ࡱ> {}z7 ibjbjUU "7|7|KEl. .!tttttttt" $ $ $ $ $ $ $a" $H tttttH tte!ttt" t" :th ji.d{!0!/%/%..RIBOLOVNO GOSPODARENJE PODUNAVLJEM Treer T., Safner R., Ani i I., Kolak A. Sa~etak Ribolovno gospodarenje Dunavom razli ito je u njegova tri podru ja. U gornjem toku prevladavaju problemi sportskog ribolova i ekoloakih rekonstrukcija, u srednjem toku im se u nekoj mjeri pridru~uje i problematika komercijalnog ribolova, ija va~nost dolazi do izra~aja u donjem toku. Ove razlike nisu toliko posljedica veli ine korita, koliko ekonomske razvijenosti pojedinih dr~ava, njihovog ribarskog zakonodavstva, te na ina njegovog provoenja. Mnoatvo pregrada u gornjem toku Dunava (29 u Njema koj, 9 u Austriji) bitno utje e na ihtiocenoze, a radiklalan je primjer brana Gab ikovo na slova ko-maarskoj granici, koja je smanjila ulov riba na jednu etvrtinu. U donjem toku Dunava ulov je spao na jednu treinu, a i sastav vrsta je radikalno promjenjen u negativnom smjeru, s drasti nim padom udjela jesetrovki, atuka i linjaka. Uzrocima se smatraju izgradnja brana, poveana koncentracija nutrijenata i teakih metala, krivolov i prelov. Neophodne su bitne promjene u reguliranju komercijalnog ribolova. U srednjem toku, gdje pripada Hrvatska, takoer se uo ava trend pada udjela bentofagnih i fitofilnih vrsta riba. U ovom podru ju zakonski je predviena koegzistencija sportskog i komercijalnog ribolova, no prednost treba dati sportskom ribolovu, a komercijalnom se, pod strogim nadzorom, mo~e dopustiti izlov eventualno utvrenog viaka prirodnog prirasta. Obzirom na riblje migracije i politi ke granice u Podunavlju, radi uspjeanog ribarskog gospodarenja neophodno je uspostaviti suradnju i koordinaciju sa susjednim dr~avama. Klju ne rije i: privredni ribolov, sportski ribolov, Podunavlje, gospodarenje _______ Prof. dr. sc. Tomislav Treer, dr. sc. Dobrila Habekovi, dr.sc. Roman Safner, ing. Ivica Ani i, MSc, ing. Andrea Kolak, MSc, Department of fisheries, beekeeping and special zoology, Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Svetoaimunska 25, .10 000 Zagreb, .tel. +385-1-239-3860;. .fax. +385-1-215-300; ..e-mail: treer@agr.hr Abstract FISHERY MANAGEMENT IN THE DANUBE CATCHMENT AREA There are three successive regions of the Danube, each of which has to deal with its own problems in fisheries. Sport fishing and ecological reconstruction problem matters predominate in the upper flow. These problems also characterize the middle flow, where to a certain extent, commercial fishery is coming into view, while the lower flow has to deal with commercial fishery problems to full extent. The difference is not so much due to the morphometry as to the development and state of the economy of the countries in the river basin, their legislation on fishery and the manner in which the legislation is applied. Numerous dams of the upper flow of the Danube (29 in Germany, 9 in Austria), influence significantly the ichthyocenoses. An extreme example of that is Gab ikovo dam at the Slovak-Hungarian border where fish catch decreased to one fourth. In the lower segment of the Danube fish catch falls down to one third and is followed by a drastically negative change of fish species composition. The records show that highly valued species as sturgeons, pike and tench are in drastic