Naslov
Dobivanje baznih ulja GTL, CTL i BTL tehnologijama
(Production of base oils by GTL, CTL and BTL technologies)

Autori
Jukić, Ante

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka MAZIVA 2009 / Symposium Abstracts LUBRICANTS 2009 / Legiša, Ivo - Zagreb : Hrvatsko društvo za goriva i maziva, 2009

Skup
42. Stručno-znanstveni skup MAZIVA 2009 / 42nd Symposium LUBRICANTS 2009

Mjesto i datum
Rovinj, Hrvatska, 21.10.2009. - 23.10.2009

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
bazna ulja; GTL-CTL-BTL tehnologije
(base oils; GTL-CTL-BTL technologies)

Sažetak
GTL, CTL i BTL tehnologije podrazumijevaju proizvodnju sintetičkih mineralnih kapljevitih goriva, benzina i dizelskih goriva, iz sinteznog plina (smjesa CO i H2), pri čemu se kao temeljne sirovine mogu upotrebljavati prirodni plin (metan), ugljen i biomasa. Kratica GTL se upotrebljava kada je ishodna sirovina prirodni plin, prema engleskome gas-to-liquid, odnosno plin-u-kapljevinu. Upotrebom ugljena kao sirovine dobiva se kratica CTL (coal-to-liquid), ugljen-u-kapljevinu, a za biomasu kratica je BTL (biomass-to-liquid), biomasa-u-kapljevinu. Dobivena goriva visoke su čistoće i kvalitete, ne sadrže sumporove spojeve, metale, niti aromatske ugljikovodike, a dizelska su goriva vrlo visokog cetanskog indeksa (> 70). Uz goriva, kao produkt se dobivaju i ultra-čisti parafinski voskovi koji se lako prevode u visoko kvalitetna bazna ulja, usporediva s grupom IV. baznih ulja, odnosno sintetskim poli(alfa-olefinima) (PAO). Visoka kvaliteta GTL baznih ulja vrlo dobro je usklađena s današnjim potrebama tržišta gdje se sve više traže visoko učinkovita rafinerijska i sintetska bazna ulja (grupe II. – IV.). Sama GTL, CTL ili BTL postrojenja sastoje se od više procesnih cjelina. Obuhvaćaju, u prvome koraku, proizvodnju sinteznog plina iz prirodnog plina (parnim reformiranjem), ugljena ili biomase (djelomičnom oksidacijom). Slijedi proizvodnja smjese alifatskih ugljikovodika Fischer-Tropschovom sintezom, nakon čega se dobiveni produkt, ili njegove frakcije, mogu dodatno kemijski obrađivati, najčešće hidrokrekiranjem i hidroizomerizacijom kako bi se povećalo udjel i kvalitetu željenih proizvoda. U radu će uz uvodna razmatranja biti dan pregled današnjeg razvojnog stanja GTL, CTL i BTL tehnologija, reakcijski mehanizam sinteze, te prednosti i nedostaci današnje primjene ovih tehnologija, uključujući i njihovu usporedbu s konkurentskim tehnološkim rješenjima.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo

POVEZANOST RADA