Pregled bibliografske jedinice broj: 430068
Pušenje i shizofrenija
Pušenje i shizofrenija // 4. hrvatski kongres o psihofarmakoterapiji s međunarodnim sudjelovanjem Komorbiditeti i psihofarmakoterapija : knjiga sažetaka / Jakovljević, Miro (ur.).
Zagreb: Medicinska naklada, 2009. str. 28-29 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 430068 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pušenje i shizofrenija
(Smoking and schizophrenia)
Autori
Šagud, Marina ; Mihaljević-Peleš, Alma ; Muck-Šeler, Dorotea ; Pivac, Nela ; Vuksan-Ćusa, Blanka ; Brataljenović, Tomo ; Jakovljević, Miro
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
4. hrvatski kongres o psihofarmakoterapiji s međunarodnim sudjelovanjem Komorbiditeti i psihofarmakoterapija : knjiga sažetaka
/ Jakovljević, Miro - Zagreb : Medicinska naklada, 2009, 28-29
Skup
Hrvatski kongres o psihofarmakoterapiji s međunarodnim sudjelovanjem Komorbiditeti i psihofarmakoterapija (4 ; 2009)
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 07.10.2009. - 11.10.2009
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
pušenje; shizofrenija
(smoking; schizophrenia)
Sažetak
Učestalost pušenje u shizofrenih bolesnika značajno je veća nego u općoj populaciji. Više od 60% shizofrenih bolesnika su pušači, što značajno pridonosi mortalitetu od somatskih poremećaja koji se povezuju s pušenjem. kao jedan od razloga visoke učestalosti pušenja smatra se učinak dopamina na povećanje aktivnosti dopaminergičkog sustava što ima stimulativni učinak na raspoloženje i ponašanje. Do povišenja razine dopamina u središnjem živčanom sustavu dolazi na dva načina: povećenje otpuštanja dopamina iz presinaptičkih neurona te potom inhibicija njegove razgradnje.Takđer postoje dokazi da pušenje ublažava učinak deficita dopamina u prefrontalnom korteksu kod shizofrenih bolesnika. U posljednjih desetak godina rezultati "neuroimiging" studija značajno su pridonjele našim saznanjima o složenom učinku pušenja na funkciju mozga. Stoga smatramo da shizofreni bolesnici puše radi pokušaja ispravljanja kognitivnog deficita kao i smanjenja ekstrapiramidnih simptoma koji su posljedica smanjivanja vezivanja dopamina u bazalnim ganglijama uzrokovanih antipsihoticima. sastojci dima cigarete povećavaju aktivnost enzima citokroma P 450 1a2, te stoga značajno snizuju koncentraciju nekih lijekova, a najviše klozapina i olanzapina. Postoje također dokazi da se moze sniziti i koncentracija ostalih antipsihotika, poput flufenazina i haloperidola. Stoga smatramo potrebnim u svakog bolesnika provjeriti da li se radi o pušaču te sukladno tome regulirati dozu antipsihotika. Ukoliko osoba prestane pušiti, također je potrebno pnovo prilagoditi dozu antipsihotika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
098-0982522-2455 - Molekularna podloga i liječenje psihijatrijskih i stresom izazvanih poremećaja (Pivac, Nela, MZOS ) ( CroRIS)
098-0982522-2457 - Farmakogenomika i proteomika serotoninskog i kateholaminskog sustava (Muck-Šeler, Dorotea, MZOS ) ( CroRIS)
108-1080037-0323 - Multidimenzionalna analiza bioloških pokazatelja u duševnim poremećajima (Jakovljević, Miro, MZOS ) ( CroRIS)
108-1083509-3513 - Farmakogenetska varijabilnost u psihijatrijskih bolesnika (Mihaljević-Peleš, Alma, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb,
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinički bolnički centar Zagreb
Profili:
Alma Mihaljević-Peleš
(autor)
Dorotea Muck-Šeler
(autor)
Marina Šagud
(autor)
Tomo Brataljenović
(autor)
Nela Pivac
(autor)
Miro Jakovljević
(autor)