decline over the last few years. The changes were caused by physical barriers, like dams and weirs, by water pollution, by increasing concentration of nutrients and heavy metals, by poaching and by overexploitation. For all those alarming reasons, some legal interventions in commercial fishery must be undertaken. In the middle flow, where the Danube flows through Croatian territory, there have also been declining trends of bentivore and phytophyl species respectively. The law supports the coexistence of sport and commercial fishery in this area and although sport fishing should be given the advantage, commercial fishing should be rigorously supervised and allowed only when there is a naturally produced surplus. Because of fish migrations and political frontiers of Danube area, it is essential that the neighboring countries coordinate their efforts in managing fisheries successfully. Key words: commercial fishing, sport fishing, Danube, management Uvod Ribolov je na Dunavu, kao drugoj po veli ini europskoj rijeci, oduvijek imao znatno i viaestruko zna enje. Svi narodi nastanjeni na njegovim obalama koristili su se ribom kao zna ajnim dijelom svoje prehrane, a posebno je bila tra~ena na vjerske blagdane. O zna aju ove privredne grane govore i jake ribolovne udruge, kao i ponegdje osnovani ribolovni muzeji. U mnogim su se mjestima generacije ljudi bavile ovim zanimanjem i time odr~avale svoje cjelokupne obitelji (Sl. 1). Danas je ribolovno gospodarenje Dunavom razli ito u njegova tri podru ja. U gornjem toku prevladavaju problemi sportskog (rekreacijskog) ribolova i ekoloakih rekonstrukcija, u srednjem toku im se u nekoj mjeri pridru~uje i problematika gospodarskog (privrednog ili komercijalnog) ribolova, ija va~nost dolazi do izra~aja u donjem toku. Ove razlike nisu toliko posljedica veli ine korita, koliko ekonomske razvijenosti pojedinih dr~ava, njihovog ribarskog zakonodavstva, te na ina njegovog provoenja (Bacalbasa-Dobrovici et al., 1998). Posljednjih desetljea u cijelom toku Dunava zabilje~en je drasti an pad ulova riba (npr. Hol ik, 1998; Mero et al., 1998; Vasilescu, 1998), ponegdje ak i na samo etvrtinu prethodnog, kao posljedica viae antropogenih imbenika. To su prvenstveno melioracije rije nog korita, izgradnja razli itih vrsta pregrada, zatim eutrofizacija vode i unos teakih metala, kao i mjestimi no vrlo izra~en krivolov i prelov riba. Ovo je stanje meu ostalim dovelo i do odr~avanja meunarodnog simpozija u rumunjskom gradu Galati, u delti Dunava, u lipnju 1998. godine. Na njemu su razmatrani ovi problemi i tra~eni putevi za njihovo prevladavanje. Odjeci ovih problema u hrvatskom Podunavlju, nakon njegovog oslobaanja, o ituju se u povremenim sukobljavanjima gospodarskih ribara i sportskih ribolovaca koji dovode i do ozbiljnijih antagonizama (Holoker, 1999; Timarac, 1999). Stoga se ovim radom pokuaava ukazati na probleme, ali i mogua rjeaenja. Gornji tok Dunava Osnovni problem gornjeg toka Dunava je radikalna izmjena korita rijeke na velikom broju mjesta. Melioracije su dovele do nestanka poplavnih terena, te su na taj na in uniateni tradicionalni prostori za mrijest, ishranu i prezimljavanje riba. S druge strane mnoatvo pregrada (29 u Njema koj, 9 u Austriji) bitno utje e na migracije riba. Radikalan primjer za to je brana Gab ikovo na slova ko-maarskoj granici, koja je smanjila ulov riba na jednu etvrtinu (Tablice 1 i 2). Iako su na ovoj brani napravljene riblje staze one su potpuno nefunkcionalne. To je potvreno pokusom u kojem je markirano ak 6000 komada migratornih riba, a niti jedna meu njima nije ulovljena uzvodno od brane (Hol ik, 1998). Zbog toga su danaanje glavne aktivnosti u gornjem toku Dunava napori na obnavljanju prirodnog okoliaa. Donji tok Dunava Gospodarski je najdramati nije stanje u donjem toku Dunava, jer je ovdje znatan dio stanovniatva anga~iran u gospodarskom ribolovu. Ulov u delti Dunava je u posljednjih 40 godina spao na jednu treinu (s 12 000 t.god-1 na 4 000 t.god-1), a i sastav vrsta je radikalno promjenjen u negativnom smjeru, s drasti nim padom udjela jesetrovki, atuka i linjaka (Cernisencu et al., 1998). Posebno je dramati an pad ulova jesetrovki u cijelom donjem toku Dunava, koji je zna ajno doprinosio nacionalnoj ekonomiji. Ilustrativan primjer negativnih promjena u ovom dijelu dunavskog toka je situacija registrirana na podru ju Insula Mica a Brailei u Rumunjskoj (Florea & Vasilescu, 1998). U razdoblju od 1994. god. do 1997. god. u odnosu na razdoblje izmeu 1967. i 1971. godine ukupan broj lovljenih vrsta pao je s 30 na 23, a meu njima joa dodatno zabrinjava pad ulova autohtonih i komercijalnih vrsta. Isto tako ukupan godianji ulov spao je na gotovo jednu petinu prijaanjeg (Tablica 3). Uzrocima ovakvog stanja smatraju se izgradnja brana, poveana koncentracija nutrijenata i teakih metala, krivolov i prelov. Zbog toga se sugeriraju neophodne bitne promjene u reguliranju komercijalnog ribolova. Tra~i se da se to no utvrde ribolovne kvote (Staras et al., 1998). Pri tome e se ribarima izdati licence, kao i posebno ozna eni ribolovni alati, koji se jedino smiju upotrebljavati. Srednji tok Dunava U srednjem toku Dunava je registrirano 68 vrsta riba iz 16 porodica. U posljednjih 20 godina uo en je viaegodianji drasti ni pad razine vode, povezan s usporenim tokom rijeke i smanjenjem poplavnih zona (npr. u podru ju Apatina i Koviljskog rita). Sve ovo uzrokovalo je smanjenje podru ja za mrijest i ishranu riba. Istovremeno unoaene su alohtone riblje vrste i vraen prelov postojeih ihtiopopulacija. Uz to, pregrade na Dunavu, a poglavito erdap, dovele su gotovo do istrebljenja riba iz porodice Acipenseridae (Mrakov i & Kerovec, 1997). U strukturi riba takoer su uo ene promjene, pa je udio bentivora u ulovu smanjen s 59% na 26%, a udio fitofila s 82% na 48%. Ovome je prvenstveni razlog smanjenje populacije aarana. Ipak, zahvaljujui nasaivanju aarana, bijelog amura i bijelog i sivog glavaaa, te zadr~avanju stalnog broja ribara, ulov se u jugoslavenskom dijelu Dunava u razdoblju od 1978. god. do 1997. god. uspijeva odr~avati na oko 900 tona godianje (Maletin & Djukic, 1998). Pri tome u gornjem sektoru, koji je za Hrvatsku najinteresantniji, a obuhvaa prostor od maarske granice nizvodno do 83-eg km, ukupni se godianji ulov kree izmeu 50 i 60 tona. Nizvodnije, u srednjem sektoru, koji pokriva du~inu od daljnjih 127 km godianji je ulov 160-180 tona. Izra~en po jedinici povraine ulov iznosi 60-70 kg.ha-1.god-1. Ove su vrijednosti znatno iznad procijenjenog prirasta u ovom podru ju. On prema Mikuski (1988) iznosi 25 kg.ha-1.god-1, a prema Hristiu (1982) 20-45 kg.ha-1.god-1. Ovi podaci najbolje ukazuju na ve prestignutu gornju granicu eksploatacije riba u Dunavu, koja se odr~ava samo zahvaljujui poribljavanju. Zaklju ci Svi navedeni podaci pokazuju da je stanje ihtiofaune na najveem dijelu Dunava alarmantno, a rezultat je prvenstveno uzajamnog djelovanja viae negativnih antropogenih imbenika. Ova situacija nu~no u kompeticiju sve viae dovodi i privredni i sportski ribolov. Stoga je potrebno razmotriti argumente za oba ova segmenta. Tradicija je, kao ato je u uvodnom dijelu napomenuto, va~na u gospodarskom ribolovu, koji je stoljeima bio zna ajan u ~ivotu Podunavlja. Kako bi se sjeanje na ta vremena zadr~alo bilo bi po~eljno u Iloku ili Vukovaru osnovati ribarski muzej ili znatno razviti ribarski dio postojeih muzeja. Ipak, za razliku od naaeg jadranskog priobalja, gdje je i dalje vrlo ~iv tradicionalni mali ribolov, na svim kopnenim vodama ribolovna se tradicija nastavila gotovo isklju ivo u vidu sportskog ribolova. To je u skladu sa svjetskim trendovima, gdje sportski ribolov ima izuzetno zna enje po svojim socijalnim i zdravstvenim, ali takoer i ekonomskim imbenicima. U osjetljivom prostoru Podunavlja veliki broj sportskih ribolovaca na grani nim vodama ima i dodatno specifi no zna enje za nacionalnu sigurnost. Prednost gospodarskog ribolova je na strani veeg asortimana vrsta, obzirom da sportski ribolovci svoj ulov ne smiju prodavati. No, obzirom da se najtra~enije toplovodne riblje vrste uzgajaju, te na taj na in dospjevaju na tr~iate, ova injenica nema toliku te~inu, a i u ulovu gospodarskih ribara sve viae prevladavaju vrste iz poribljavanja (aaran, bijeli amur, bijeli i sivi glavaa). Tim viae ato u naaim hladnim vodama uope ne egzistira gospodarski ribolov, pa se vrlo kvalitetne vrste kao ato su lipljen ili mladica ne mogu kupiti, a to ipak ne predstavlja ozbiljan problem. `toviae, ova injenica mo~e pozitivno djelovati da se ulo~i viae truda u uzgoj ovih vrsta, ato se s nekima od njih (npr. mladica i poto na pastrva) i dogaa. Suvremeno gospodarenje podrazumijeva i poribljavanje  divljim vrstama riba, pri emu gospodarski ribari mogu pomoi u ulovu matica za mrijest tih vrsta. Stoga mo~emo konstatirati da se eventualno utvreni viaak prirasta ihtiomase, koji nee biti ulovljen od sportskih ribolovaca, mo~e staviti na raspolaganje gospodarskim ribarima. To treba u initi pod to no odreenim uvjetima i nadzorom, kako ne bi dolazilo do nepotrebnih devastacija ionako ugo~ene ihtiofaune, a sredstva prikupljena od te djelatnosti trebala bi se vraati putem organiziranog poribljavanja. Nekoliko privrednih ribolovaca tako bi mo~da moglo egzistirati, dok se kao i u drugim razvijenim zemljama ova privredna grana spontano ne ugasi. Pri tome e ispravno gospodarenje naaim grani nim vodama biti u potpunosti mogue jedino u dogovoru i suradnji s odgovarajuim ustanovama u tim zemljama (Maxim, 1998). Koliko god to u ovom trenutku izgledalo teako, napor u tom smjeru trebat e u initi im to prilike dozvole. Kako bi i sportski ribolovci i gospodarski ribari bili u potpunosti svjesni da gospodare s nacionalnim bogatstvom svi bi prije dobijanja dozvola morali proi adekvatnu edukaciju. To bi bio jedan od na ina borbe protiv, na~alost, joa uvijek jako proairenog krivolova, a brojni ribolovci koji svakodnevno ~ive sa svojim vodama postali bi njihovi svojevrsni i stvarni zaatitari. Literatura Bacalbasa-Dobrovici N., Razlog G., Ciolac A. (1998): Ecological problems of the Danube fishery. Fisheries management in the Danube river basin, Galati, 62-63 Cernisencu I., Staras M., Navodaru I. (1998): Anthropic impact factors about fisheries of Danube Delta. Fisheries management in the Danube river basin, Galati, 106-107 Florea L., Vasilescu G. (1998): Ichthyofaunas changes from flood-plain area Insula Mica a Brailei. Fisheries management in the Danube river basin, Galati, 96-97 Hol ik J. (1998): Impact of the Gab ikovo water works construction and operation on the recreational fishery in the Slovak segment of the Danube river. Fisheries management in the Danube river basin, Galati, 64-65 Holoker I. (1999): I ponovno s mre~ama. `portski ribolov, 4:11-13 Hristi . (1982): Ribarstvo na otvorenim vodama. U: Habekovi D. (ur.): Slatkovodno ribarstvo. Ribozajednica & Jumena, Zagreb, 405-438 Maletin S., Djukic N. (1998): Structure of fish community in Yugoslav part of Danube. Fisheries management in the Danube river basin, Galati, 66-67 Maxim C. (1998): La cooperation internationale instrument de gestion et de protection des ressources exploitables des divers ecosystemes marines et deaux douces. Fisheries management in the Danube river basin, Galati, 129-131 Mero D., Patriche N., Billard R. (1998): Les pecheries desturgeons dans le Danube Roumain entre Isaccea et Calarasi. Fisheries management in the Danube river basin, Galati, 45-46 Mikuska J. (1988): Aneks ribolovnoj gospodarskoj osnovi Zajednice sportskih ribolovnih druatava Beli Manastir. ZSRD Beli Manastir, Beli Manastir Mrakov i M., Kerovec M. (1997): Slatkovodne ribe i kru~nouste Hrvatske. `portski ribolov, 2:14-16 Staras M., Navodaru I., Cernisencu I. (1998): Fisheries management in the Danube river basin, Galati, 104-105 Timarac Z. (1999): Prednost portskom ribolovu. portski ribolov, 4:44-48 Vasilescu G. (1998): The influence of the anthropic impact on the ichthyofauna from the upper sector of the Romanian Danube. Fisheries management in the Danube river basin, Galati, 72-73 Slika 1: Dokument iz kojega se vidi da su cijele obitelji u Podunavlju ~ivjele od ribolova. Fig. 1: The document, which shows how the whole families in the Danube area earned their income from fishing. Tablica 1: Godianji ulov zna ajnijih vrsta riba (t) u slova kom dijelu Dunava (Hol ik, 1998) Table 1: Annual catches of important fish species (t) in the Slovakian part of the Danube (Hol ik, 1998) Vrsta Species1961-19791993-1996%-tak pada % of decrease`tuka Pike19,16,267,6`aran Common carp11,13,370,0Smu Pike perch8,82,373,5Som European catfish3,72,045,9Deverika Bream10,52,872,9Mrena Barb5,01,766,0Klen i jaz Chub and ide8,30,890,1Ukupno Total110,020,281,7 Tablica 2: Godianji ulov zna ajnih skupina riba (t) u slova kom dijelu Dunava (Hol ik, 1998) Table 2: Annual catches of important fish groups (t) in the Slovakian part of the Danube (Hol ik, 1998) Skupina i vrste Groups and species1961-19791993-1996%-tak pada % of decreaseEkonomski zna ajne (aaran, atuka, smu, bolen, linjak, som, salmonidi, jegulja, bijeli amur, bijeli i sivi glavaa) Economically important (common carp, pike, pike perch, asp,tench, European catfish, salmonids, eel, grass carp, silver carp, bighead)47,714,869,0Fitofili (aaran, atuka, som, linjak, karas) Phytophils (common carp, pike, European catfish, tench, crusian carp)43,516,262,5Litofili (ke iga, bolen, mrena, podust, klen, jaz, nosara, mladica, lipljen, poto na i kalifornijska pastrva) Litophils (sterlet, asp, barb, nase, chub, ide, vimba, huchen, grayling, brown and rainbow trout23,54,580,9 Tablica 3: Ekoloake osobine ulova riba na podru ju Insula Mica a Brailei u Rumunjskoj (Florea & Vasilescu, 1998) Table 3: Ecological characteristics of fish catches at the area of Mica a Brailei in Romania (Florea & Vasilescu, 1998) Ekoloka osobina Ecological characteristic1967-19711994-1997Ukupno vrsta Total number of species3023Ukupno komercijalnih vrsta Total number of commercial species1613Ukupno autohtonih komercijalnih vrsta Total number of autochtonous commercial species159% azijskih ciprinida (bijeli amur, bijeli i sivi glava) % of Asian cyprinids (grasscarp, silver carp and bighead)06,5% babuki % of crucian carp4,341,7% omnivora % of omnivorous fish57,274,7% karnivora % of carnivorous fish28,46,2Godinji ulov (t) Annual catches (t)47,210,2 FL\vz>"-<4 6666.60666:66CRCIIIIIIJJJJJJJJJJKKyp4qwHx~2i6CJOJQJCJH*OJQJmH sH 5OJQJmHsHCJ 5OJQJ5 CJOJQJ5F, L\34vxz$dha$ $dh`a$$a$ $7d`7a$ $dh`a$$a$$a$$dha$i>"p&-------<4>4@4b4d4 < ?"?$?J?L?C$L&L(LL $$dh`a$ $dh`a$>LNU[P`xbhejeee_fggi0j@k4lmmno/pyp4q5q6q7q $$dh`a$ $dh`a$7qrsssRt$u&u2uBuVujuuu d$If$a$$ $dh`a$ uuuuuuuuuuvvohfffffoffff d$If$$Ifl\_*"04 la vvvv4vB@> Body TextCJOJQJmH sH uXR@X Body Text Indent 2$dh`a$ CJOJQJFP@F Body Text 2$CJOJQJmH sH uKE#LTGWX34 ;<=BC8 12 "'''''_(+.(1<23333_45566K778x9 :l::$;;;;;><<<< =t=u={=====================>> > >>>#>'>,>->6><>A>E>J>K>Q>V>Z>^>c>d>o>|>>>>>>>>>>>>?n?o????????3@@@@@@@@;A@AEAJAKAABB#B(B)B*B+BBCC&C@CJCTCUCbCzC}CCCCCCCCCDD!D"D[DDDDDDDDDDDDDDDDEEEE+E>ECEHEIEJEME(((((00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000iD>L7quvvv^wy{p~3ځ\iEGHIJKLMNOPQRSTUiF#-38>CHLSTWX_`fhqry{  %'*EO34  7 @ e j =BC 12    !!""%%%%L&M&W&Y&y&z&&&''''..//333377777799;;<<t=u=========== > >,>->J>K>c>d>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>?n?o???????@@JAKAAA(B+B2B6B>B?BFBGBLBMBQBRBTBUB]B^BdBlBsBvBBBBBBBBBCC CCTCUCCCCC!D$D[D]DDDDDDDDDDDDDEEHEMEProf. Tomislav Treer5C:\Tekst\TEKST\RIBOLOVNO GOSPODARENJE PODUNAVLJEM.doc Marina PiriaAE:\My Documents 2000\Treer\RIBOLOVNO GOSPODARENJE PODUNAVLJEM.doct=u=================>> > >>#>'>,>-><>A>E>J>K>V>Z>^>c>d>|>>>>>>>>>>n?o??????@@@@@;A@AEAJAKABB#B(B)BCC@CJCTCUCzC}CCCCCCCDD!D"DDDDDDDDDDDDDEEEE>ECEHEIEME@MMltSSMM (145679:;=@ABKEPP P(@PP4@PP"P4P6P<PNP`P@PhPjP@PnP@PrPvP|P~P@UnknownG:Times New Roman5Symbol3& :Arial"qhLFLF #9y$20*F2"RIBOLOVNO GOSPODARENJE PODUNAVLJEMProf. Tomislav Treer Marina PiriaOh+'0 , H T `lt|#RIBOLOVNO GOSPODARENJE PODUNAVLJEMsIBOProf. Tomislav TreerE Prof Normal.dotl Marina Piriav T2riMicrosoft Word 9.0r@`4<@'Xi@'Xi #9՜.+,0  hp|  ...y*F #RIBOLOVNO GOSPODARENJE PODUNAVLJEM Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVXYZ[\]^_`abcdefghiklmnopqstuvwxy|Root Entry FMji~1TableW/%WordDocument"SummaryInformation(jDocumentSummaryInformation8rCompObjjObjectPoolMjiMji  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q