Naslov
UTJECAJ PREHRANE RIBOM NA OPTEREĆENJE ŽIVOM I PROCJENA RIZIKA U ŽENA GENERATIVNE DOBI
(INFLUENCE OF THE FISH CONSUMPTION ON MERCURY BODY BURDEN IN WOMEN OF REPRODUCTIVE AGE)

Autori
Janev Holcer Nataša, Senta Marić Ankica, Mustajbegović Jadranka, Poljak Vedran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 10. Hrvatski biološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem / Besendorfer, Višnja ; Kopjar, Nevenka ; Vidaković-Cifrek, Željka ; Tkalec, Mirta: Bauer, nataša ; Lukša, Žaklin - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 2009, 282-283

ISBN
978-953-6241-07-1

Skup
10. Hrvatski biološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 14.09.2009. - 20.09.2009

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
živa; prehrana ribom; kosa; žene; Hrvatska
(mercury; fish consumption; hair; women; Croatia)

Sažetak
Živa (Hg) nepravilnim odlaganjem u okoliš, dospijeva u vode gdje se pomoću metanogenih bakterija mijenja u toksičnu meHg i bioakumulira u prehrambenom lancu. Glavni izvor izloženosti čovjeka Hg predstavlja konzumacija ribe i ribljih proizvoda. Cilj je utvrditi moguću povezanost prehrane ribom s opterećenjem Hg u žena generativne dobi, ovisno o njihovim prehrambenim navikama. Usporedit će se individualne razlike ispitanica u koncentracijama Hg. Kao pokazatelje opterećenja koristilo se uzorke kose, krvi i urina. Ukupna Hg (tHg) mjerena je u kosi, krvi i urinu metodom atomske apsorpcijske spektrometrije (AAS). Kreatinin je određen Jaffé reakcijom. Podatke o zdravstvenom stanju ispitanica, životnom okolišu i učestalosti prehrane ribom prikupilo se upitnikom. U istraživanje je uključeno 64 žena dobi od 25 do 35 godina, podijeljenih na vegetarijanke 7 (11%) i nevegetarijanke 57 (89%). Rezultati pokazuju da svih 64 ispitanica ima mjerljive koncentracije Hg u kosi, krvi i urinu. Srednja vrijednost koncentracije tHg u kosi iznosi 0, 471  g/g. Najniže koncentracije tHg u kosi od 0, 31 do 0, 08  g/g Hg bile su izmjerene u 7 žena koje uopće nisu konzumirale ribu. Srednja vrijednost koncentracija tHg u krvi je 0, 00251  g/g. Srednja vrijednost koncentracija tHg u urinu iznosila je 0, 6696  g/g kreatinina. Prosječan broj ribljih obroka je jednom tjedno. Većinom se konzumira riba lokalnog podrijetla, konzervirana tuna i ponekad uvezena, smrznuta riba. Mercury (Hg) released into environment can be transformed by microorganisms in water into toxic meHg that bioaccumulates and increases through the food chain. Fish and seafood consumption is primary exposure route to Hg for humans. The aim was to investigate possible connection of fish consumption and mercury body burden in women of reproductive age regarding their dietary habits. Individual examinees' differences in Hg concentrations were compared. Hair, blood and urine samples were used as biomarker of Hg exposure. Total mercury (tHg) was measured in hair, blood and urine using atomic absorption spectrometry method (AAS). Creatinine was determined by the Jaffé reaction. Participants answered questionnaire regarding their health status, living environment and fish consumption frequency. Sample consisted of 64 women aged 25 to 35, divided in non vegetarian 57 (89%) and vegetarian 7 (11%). Results show that all 64 women had detectable levels of Hg in hair, blood and urine. The median of tHg concentration in hair was 0, 471  g/g. The lower values of tHg in hair from 0, 31 to 0, 08  g/g Hg were detected in 7 women who did not consume fish at all. The median of tHg blood concentration was 0, 00251  g/g. The average urinary tHg levels were 0, 6696  g/g creatinine. The average fish consumption in sample was 1 meal per week. Mostly consumed fish is predominantly of local origin, canned tuna from unknown origin and rarely frozen imported fish.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA