Pregled bibliografske jedinice broj: 430702
Kronična venska insuficijencija - etiologija, patogeneza i klinička slika
Kronična venska insuficijencija - etiologija, patogeneza i klinička slika // Kronična venska insuficijencija - nove dijagnostičke i terapijske smjernice / Lipozenčić, Jasna ; Marinović Kulišić, Sandra (ur.).
Zagreb: Medicinska naklada, 2009. str. 1-7 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 430702 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kronična venska insuficijencija - etiologija, patogeneza i klinička slika
(Chronic venous insufficiency - etiology, pathogenesis and clinical findings)
Autori
Marinović Kulišić, Sandra ; Lipozenčić, Jasna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Kronična venska insuficijencija - nove dijagnostičke i terapijske smjernice
/ Lipozenčić, Jasna ; Marinović Kulišić, Sandra - Zagreb : Medicinska naklada, 2009, 1-7
Skup
POSLIJEDIPLOMSKI TEČAJ STALNOG MEDICINSKOG USAVRŠAVANJA i. KATEGORIJE Kronična venska insuficijencija - nove dijagnostičke i terapijske smjernice
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 26.09.2009
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Kronična venska insuficijencija; etiologija; patogeneza i klinička slika; venski ulkus; smjernice
(Chronic venous insufficiency; etiology; pathogenesis; clinical findings; ulcus cruris; guidelines)
Sažetak
Kronična venska insuficijencija (KVI) započinje pokretanjem kaskade događaja koji dovode do patoloških promjena u venama i tkivima (destrukcije venskih zalistaka ili kronične opstrukciju vene), a posljedica je kronična venska hipertenzija. Završni stadij venske insuficijencije je vrijed na potkoljenicama. Kronična venska insuficijencija je vrlo česta i ima veliki udio u općoj populaciji, te se procjenjuje da pogađa 13% odrasle populaciji. Otprilike 20 % bolesnika koji boluju od KVI imaju i popratnu arterijsku insuficijenciju. Teleangiektazije i retikularne vene prisutne su vrlo rano, a njihova prevalencija je do 75 % u osoba s kroničnom venskom bolešću. Između 25 % do 50 % odrasle populacije ima varikozne vene, pri čemu 5 % do 15 % ima teški oblik varikoznih vena. Učestalost venskih ulkusa nogu, kao najteže manifestacije kronične venske insuficijencije, značajno raste kako populacija stari. Venski su ulkusi rijetki prije 60. godine života, ali njihova prevalencija, u odnosu na težinu prethodnih varikoznih vena , iznosi 0, 7 % kod osoba starijih od 70 godina.Znakovi kronične venske insuficijencije uključuju teleangiektazije, retikularne ili varikozne vene, edeme, kožne promjene poput hiperpigmentacija, lipodermatoskleroze, dermatitisa i ulkusa. Od 1994. godine je CEAP klasifikacija aktualna za bolesnike s KVI. Patofiziološka zbivanja su kompleksna u KVI i objašnjavaju nastajanje venskog vrijeda po teoriji tzv. „ fibrinske ovojnice – manšete“ i po teoriji „ aktivacije i zamke za leukocite“ zbog aglutinacije leukocita i adherencije na endotel koje dovode do ishemije i vaskularnog oštećenja uz ekspresiju adhezijskih molekula na stanicama endotela vena i otpuštanja upalnih medijatora. Vrijed može nastati i zbog traume, hipotermije, vazospastičke bolesti i drugih uzroka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
218-0000000-3657 - Maligni epidermalni kožni tumori u Hrvatskoj (Lipozenčić, Jasna, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Akademija medicinskih znanosti