Naslov
Uporaba utekućenog drva u modifikaciji adheziva za ploče na bazi usitnjenog drva
(Liquefied wood utilization for modification of adhesives for wood based panels)

Autori
Hajduković, Mario

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Šumarski fakulet

Mjesto
Zagreb

Datum
13.09

Godina
2008

Stranica
33

Mentor
Jambreković, Vladimir

Neposredni voditelj
Antonović, Alan

Ključne riječi
obnovljivi sirovinski izvori; utekućenje drva; utekućeno drvo
(renewable raw materials sources; woow liquefaction; liquefed wood)

Sažetak
Polimerna tehnologija na početku novog tisućljeća nipošto se ne može zamisliti bez obnovljivih izvora sirovine. Nekoliko je glavnih razloga za to, a među najbitnijima su svakako svijest o sve manjoj raspoloživosti neobnovljivih izvora - fosilnih goriva (nafte, ugljena, prirodnog plina), ali i o štetnim posljedicama koje je njihova uporaba u posljednja dva stoljeća ostavila na okolišu. Lignocelulozni materijali su vrlo važniji prirodni obnovljivi izvori sirovine. Drvo, kao dominantan izvor, je najčešće korišten materijal između svih "inženjerskih" materijala. Kao posljedica, zauzima mjesto velike važnosti u globalnoj slici dostupnog sirovinskog potencijala. Drvo je medu ostalim najvažnijim i široko pristupačan obnovljivi izvor dostupan čovjeku. Osim u njegovom većem dijelu tradicionalnom korištenju, on je također izuzetan izvor kemijskih sirovina, posebno onih koji se normalno dobiju iz neobnovljivih izvora. lako se različite komponente drva komercijalno iskorištavaju, drvo se općenito ne koristi u potpunosti kao izvor sirovine. Glavni uzrok za ovo su različita strukturna i kemijska svojstva njegovih glavnih polimernih komponenata: celuloze, lignina i hemiceluloze, koje je izuzetno teško dobiti zajedno pod istim uvjetima. Od ovih napora, utekućenje drva u prisutnosti nekih organskih reagensa i njihova upotreba u pripremi polimernih materijala je privukla najviše pažnje. Utekućeno drvo je smjesa drvne mase i odgovarajućeg otapala (polihidrični alkoholi, fenol) kojega dobijemo pod određenim uvjetima utekućenja sa ili bez prisustva katalizatora. Ovakvoj smjesi onda se doda određena vrsta smole (tenol-tormaldehidna, epoksi smola, poliuretanska pjena) što sve na kraju rezultira novim vrstama smola i adheziva. Drvo, kao prirodan polimer, sadrži neaktivirane komponente koje utekućenjem aktiviramo, te dodatkom prije svega umjetnih smola (sintetskih) dobijemo raznovrsne nove proizvode. Obavljena su dva tipa utekućenja drva. Prvo je pripremljeno u prisutnosti fenola, i rezultira produktima utekućenja koji su bogata fenolnim jedinicama, pa se prema tome može koristiti kod pripremanja adheziva, lijevanjem u kalupe, itd., slično onvencionalnim fenolnim smolama. Druga metoda utekućenja je uspjela u prisutnosti alkohola, posebno polihidričnih alkohola, i dobiveni produkti mogu se koristiti kao polioli za pripremanje poliuretanskih produkata, a u novije vrijeme u moditikaciji karbamid-tormaldehidnih smola.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Drvna tehnologija

POVEZANOST RADA