ࡱ> %` 6%bjbjNN 4,,%RN<n n n 4>8L2j("Hd.f.f.f.f.f.f.$4h57z.n .n n ;2DZn n d.d.V> @n n  ^ P灷a? ~  d2H2 x7P7  7n ( ..3j2LLLĀLLL F DN j n n n  Dr. sc. Petar Filipi Makroekonomija gubljenja statusa redovitog studenta ili fiskalne posljedice (ne)polo~enog ispita Ekonomski fakultet, Split Prethodno priopenje Sa~etak lanak je prvi sustavni pokuaaj sagledavanja razmjera fiskalnih i nefiskalnih potpora studentima u Hrvatskoj na primjeru Sveu iliata u Splitu. Autor detaljno analizira, klasificira i kvantitativno iskazuje jedanaest fiskalnih i osam nefiskalnih subvencija studentima. Zbog iznimno visokih subvencija po studentu (korisniku) autor detaljno obrazla~e posljedice gubitka statusa redovitog studenta na fiskalni sustav u cjelini, a zatim i posljedice gubitka statusa redovitog studenta na razini "marginalnog" ispita. U radu se ukazuje na probleme alokativne neu inkovitost dr~ave u financiranju visokih u iliata u Hrvatskoj te nudi aktualan prilog za otvaranje rasprave o fiskalnim u incima subvencija, kvaliteti visokog obrazovanja i ukupnim troakovima studija studenata na hrvatskim visokim u iliatima. Klju ne rije i: student, subvencija, prora un, bolonjski proces, Sveu iliate u Splitu, izvrsnost, strategija. 1. Uvod Nedavno provedena akcija "Indeks" otvorila je u hrvatskoj javnosti brojna pitanja. Najviae ona o krivi noj i prekraajnoj odgovornosti, moralnosti "prodaje ispita", socijalnoj poziciji sveu ilianih djelatnika, autonomiji sveu iliata. Pa~ljivo pretra~ivanje zapisa i vijesti u medijima otkriva da je o financijskim aspektima tih rabota ponueno tek nekoliko informacija o iznosima koje je trebalo platiti da se nezaslu~eno dobije prolazna ocjena ili upiae na visokoakolsku instituciju. Meutim, izvan pozornosti javnosti ostalo je pitanje o fiskalnim aspektima aktivnosti koje su bile pod paskom akcije "Indeks". Stoga, ako bi problem razmotrili ekonomisti ki i to tek u jednom fiskalnom segmentu tog pojma, mogli bi postaviti sljedea pitanja: Koliko Prora un Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Prora un) izdvaja za subvencioniranje jednog redovitog studenta? Kolike su fiskalne uatede Prora una kada redoviti student izgubi pravo na nastavak studija, ili za koliko je oateen Prora un ako redoviti student nezaslu~eno dobije prolaznu ocjenu? Je li Prora un u funkciji obrazovne i znanstvene izvrsnosti? U kojoj mjeri studenti konzumiraju potpore i koje su potpore najizdaanije? U kojoj su mjeri opravdani zahtjevi studenata za, na primjer, smanjenje akolarina ili pojeftinjenje smjeataja u studentskom domu? Kolika su ukupna izdvajanja iz prora una za potpore studentima jednog javnog sveu iliata? Osnovni cilj je rada ukazati na ukupne razmjere fiskalnih i nefiskalnih potpora studentima na hrvatskim visokom u iliatima. Makroekonomija preferira modelski pristup u utvrivanju veli ine i utjecaja fiskalnih potpora na u inkovitost javnih usluga u obrazovanju. Na ~alost, cjeloviti model subvencioniranja studenata na hrvatskim sveu iliatima ne postoji. Stoga, preostaje selektivan pristup i aplikacija na konkretnu sveu ilianu ili fakultetsku situaciju koja je, ne bitno, ali ipak, razli ita od neke druge sveu iliane ili fakultetske situacije. Iako je za predmet istra~ivanja odabrano Sveu iliate u Splitu, iz analize proizlazi da se rezultati mogu interpretirati i na primjeru ostalih hrvatskih sveu iliata i fakulteta. Nakon uvodnog u drugom se dijelu rada preciziraju pojmovi i metodoloaki okvir analize: studij, studiranje, redoviti student, status redovitog studenta te koristi koje proizlaze iz tog statusa. U treem se dijelu najprije identificiraju, a potom i kvantitativno iskazuju sve vrste studentskih potpora. Sredianji, etvrti, dio rada sadr~i rezultate istra~ivanja koji se granaju u dva smjera. Prvo se utvruju posljedice gubitka statusa redovitog studenta na fiskalni sustav u cjelini, a zatim i posljedice gubitka statusa redovitog studenta na razini "marginalnog" ispita. U tom dijelu identificira se "fiskalna" pozicija nastavnika i njegova uloga u procesu pozitivne selekcije, odnosno izvrsnosti. 