Naslov
Glazbeno obrazovanje u Istri tijekom stoljeća - u spomen Slavku Zlatiću
(Music education in Istria during the century - in memory of Slavko Zlatić)

Urednik/ci
Gortan-Carlin, Ivana Paula

Prevoditelji
Papić, Eufemija ; Veznaver, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, zbornik, znanstvena

Izdavač
Pučko otvoreno učilište Novigrad - Cittanova

Grad
Novigrad

Godina
2004

Stranica
285

ISBN
953-97511-6-0

Ključne riječi
glazbeno obrazovanje; glazba; muzikologija; Slavko Zlatić
(music education; music; musicology; Slavko Zlatić)

Sažetak
Zbornik radova « U spomen Slavku Zlatiću» proizlazi iz trećeg muzikološkog skupa « Iz istarske glazbene riznice» , održanog u Novigradu i Grožnjanu, 20. i 21. rujna 2002. godine. Tematski je skup bio vezan uz glazbeno obrazovanje u Istri kroz stoljeća i na život i djelo Slavka Zlatića, svestranog glazbenika, pa je i sam Zbornik sastavljen iz tri cjeline, i to: U spomen Slavku Zlatiću, Glazbeno obrazovanje u Istri kroz stoljeća i Iz istarske glazbene riznice. Novost u zborniku je objavljivanje neobjavljene skladbe za klarinet i glasovir « Susreti s barba Slavkom» istarske skladateljice i profesorice Đeni Dekleva-Radaković. U rubrici Nešto više o koncertima objavljeni su programi koncerata koji su izvedeni u vrijeme održavanja muzikološkog skupa « Glazbeno obrazovanje u Istri tijekom stoljeća – u spomen Slavku Zlatiću» organizirani pod pokroviteljstvom Upravnog odjela za prosvjetu i kulturu Istarske županije, Čakavskog sabora Žminj, Grada Novigrada i Općine Grožnjan. U prvoj cjelini Zbornika nazvanoj U spomen Slavku Zlatiću, Nataša Leverić– Špoljarić napisala je rad Zlatićev povratak zavičaju u kojem je izdvojila nekoliko biografskih momenata, ključnih za razumijevanje Zlatićeve neprekidne veze s Istrom. Opisuje Zlatića u kontekstu « kulturnih prosvjetitelja» koji su se s jasnim ciljem vratili u Istru i stvarali Čakavski sabor. Snježana Miklaušić– Ćeran predstavila je Slavka Zlatića kao skladatelja i dirigenta u koncertnom životu Zagreba između dvaju svjetskih ratova, istražujući koncertne programe iz Arhiva Hrvatskog glazbenog zavoda (HGZ), služeći se Popisom kompozicija izvedenih na koncertima HGZ od 1818.-1940. i Indexom izvođača na koncertima HGZ od 1818.-1940. te Bibliografijom o napisima o glazbi objavljenim u tekućoj i stručnoj periodici do 1945. Mirjana Veljović je iznijevši sedamnaest odlomaka iz odabranih skladbi Slavka Zlatića prikazala inspirativne uzore na kojima je gradio njegov skladateljski opus i načine njegova harmonijskog izričaja. Ivana Paula Gortan– Carlin u radu Skladbe Slavka Zlatića u Državnom arhivu u Pazinu prikazuje pregled skladbi Slavka Zlatića koje se čuvaju u pazinskom Državnom arhivu te ih uspoređuje s popisom popisanim u Kronici A. Tomašeka. Branko Polić piše o značajnoj ulozi Slavka Zlatića u promicanju glazbe pomoću auditivnih medija koju je imao prihvativši poziv prof. Branimira Sakaća da uređuje emisiju Muzika i mi na valovima Radio Zagreba, a koja se od jeseni 1960. do početka devedesetih zvala Riječ je o muzici. Značajno je da je i nakon preseljenja u Pulu povremeno, za nastavak suradnje, slao emisije tadašnjoj urednici Ani Urukalo. U zadnjem članku Lino Šepić iznosi Moja sjećanja na profesora Slavka Zlatića s kojim se češće sretao krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina u Grožnjanu, kad je profesor Zlatić bio aktivan i kao predavač u Međunarodnom centru Muzičke omladine. U drugom dijelu, nazvanom Glazbeno obrazovanje u Istri tijekom stoljeća pisali su: Lada Duraković koja opisuje rad glazbene škole « Gioacchino Rossini» koja je djelovala od 1927. do najvjerojatnije 1936. u Puli, pod vodstvom vodnjanca, Pietra Sbisa'. (Evo uvodnog dijela koji opisuje što je prof. Giulio Smareglia, brat Antonija Smareglije mislio o glazbenom školstvu, odn. glazbenom životu u Puli. Marija Riman donosi rad o glazbenom stvaralaštvu Nikše Njirića za djecu i mogućnostima uporabe tog stvaralaštva u nastavnom programu u nižim razredima osnovne škole. Mirna Marić piše o zborskim skladbama Nikše Njirića koje sadrže elemente istarskog glazbenog izričaja, a Lovorka Ruck o skladbama Ivana Matetića-Ronjgova i Josipa Kaplana. Treći dio, nazvan Iz istarske glazbene riznice donosi rad Diane Grgurić o Bugarenju u Žejanama, Sanje Majer-Bobetko koja je pisala o Glazbenom i kazališnom vjesniku, Rozine Palić-Jelavić koja je pisala o Istarskoj i sjeverno primorskoj motivici kao ishodištu u svjetovnom (vokalnom) opusu Borisa Papandopula i Gorane Doliner koja donosi rad o stručnom i uporabnom nazivlju « glagoljaško pjevanje» .

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA