Naslov
Može li svjetlost biti štetna?
(Can light be harmful?)

Autori
Gomzi, Milica

Izvornik
Zdrav život (1333-8919) 72 (2009); 16-20

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, stručni

Ključne riječi
svjetlost; onečišćenje; biološki sat; utjecaj na okoliš i zdravlje; zaštita
(light; pollution; biological clock; environmental and health effect; protection)

Sažetak
Prostor oko nas je osim valova prirodne sunčeve svjetlosti, pun valova svjetlosti iz raznih zemaljskih, umjetnih izvora. Razvojem prirodnih znanosti i tehnologije uvode se novi izvori optičkog zračenja: žarulje, fluorescentne i fosforescentne svjetiljke, električni lukovi i laserski uređaji, njih više od 15 000. Većina umjetnih izvora svijetli noću, a neki ne svijetle svjetlošću u cijelom opsegu/spektru prirodnog svijetla, nego emitiraju zrake pojedinih valnih dužina. Često su rasvjetna tijela loše postavljena i usmjerena (neekološka rasvjetna tijela), pa rasipaju svjetlosne zrake izvan područja koje trebaju osvijetliti i stvaraju svjetlosno onečišćenje. Prvi su na problem sve veće primjene umjetnog svjetla upozorili astronomi naišavši na poteškoće u motrenju noćnog neba zbog pozadinske osvijetljenosti, koja je u nekim područjima povećana i 20 puta. Američki i talijanski znanstvenici su već prije nekoliko desetljeća objavili prve karte svjetlosnog onečišćenja za gušće naseljena područja. U novije vrijeme satelitska istraživanja svjetlosnog onečišćenja pokazuju da 99 posto stanovništva Sjeverne Amerike i Europe na noćnom nebu više ne može vidjeti Mliječni Put, galaksiju čiji je planet i Zemlja. Nekoliko generacija prije nas, naši preci su u vedroj noći mogli vidjeti i 11 000 zvijezda a sada se u gradskim područjima u takvim uvjetima ne može vidjeti ni njih stotinjak. U Sjedinjenim Američkim Državama je 1988. godine osnovana Međunarodna udruga za tamno nebo (International Dark-Sky Association), s brojnim ograncima koji se zalažu za globalno smanjenje svjetlosnog onečišćenja i zaštitu okoliša i donose preporuke o spektralnim karakteristikama i dopuštenim stupnjevima emisije umjetne svjetlosti. Opća deklaracija o pravima budućih generacija koju je izdao UNESCO 1992. godine ističe pravo na neoštećenu prirodu i čist okoliš, uključujući pravo na čisto nebo. Na inicijativu astronoma Zvjezdarnice Višnjan (voditelj Korado Korlević) osnovana je 2001. godine Hrvatska udruga za zaštitu noćnog neba - Croatian Dark Sky Association (CDSA-www.astro.hr). Temelj za daljnje djelovanje je Zakon o zaštiti okoliša, kojeg je Hrvatski sabor donio 2007. godine, a kojim je prihvaćen i definiran pojam svjetlosnog onečišćenja: Svjetlosno onečišćenje je promjena razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima uzrokovana unošenjem svjetlosti proizvedene ljudskim djelovanjem. Očituje se kao provalno svjetlo, blještanje, treperenje i rasap svjetlosti i sjajnost neba. Mnogi od nas su povremeno zaslijepljeni blještanjem nepropisno postavljenih vanjskih svjetiljki dok vozimo ili ležimo u spavaćim sobama. No svjetlosno onečišćenje nije samo neznatna, povremena smetnja, ono je sigurnosni problem, nepotrebni trošak, gubitak energije i opasnost za cijeli ekosustav, uključivši i ljudsko zdravlje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Drvna tehnologija

POVEZANOST RADA