Naslov
Društvo etničke ravnoteže - kolijevka nacionalizma: Norbert Mappes-Niediek, "Die Ethno-Falle: der Balkan-Konflikt und was Europa daraus lernen kann"
(The ethnic balance society - the cradle of nationalism: Norbert Mappes-Niediek, "Die Ethno-Falle: der Balkan-Konflikt und was Europa daraus lernen kann")

Autori
Kordić, Snježana

Izvornik
Književna republika (1334-1057) 4 (2006), 11-12; 244-255

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, stručni

Ključne riječi
Jugoslavija; Hrvati; Srbi; Bošnjaci; etnički konflikt; kultura; identitet; standardni jezik; multietnička država; religija; nacionalizam; povijest; pravljenje nacije; Europska unija; ljudska prava
(Yugoslavia; Croats; Serbs; Moslems; ethnic conflict; culture; identity; standard language; multiethnic state; religion; nationalism; history; nation-building; European Union; human rights)

Sažetak
Na osnovi obimne literature i vlastitih istraživanja Mappes-Niediek analizira odnos nacija u bivšoj Jugoslaviji. Pokazuje da se Hrvati, Srbi i Bošnjaci nisu razlikovali po kulturi, i da nije kultura prouzrokovala konflikt 90-ih godina. S obzirom da se radilo o višenacionalnoj državi, autor podsjeća da razlika između višenacionalne i jednonacionalne države nije u kulturnoj raznovrsnosti ili u raznovrsnosti porijekla, nego u ophođenju države s tim. Višenacionalna i jednonacionalna država razlikuju se politički, a ne kulturno. U knjizi se objašnjava da je "etnička ravnoteža bila ono što je uništilo Jugoslaviju, a ne, kako se uvijek iznova tvrdi, neravnoteža". Princip etničke ravnoteže, koji je vladao u jugoslavenskom pravosuđu, u ekonomiji, u historiografiji i u drugim sferama, bio je na štetu istine jer se inzistiralo na paritetu po nacionalnom ključu. Država je bila organizirana tako da je čine nacionalni kolektivi, a ne građani. Nedostajalo je građansko društvo: "Misli se na društvo u kojem državni narod obuhvaća sve građane države, na društvo u kojem prava ima svaki pojedinac i nijedan kolektiv, na društvo gdje je 'etnička pripadnost' u najboljem slučaju kategorija drugog ili trećeg reda koja će u sljedećoj generaciji ili u generaciji nakon nje možda sasvim potonuti u zaborav". Izvlačeći iz povijesti Jugoslavije zaključke koji bi mogli biti poučni za organiziranje i strukturu Evropske unije, autor upozorava da Europska unija u nastojanju da postigne etničku ravnopravnost između svojih članica i u nastojanju da se orijentira prema pravima manjina i kultura, postaje sve sličnija nestaloj Jugoslaviji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija, Filologija, Povijest

POVEZANOST RADA