2. O statusu studenta i razini fiskalnih prava koja iz tog statusa proizlaze Hrvatski Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ( lanak 86.) navodi da se status studenta stje e upisom na sveu iliate, veleu iliate ili visoku akolu a dokazuje se odgovarajuom studentskom ispravom. Zakon razlikuje redovite i izvanredne studente. Tako su redoviti oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Da bi zadr~ao status redovitog ( lanak 88. Zakona) student je du~an poativati re~im studija i ope akte visokog u iliata te uredno izvraavati svoje nastavne i druge obveze na visokom u iliatu. Fiskalni u inci redovitog studiranja proizlaze iz prava koja Zakon osigurava redovitim studentima. U lanku 86. Zakona utvreno je da se troaak redovitog studija (studijskog programa) dijelom ili u cijelosti, sukladno opem aktu sveu iliata, veleu iliata ili visoke akole, subvencionira iz dr~avnog prora una. Te, dalje, u lanku 88. navodi da redoviti studenti imaju prava iz zdravstvenog osiguranja, prava na subvencionirano stanovanje i prehranu te druga prava sukladno zakonu i na njemu utemeljenim propisima. Razina navedenih prava i visina financijske participacije studenta ureuje se odgovarajuim propisima, pri emu uspjeh na klasifikacijskom ispitu ili na studiju mo~e biti predvien kao mjerilo za utvrivanje razine prava. Na fiskalne u inke va~an utjecaj ima i odredba koja se pojavljuje u svim aktima: redoviti student koji nakon ponavljanja nije stekao uvjete za upis u viau godinu studija, mo~e nastaviti studij kao izvanredni student. Zakon regulira i va~an nefiskalni studentski prihod. Naime, redoviti studenti imaju pravo na zapoaljavanje posredstvom pravnih osoba ija djelatnost osigurava cjelovitost i potrebni standard sustava visokog obrazovanja (studentski centri), sukladno pravilniku koji donosi ministar. Na temelju kratke analize Zakona mo~e se rei da status redovitog studenta donosi studentima zna ajne fiskalne i nefiskalne povlastice, odnosno, proizvodi rashode u Prora unu. Naravno, va~i i obratno, gubljenje statusa svakog redovitog studenta zna ilo bi i poneku kunu uatede u tom istom prora unu. 3. Potpore za pokrie troakova studiranja redovitih studenata Studenti na Splitskom sveu iliatu u~ivaju koristi od dvaju vrsta potpora. U provedenoj analizi identificirano je jedanaest fiskalnih te osam vrsta nefiskalnih povlastica koje izravno ili neizravno redovitim studentima olakaavaju ili uope omoguavaju studiranje. No to mo~da i nije kona an broj. Pozornost zaslu~uju fiskalne i nefiskalne posljedice tih potpora koje se obrauju u nastavku rada. 3.1. Fiskalne potpore po korisniku (studentu) Aktualna praksa potpora studentima, koja mnogima od njih zna i conditio sine qua non dostizanja sveu iliane diplome, poznaje airoku lepezu fiskalnih subvencija koje svoje izvore imaju u nekom od prora una (lokalnom, ~upanijskom, dr~avnom). Ta mre~a pomoi koja se ostvaruje preko prora unskih institucija, ali i preko fondova i dr~avnih poduzea u toj je mjeri isprepletena da jedinstvena evidencija studentskih subvencija jednostavno ne postoji. Brojnim je stavkama teako ui u trag. Pokuaaj utvrivanja kvantitativnih injenica ponekad nailazi na gotovo nepremostive administrativne barijere. Ali, upornim nastojanjem, stotinama telefonskih razgovora, desetak faks i e-mail poruka, ~ivim razgovorima, ak i s ljudima kojima moraa obeati da s njima nikada nisi razgovarao, prikupljene su informacije o jedanaest fiskalnih potpora, o kojima viae u nastavku.  