Naslov
RELACIJE KOLIČINE POTKOŽNOG MASNOG TKIVA I STANDARDNIH PARAMETARA SITUACIJSKE EFIKASNOSTI KOŠARKAŠICA JUNIORSKE DOBI
(RELATIONS BETWEEN SUBCUTANEOUS FATTY TISSUE AND STANDARD PARAMETERS OF SITUATIONAL EFFICACY IN JUNIOR FEMALE BASKETBALL PLAYERS)

Autori
Tkalčić, Sonja, Bradić, Josipa ; Bradić, Asim ; Gregov, Cvita

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova 16. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske / Findak, Vladimir - Zagreb, 2007, 238-243

Skup
16. ljetna škola kineziologa Republike Hrvatske

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 19.06.2007. - 23.06.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
selekcija; zdravlje; natjecateljska uspješnost
(selection; health; sport performance)

Sažetak
Optimalna količina potkožnog masnog tkiva (PMT) jedna je, uz ostale antropometrijske karakteristike, od pretpostavki uspjeha u sprtu. Poznato je kako prekomjerna količina masnog tkiva kao balastna masa negativno utjeće na motoričke i funkcionalne sposobnosti organizma (prema Mišigoj-Duraković i sur., 1995.). Sukladno tomu utvđivanje njene optimalne količine može biti jedan od bitnijih faktora pri selekciji sportaša (Ostojić, 2006.). Jedna od razlika, u čitavom nizu razlika, između muškog i ženskog organizma je zasigurno i masno tkivo. Količina PMT varira s obzirom na dob (količina PMT povećava se s godinama starosti, spol (žene imaju znatno veću prosjećnu količinu masnog tkiva u odnosu na muškarce), vrstu sportske aktivnosti (anaerobni sportovi zahtijevaju veću kolićinu PMT u odnosu na aerobne sportove) itd.. Prosjećna količina PMT košarkaša je od 7 do 10%, a kod košarkašica 16 do 27% (Wilmore 1979., Smith 1984., prema Mišigoj-Duraković 1995.). Košarka kao jedan od (dominantno) anaerobnih sportova (sukladno dobi) svakako zahtijeva određenu količinu PMT. Redukcija količine PMT često se spominje kao jedna od smjernica prema uspjehu u sportu. Kod žena je primjerice 17 % donja granica normalnog postotka masnog tkiva. Ispod te granice vrlo lako može doći do menstrualnih problema (prema P. Klentrou i M. Plyley, 2007.). Međutim, prema prije navedenim tvrdnjama, potrebno je težiti optimalizaciji njene količine. Juniorska dob košarkašica podrazumijeva razdoblje do 18-e godine života. To je razdoblje postpuberteta i adolescencije (Bompa, 2000.) te se najznačajnije promjene u organizmu događaju upravo u ovoj fazi. Trenažna kao i natjecateljska izvedba sve više nalikuje izvedbi odraslih sportaša. Situacijski parametri zauzimaju važno mjestu pri praćenju igre trenerima i košarkaškim stručnjacima. Također počinje služiti i kao materijal koji omogućava komparativnu analizu igračica i ekipe u cjelini. Namjera ovog rada je utvrditi relacije količine potkožnog masnog tkiva i standardnih parametara situacijske efikasnosti košarkašica na Juniorskom europskom prvenstvu 2002. godine u Škofja Loki, Slovenija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA