Pregled bibliografske jedinice broj: 426619
Dijalog književnosti i filma u suvremenoj ruskoj masovnoj kulturi (na primjeru Tarasa Bul'be V. Bortka)
Dijalog književnosti i filma u suvremenoj ruskoj masovnoj kulturi (na primjeru Tarasa Bul'be V. Bortka) // Forum : mjesečnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, LXXXI (2009), 10-12; 1405-1424 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 426619 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Dijalog književnosti i filma u suvremenoj ruskoj masovnoj kulturi (na primjeru Tarasa Bul'be V. Bortka)
(Literature and film in a dialogue in a contemporary Russian mass culture (Taras Bul'ba by V. Bortko))
Autori
Lugarić, Danijela
Izvornik
Forum : mjesečnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (0015-8445) LXXXI
(2009), 10-12;
1405-1424
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
masovna kultura; istinita i lažna povijest; bivanje nacijom
(mass culture; true and false history; nationess)
Sažetak
Premda je ruski film Taras Bul'ba, premijerno prikazan 1. travnja 2009, istupao kao hommage ruskom piscu N. V. Gogolju, u radu nastojimo prikazati da je interes filma zapravo negdje drugdje. Naime, Bortkovo je čitanje Gogoljeva teksta u nekim elementima nadišlo čin „ prevođenja“ književnoga teksta na filmski jezik, koji prati svaku filmsku ekranizaciju (È jhenbaum 1926: 146). Potaknuto državničkim institucijama, nastajanje se filma događalo u „ strogo kontroliranim“ uvjetima i s jednim ciljem: prikazom „ slavne zajedničke prošlosti“ probuditi osjećaj pripadnosti kolektivu u stvarnosti fragmentiranoga ruskoga društva. Neki aspekti poetike sugeriraju da je film zapravo odgovor na političku, ekonomsku i društvenu krizu u suvremenoj Rusiji, i to u obliku konstituiranja političko-nacionalnoga mita kojemu je u središtu okrutni, ali uspješni vođa. Taj mit privilegira neke aspekte „ ruske duše“ (alias specifično ruske forme nacionalnoga identiteta), poput drugarstva kao civilizacijske vrednote na koju ruska kultura ima posebno pravo, žrtve za vjeru i kozaštva kao realizirane metafore Svojih, ruskih, te kulta zemlje, koja je vrhunski objekt privrženosti oko kojega se zamišlja nacionalna zajednica (B. Anderson). Primarno angažirana nakana filma stavlja samog Gogolja i njegovo stvaralaštvo u pozadinu interesa potpisnika filma, a u središnje polje istupa želja da se iskoristi retorički potencijal filma, njegova mitogenost, kako bi se lažna povijest (Gogoljeva priča temeljena na folkloru) pretvorila u istinitu povijest (tj. mit po M. Eliadeu), odnosno kako bi se stvarna nemoć zaodjenula u ruho moći koju nosi čin mitologizacije prošlosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-0000000-0875 - Enciklopedija hrvatske književnosti (Tolić, Dubravka, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Danijela Lugarić
(autor)