Zdravstveno osiguranje. Najvei je broj studenata zdravstveno osiguran preko roditelja i to do 26-te godine ~ivota. Za tu vrstu osiguranja roditelj plaa doprinos dok je zdravstveno osiguranje djece besplatno. Ako te osnove nema onda to pravo redoviti student ostvaruje posredstvom fakulteta a trokove snosi Ministarstvo znanosti obrazovanja i porta (MZO). U akademskoj 2007/2008. godini po toj je osnovi osigurano 236 studenata meu kojima su i oni iz inozemstva koji studiraju na Sveu iliatu u Splitu. Ako pak izgube status redovitog studenta i u roku od 30 dana se prijave Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) onda im Ministarstvo financija pokriva troakove zdravstvenog osiguranja. Ako je mjese na obveza doprinosa za zdravstveno osiguranje po jednom redovitom studentu 366,19 kuna tada godianja subvencija po korisniku iznosi 12 mjeseci x 366,19 kuna = 4.394,28 kuna. Oslobaanje od participacije za specijalisti ke preglede i le~anje u bolnicama. U Klini koj bolnici (KBC) Split 2007. godine lije eno je 456 studenata. Ostvareno je 3.547 dana lije enja, ili prosje no 7,78 dana po jednom korisniku. Ukupno, redoviti studenti korisnici ove usluge osloboeni su participacije u iznosu od 175.896 kuna, ili prosje no po jednom korisniku 385,74 kune. Podaci o broju studenata koji su koristili usluge specijalisti ke poliklinike i specijalisti ke dijagnostike ne evidentiraju se u KBC Split. Kako u Splitu ne postoji studentska ambulanta, redoviti studenti su "raspraeni" po ambulantama primarne zaatite, ato je prikupljanje podataka (po svakoj uputnici) u inilo gotovo nemoguim. Stoga usluge specijalisti ke poliklinike i dijagnostike nisu obuhvaene ovom analizom. Obiteljska mirovina. Broj redovitih studenata korisnika obiteljske mirovine nije mogue precizno utvrditi. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) takav podatak izravno ne prati, iako je do njega, ka~u, mogue doi, ali to zahtijeva dodatne informati ke operacije koje treba skupo platiti. Kako se ovaj rad financira isklju ivo znanstvenim porivom autora, izvraena je procjena broja redovitih studenata korisnika obiteljske mirovine. Na temelju podataka iz Statisti kih informacija HZMO i Statisti kog ljetopisa Dr~avnog zavoda za statistiku u kalkulaciju redovnih studenata korisnika obiteljske mirovine uzete sljedee varijable: ukupan broj mirovina, ukupan broj obiteljskih mirovina, broj obiteljskih mirovina u Splitsko-dalmatinskoj ~upaniji, broj korisnika obiteljskih mirovina starih do 24 godine, te udio redovitih studenata u stanovniatvu Splitsko-dalmatinske ~upanije starih do 24 godine. Rezultat tog izra una, uz pretpostavku linearne distribucije svih uklju enih varijabli, otkriva da na Sveu iliatu u Splitu studira 75 redovitih studenata korisnika obiteljske mirovine. Prosje na hrvatska mjese na obiteljska mirovina iznosi 1.754,65 kuna. U ovom se radu pretpostavlja da taj iznos dobiva redoviti student korisnik obiteljske mirovine. `kolarina. U sustavu akolarina na sveu iliatima u Hrvatskoj razlikuju se redoviti studenti koji studiraju uz plaanje i studenti koji su financirani potporama MZO`-a. Ti su studenti osloboeni plaanja akolarine. Razli iti fakulteti naplauju razli ite visine akolarina. Ponderirajui akolarine s brojem korisnika na pojedinim fakultetima sveu iliata sti~emo do iznosa fiskalne subvencije. U akademskoj 2007/2008. godini prosje na je godianja akolarina (subvencija) po studentu Sveu iliata iznosila 6.855 kuna (2005/2006. godine 6.883 kuna, 2006/2007. godine 6.842 kuna). Studentski dom. Iako ne i najizdaanija, najpoznatija