIHwJ8LVMX@QT|!T^TqToRUt VM?VYVXq$Z2Z9sZ^[I]r_"aLavb.:bXZceyNfC j&4kSknlvl+jmnmn]}nioKp[rpRqr{r-st=t!t6tmnwy:| }5VT Bp+nP*`_a?D[%d*?[ G8i2z3_pNO=Ol5TmE7gz9OFP'M#oQH_m[.1[.j%a5`q(Js$7|_Xh[n BIR05.; ~aB]LNe 1m{u} Q2OAkFQ\IcF14F$wA*Vy4'9@xxaxx  !"#$&'+,-45789;<>@ACDEFIMNUadd &(HJLNPTV^`bprvxz~ UnknownG* Times New Roman5Symbol3. * ArialK,Bookman Old StyleCz8Times UnicodeCGlagoljica CE7GeorgiaMGlagoljica euglataE& Glagoljica UGL7.  VerdanaIKirillica Wincyr7K@Cambria5. *aTahoma?= * Courier New;WingdingsA BCambria Math"1 QƑ3DOa`Xgm90P2 2HX  $P ~2!xx(Sveu iliate J. J. Strossmayera u Osijeku(Sveu iliate J. J. Strossmayera u Osijeku  Oh+'0 LX x   ,Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku Normal.dotm,Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku51Microsoft Office Word@ @'@ZI)@^;bOa՜.+,0 hp  Filozofski fakultetX`P  Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./02345678:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FFb@Data 11Table9WordDocument 4`SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStoreEbPFbSUPDH2ESM2CF==2EbPFbItem  PropertiesUCompObj    F0Dokument programa Microsoft Office Word 97-2003 MSWordDocWord.Document.89q