Naslov
Kolera u doba Gaja
(Cholera in the period of Ljudevit Gaj)

Autori
Fatović-Ferenčić, Stella

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Gaj i njegovo doba- knjiga sažetaka / Kuštek Vesna - Krapina : Grad Krapina, 2009, 20-21

Skup
Gaj i njegovo doba

Mjesto i datum
Krapina, Hrvatska, 07.06.2009

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kolera; 19. stoljeće; Ilirski preporod; reforma zdravstva; Ljudevit Gaj; Hrvatska
(cholera; 19th century; public health reforme; Ljudevit Gaj; Croatia)

Sažetak
Životno razdoblje Ljudevita Gaja (1809. - 1872.) bremenito je svekolikim društveno političkim, nacionalnim i kulturnim događajima. U okviru povijesti medicine ono je poznato i po pojavnosti kolere koja je u vremenu od 1926. do 1895. poharala Europu u četiri pandemijska vala. U naše je krajeve prenesena djelomice iz Turske, preko Bosne, a jednim dijelom i s Istoka preko Venecije, Trsta i naših domaćih luka. Pokrenula je čitav niz zdravstvenih mjera, a na području medicine i znanosti razvoj higijene, epidemiologije, mikrobiologije i imunologije. Kolera je prvi put zahvatila naše krajeve 1836. god. kada je zahvaćen Zagreb i njegova okolica. Slijedeći njen nalet uslijedio je nakon destgodišnjeg zatišja 1846. god. slomivši zaštitu koju je pružao vojni i zdravstveni kordon, pa se bolest proširila cijelom Austrougarskom. Od tada se kolera javljala sporadički tako da 1853. god., kada u ostaloj Europi nema kolere, gradski fizik Mraović na sjednici zagrebačkog Gradskog zastupstva, izvještava o stanju epidemije. Grad je tada imao dvije bolnice, čiji kapacitet nije bio dovoljan u vrijeme kada je bolest prijetila velikim brojem oboljelih, pa je gradsko zastupstvo odlučilo da se u Zagrebu izgradi zemaljska bolnica. Prema nekim pokazateljima u 1855. god u Hrvatskoj oboljelo je 1, 8% stanovništva, tj. 16.478 ljudi. Kr. dalm. hrv. slavonsko namjesničko vijeće saslušavši stalni Zemaljski liječnički zbor izdalo je god. 1857. pouku kako da postupaju političke oblasti i zdravstveno osoblje u uvjetima zaraze uopće, koja je poslužila i kao uputa za zaštitu od kolere. Te odredbe mijenjane su tek 1865. god, kada je četvrta pandemija kolere stigla i u Hrvatsku. U Zagrebu je tada izdan letak &raquo ; Naputak kako treba da postupaju političke oblasti, župnici, općinska poglavarstva, županijski, kotarski i pripomoćni liječnici i ranarnici prigodom vladajuće među pučanstvom pošasti uobće a kolere napose u susiednih pokrajinah i kada ona bukne u našoj domovini&laquo ; . Premda zdravstvena reforma u užem smislu nije bila cilj Ilirskog preporoda siromaštvo, neprosvijećenost, visoke stope pobola i pomora stanovništva njegov su nezaobilazni argument i polazište. Ne čudi činjenica, stoga, da dio liječnika tog vremena aktivno sudjeluje u radu Matice Ilirske te vodeći bitku za reorganizaciju zdravstva sudjeluje u radu njenog Zbora. Uz navedeno epidemije kolere su svojom pojavnošću naglašavale nužnost organizacije zdravstva te snažno oblikovale zdravstveno prosvjetne akcije u okviru općeg posvjetiteljskog programa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Povijest

POVEZANOST RADA