Naslov
Višeslojnost hrvatskoga u Hrvatskoj
(THe multple layers of the Croatian languaga in Croatia)

Autori
Jelaska, Zrinka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Hrvatska i hrvatski jezik u godini 2020.

Mjesto i datum
Sydney, Australija, 23.02.2009. - 28.02.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
inojezični hrvatski; istraživanja; poučavanje i učenje hrvatskoga
(Croatian as a L2; research; teaching and learning Croatian)

Sažetak
U Hrvatskoj se istraživanjima inojezičnoga hrvatskoga u posljednje vrijeme bavi sve veći broj istraživača, a čini se da će se takva istraživanja postajati sve razvijenija u budućnosti. i obuhvaćati sve više tema i područja. Inojezični hrvatski kraći je naziv za hrvatski kao ini jezik, koji kao nadređenica objedinjuje nazive hrvatski kao drugi (HDJ) i hrvatski kao strani jezik (HSJ). U ovome će se radu prikazati stanje s inojezičnim hrvatskim u Hrvatskoj, koje nužno donekle uključuje i usmjerenost prema inozemnim učenicima. Uzorci su sve većega zamaha istraživanja inojezičnoga hrvatskoga različiti, kao i potrebe. Moglo bi ih se svesti na nekoliko područja ili skupina potreba. Njih bi se moglo još dopuniti, proširiti ili usitniti, ali i način kojim će biti predstavljene pokazuje širinu samoga područja. Jedna su nastavne potrebe na različitim razinama - od predškolskoga obrazovanja do sveučilišnih i doktorskih studija, u koje su uključuju i izrada kurikula, programa, silabusa pojedinih premeta, nastavnih metoda, priručnika itd. U njih pripadaju i potrebe za prikladnim priručnicima za učenje hrvatskoga, potreba za literaturom za sveučilišne kolegije kojim se poučavaju budući nastavnici hrvatskoga kao inoga jezika, izrada e-tečajeva hrvatskoga, stvaranje zajedničkih programa nekolicine europskih sveučilišta koje uključuju ili mogu uključivati i e-učenje itd. To uključuje i različite programe hrvatskoga jezika za manjinske govornike u Hrvatskoj kojima je hrvatski drugi jezik, ali i programe hrvatskoga u inozemstvu gdje su govornici kojima je hrvatski materinski jezik manjina. Uključuje i programe za učenje hrvatskoga kao stranoga jezika. Druge su potrebe za različitim oblicima vrjednovanja (npr. procjenjivanje znanja za smještanje u program ili razinu, procjenjivanje znanja na prijamnome ispitu na sveučilišni studij, završno ispitivanje, završnome ispitu, vrjednovanje programa, vanjsko vrjednovanje, samovrjednovanje). U to su uključene i potrebe za procjenjivanjem znanja na različitim razinama - od ovladanosti pojedinačnim umijećem (npr. govorenje, čitanje) na određenoj razini (npr. B1) nekoga pojedinca, preko razrednih, tečajnih, programskih i drugih oblika nastave, do inozemne (npr. američke škole) ili međunarodne razine (npr. međunarodna matura). U važne posebne oblike takvih uzroka pojačanoga zanimanja pripada i potreba za službenim procjenjivanjem jezičnoga znanja hrvatskoga radi dobivanja boravišne dozvole, potreba za standardiziranjem jezičnih zadataka i ispita. Treće su potreba za istraživačkim razvojem u području proučavanja inojezičnoga hrvatskoga, što uključuje i razvijanje vlastite znanstvene metodologije. U njih pripadaju i potreba za istraživanjem razvojnoga rječnika, razvojne gramatike, prednosti i nedostataka izravnoga poučavanja gramatike na nastavi, usklađivanja jezičnih razina s Europskim jezičnim okvirom koja bi na temelju znanstvenih spoznaja usporedila i uskladila hrvatski inojezični razvoj s razvojem ostalih jezika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA