Naslov
Tematsko-motivske veze u stvaralaštvu Vladimira Mažuranića i Ivane Brlić-Mažuranić
(Connections in Motifs and Themes in the Works of Vladimir Mažuranić and Ivana Brlić-Mažuranić)

Autori
Kos-Lajtman, Andrijana ; Horvat, Jasna

Izvornik
Riječ (1330-917X) 15 (2009), 4; 182-206

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Ivana Brlić-Mažuranić; Vladimir Mažuranić; Priče iz davnine; Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rječnik; tematsko-motivske veze; mitologija; narodna predaja
(Ivana Brlić-Mažuranić; Vladimir Mažuranić; Priče iz davnine; Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rječnik; motif-theme connections; mythology; folk tradition)

Sažetak
U radu se rasvijetljuju tematske i motivske podudarnosti u književnom stvaralaštvu Ivane Brlić-Mažuranić i znanstvenom radu Vladimira Mažuranića, njezina oca. U književnoznanstvenoj literaturi spomenute veze dosada nisu bile u cijelosti primijećene, a osobito nisu bile podrobnije istražene. Ovdje ih prvenstveno promatramo na relaciji dvaju konkretnih djela – zbirke Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić i Prinosa za hrvatski pravno-povjestni rječnik Vladimira Mažuranića. Čitav je niz motiva, najviše iz okvira historiografskih i etnografskih tema (osobito teme vezane uz mitologiju i narodnu predaju) koje zamjećujemo kao mjesta srodnosti/dodira/veza, mjesta kojima pristupamo kao specifičim točkama komparacije, propitujemo ih i interpretiramo, uglavnom iščitujući kroz njih duboku i trajnu povezanost oca i kćeri, dugogodišnju zaokupljenost istim i sličnim temama. Izuzetno povezani tijekom čitava života, Ivana Brlić-Mažuranić i Vladimir Mažuranić i u svom su radu posvećeni krugu srodnih tema, surađujući i usmjeravajući se međusobno na različite načine. S jedne strane, Ivana cijelog života oca smatra autoritetom u području pisane riječi, onim do čijeg mišljenja izrazito drži te ga često konzultira još u fazi nastanka teksta. S druge strane, poticaje i doprinose možemo pratiti i u suprotnom smjeru – autorica svojim prilozima sudjeluje u kreiranju velikog Pravno-povijesnog rječnika, što je samo eksplicitna potvrda njezine upućenosti u rječničku građu. Ta se upoznatost u prvom redu može naslutiti uvidom u pojedine mitološke i folklorne nazive (najčešće vezane uz likove ili lokalitete) koje autorica stvaralački koristi u svojim bajkama, a čije je moguće izvorište, poticaj ili korektiv spomenuti rječnik. Usmjeravajući se i nadopunjujući međusobno u krugu bliskih tema, svatko od ovo dvoje autora uspio je, unatoč višestrukoj tematsko-motivskoj povezanosti, sačuvati svoju inovativnu autorsku poziciju – otac znanstvenu, racionalnu, mušku, a kći umjetničku, emocionalnu, žensku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA