Naslov
Fitosociološka pripadnost vrste Euphorbia hercegovina G. Beck u Hrvatskoj
(A phytosociological analysis of habitats with Euphorbia hercegovina G. Beck in Croatia)

Autori
Jasprica, Nenad ; Ruščić, Mirko ; Kovačić, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
10. hrvatski biološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem : Zbornik sažetaka = 10th Croatian Biological Congress with International Participation : Proceeding of abstracts / Besendorfer, Višnja - : Hvratsko biološko društvo 1885, 2009, 136-137

ISBN
978-953-6241-07-1

Skup
Hrvatski biološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem (10 ; 2009)

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 14.09.2009. - 20.09.2009

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Euphorbia hercegovina; Hrvatska
(Taxon Euphorbia hercegovina; Croatia)

Sažetak
Takson Euphorbia hercegovina opisao je G. Beck-Mannagetta (1920) kao posebnu, samostalnu vrstu. Hayek (1924) taj takson podređuje vrsti E. barrelieri u statusu varijeteta E. barrelieri Savi var. hercegovina (G. Beck) Hayek. Nomenklaturno-taksonomski odnosi vrste E. hercegovina mogu se prikazati na sljedeći način (modificirano prema Trinajstiću (2007): E. hercegovina G. Beck, Glasn. Muz. Bosn. Herceg. 32: 95 (1920) = E. barrelieri Savi var. hercegovina (G. Beck) Hayek, Prodr. Fl. Penins. Balcan. 1: 133 (1924) = E. barrelieri Savi subsp. hercegovina (G. Beck) Kuzmanov, Izv. Bot. Inst. Sofija 12: 120 (1963). = E. barrelieri K. Malý, Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 54: 230 (1904), non Savi = E. variabilis auct., non Cesato, cf. G. Beck 1920: 95. = E. triflora Rechinger fil., Magyar Bot. Lapok 33: 38 (1934), Jasprica & Kovačić, Nat. Croat. 6(4): 391 (1997), non Schott, Nyman & Kotschy. subsp. hercegovina subsp. javoriensis (Ritter-Studnička) Trinajstić, Hrvatska misao 42: 84 (2007) Bas. = E. barrelieri Savi var. hercegovina Ritter-Studnička, Oesterr. Bot. Z. 105: 287 (1958). U okviru balkanske flore kompleks taksona vezanih za dolomitnu podlogu – vrste E. triflora i E. hercegovina treba posmatrati samostalnim, stenoendemičnim vrstama alopatričke diferencijacije. Njima treba priključiti i vrste E. saxatilis i E. kerneri, stenoendemične vrste jugoistočnog, alpskog ruba. Navedena dva kompleksa bi se u taksnomskom smislu smjerom od sjeverozapada prema jugoistoku mogli prikazati na sljedeći način: E. saxatilis Jacq. – E. kerneri Hute – E. triflora Schott, Nyman & Kotschy – E. hercegovina G. Beck. Euphorbia hercegovina je rasprostranjena u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Hrvatskoj. U Bosni je zastupljena s podvrstom E. hercegovina subsp. javoriensis (Ritter-Studnička 1958, otkrivena i opisana kao E. barrelieri var. javoriensis na lokalitetu Javorje-Cicibor kod Drvara, 900 m n.v.). U Hercegovini i Crnoj Gori je zastupljena tipičnom podvrstom. U Hrvatskoj je vrstu E. hercegovina prvi otkrio Trinajstić (2007) na prijevoju ceste između Trstenika i Pijavičine na poluotoku Pelješcu. Ipak, tu je vrstu, ali pod nazivom E. triflora, najprije našao Rechinger fil. (1934), i to na padinama iznad mjesta Pijavičino, te oko Stankovića sjeveroistočno od Orebića. Prema još uvijek teoretskim razmatranjima (Trinajstić 2007), areal E. hercegovina diferencira se na prostor između Zrmanje i Neretve gdje je zastupljena E. hercegovina subsp. javoriensis, a E. hercegovina subsp. hercegovina na području između Neretve i Drima. U Hrvatskoj su nalazišta tipične podrvste dosada jedino potvrđena na poluotoku Pelješcu, dok je M. Ruščić u srpnju 2009. utvrdio nalazište i opisao stanište E. hercegovina subsp. javoriensis u blizini Tijarice u Dalmatinskoj zagori.Na zapadnom dijelu poluotoka Pelješca, u Stankovićima, E. hercegovina se razvija na dolomitnim stijenama (dolomitofit) iznad šume Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971 (Quercetea ilicis Br.-Bl. 1947, Quercetalia ilicis Br.-Bl. ex Molinier 1934, Oleo-Ceratonion Br.-Bl. 1936) na nadmorskoj visini oko 380 m. Fitocenološka istraživanja zajednica s E. hercegovina na stijenama iznad Stankovića potrebno je obaviti tijekom budućih ekoloških istraživanja toga područja. U Pijavičinome (središnji dio Pelješca), na lokalitetu Tabor, E. hercegovina ulazi u sastav asocijacije Genisto dalmaticae-Ericetum manipuliflorae pinetosum dalmaticae H-ić 1958. E. hercegovina na Pelješcu ima vrlo malu pokrovnost, pa vrstu predlažemo zaštititi u kategoriji strogo zaštićenih svojti. U okolici Tijarice E. hercegovina se također, pojavljuje, na dolomitnoj litološkoj podlozi. Temljem analize flornog sastava, predložili smo novu asocijaciju Euphorbietum hercegovinae Jasprica et Ruščić 2009, ass. nova. Nomenklaturni tip asocijacije je fitocenološki snimak broj 1 u Tablici 2. Asocijaciju smo pridružili suhim travnjacima i brdskim livadama kopnenih krajeva razreda Festuco-Brometea. Ekološke značajke i siintaksonomski položaj asocijacije potrebno je još detaljnije istražiti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA