Pregled bibliografske jedinice broj: 421
Kiparstvo od XVII. do XIX. stoljeća
Kiparstvo od XVII. do XIX. stoljeća // Ludbreg - Ludbreška Podravina / Horvat-Levaj, Katarina ; Reberski, Ivanka (ur.).
Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 1997. str. 141-157
CROSBI ID: 421 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kiparstvo od XVII. do XIX. stoljeća
(Baroque sculpture)
Autori
Baričević, Doris
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Ludbreg - Ludbreška Podravina
Urednik/ci
Horvat-Levaj, Katarina ; Reberski, Ivanka
Izdavač
Institut za povijest umjetnosti
Grad
Zagreb
Godina
1997
Raspon stranica
141-157
ISBN
953-6106-11-6
Ključne riječi
barokno kiparstvo Ludbreške Podravine, sakralno kiparstvo, kipovi, oltari, Ivan Jakob Altenbach, Stjepan Severin, Filip Jakob Straub -gradački kipar, Josip Straub -mariborski kipar, Fridrik Petter - varaždinski kipar, Leopold Mayerhofer, Matija Gallo, Michael Stromayer, Jakov Bizjak, Magjer, Schmalz
(baroque sculpture, Ludbreg Podravina, sacral sculpture, altars, Sculptors: Ivan Jakob Altenbach, Stjepan Severin, Filip Jakob Straub, Josip Straub, Fridrik Petter, Leopold Mayerhofer, Matija Gallo, Michael Stromayer, Jakov Bizjak, Magjer, Schmalz)
Sažetak
Crkvene župe Ludbreške Podravine veoma su stare i uglavno su zasnovane još u 14. st. ali se njihova srednjovjekovna oprema nije sačuvala. Barokno razdoblje bolje je zastupljeno kiparskim djelima koja crkvenoj opremi tog područja daju glavno stilističko obilježje. U 19. stoljeću u mnogim se crkvama postavlja novi invetar u klasicističkom stilu, dok potkraj stoljeća neke crkve i kapele mijenjaju izgled i dobivaju oltare u neohistorijskom stilu. Najreprezentativniji i najznačajniji primjeri barokne sakralne skulpture nalaze se danas u župnoj crkvi sv. Martina u Martijancu, te u kapelama u Križovljanu i Hrastovljanu. Klasicizam prve polovine 19. stoljeća obilježuje opremu crkava u Velikom i Malom Bukovcu, a crkveni namještaj iz perioda historicizma zastupljen je u župnim crkvama Ludbrega, Svetog Đurđa, a tkođer i u brojnim kapelama. Od poznatijih autora zastupljena su na tom području kiparska ostvarenja brojnih kipara među kojima su najznačajniji Ivan Jakob Altenbach, Stjepan Severin, gradački kipar Filip Jakob Straub, mariborski kipar Josip Straub, varaždinski kipar Fridrik Petter, Leopold Mayerhofer, Matija Gallo, zidarski majstor Michael Stromayer, krapinski kipar Jakov Bizjak, . koprivnički majstor Magjer, tirolski kipar Schmalz i dr. Tijekom 19. i 20. stoljeća postavljeni su brojni javni kipovi u usputnim malim kapelicama, pokloncima i krajputašima od kojih se ističe kip sv. Florijana u Malom Bukovcu i dr.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
00200104
Ustanove:
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
Profili:
Dorotea Baričević
(autor)