subvencija studentima je udio dr~avnog prora una u troakovima smjeataja u studentskom domu. Zna ajne su razlike u visini subvencije od sveu iliata do sveu iliata, od jednog do drugog studentskog doma u istom sveu iliatu. U tri splitska studentska doma smjesti se 780 studenata. Ovisno o kvaliteti smjeataja cijena po jednom mjestu iznosi mjese no 145 kuna (128 mjesta), 165 kuna (430 mjesta), odnosno 235 kuna (222 mjesta). Ponderirani prosjek pokazuje da jedan student smjeataj u studentskom domu plaa 181,64 kune mjese no. Na taj se iznos iz Dr~avnog prora una Studentskom centru uplauje joa 105 kuna subvencije. Tako godianja subvencija po korisniku iznosi 10 mjeseci u godini x 105 kuna = 1.050 kuna. Subvencija stanarine. Svi redoviti studenti koji nisu ostvarili pravo na smjeataj u studentskom domu imaju pravo na mjese nu subvenciju stanarine u privatnom smjeataju u iznosu od 150 kuna. U akademskoj 2007/2008. godini tu subvenciju koristilo je 978 redovitih studenata. Broj studenata u privatnom smjeataju je i vei, ali pojedini najmodavci ne ~ele sklapati sa studentima ugovore ime ih dovode u situaciju da ne mogu koristiti ovaj vid subvencije. Dakle, godianja je subvencija po korisniku je 10 mjeseci u godini x 150 kuna = 1.500 kuna. Prehrana. Prema Pravilniku o potpori za pokrie troakova prehrane studenata (NN 51/02) postoji pet razina prava na subvenciju. U nultoj su skupini izvanredni studenti koji ta prava nemaju. U prvoj su skupini redoviti studenti sa stalnim mjestom prebivaliata u ~upaniji u kojoj je sjediate sveu iliata. Druga skupina su studenti iz ostalih ~upanija, strani studenti i studenti iz iste ~upanije ali iz podru ja posebnih geografskih i prometnih osobitosti. Skupina 2,5 su studenti smjeateni u studentskom domu. Trea, posljednja, skupina studenata su vrhunski sportaai. Tabela 1: Troakovi prehrane redovitih studenata Sveu iliata u Splitu u akademskoj godini 2007/2008. Razina pravaDnevna cijena (kune)Broj dana koriatenjaCijena godinje (kune)Iznos participacije studenta (26,35% od 4)Godinja subvencija po korisniku (kune)Broj korisnika1234567112,302402.952777,852.174,158.260224,603658.9792.365,976.613,035.2622,530,7536511.2232.957,468.266,29690336,9036513.4683.548,959.919,554 Za izra un prosje ne godianje subvencije iz prora una za prehranu po redovitom studentu treba nam varijabla broj korisnika. Od ukupnog broja redovnih studenata potpora je realizirana 71%. Tako je u akademskoj 2007/2008. prosje na godianja subvencija po redovitom studentu (korisniku) iznosila 5.789,75 kuna. Brodski prijevoz. Redovitim studentima koji imaju prebivaliate na otoku a studiraju na kopnu Jadrolinija izdaje pokaznu kartu sa stopostotnom subvencijom. Pri preuzimanju karte studenti plaaju taksu od 5 kuna. Redovna cijena brodske karte u jednom smjeru razli ita je od otoka do otoka. Tabela 2: Subvencija redovitim studentima Sveu iliata u Splitu u brodskom prijevozu 2007. godine (u kunama) OtociCijena karte u jednom smjeruBroj putovanja godianjeSubvencija po jednom korisniku za povratnu kartu (2x3)x2Broj izdanih pokazaGodianji iznos subvencije za povratnu karta (4x5)123456Bra 2722011.8802653.148.200`olta2722011.88024285.120Hvar38403.040205623.200Vis45403.60060216.000Kor ula46403.680239879.520Lastovo52404.1601874.880Ukupno6006.043,408115.226.920 Ako pretpostavimo da bra ki i aoltanski redoviti studenti putuju svaki radni dan ili 220 dana godianje, a svi ostali od vikenda ili 40 puta godianje, tada je prosje na godianja subvencija po korisniku iznosila 6.063,40 kuna. Pokazna autobusna karta. Gradski javni promet u Splitu obavlja poduzee Promet koje, temeljem ugovora s prora unskim institucijama o subvencioniranju cijene autobusnog prijevoza, jednu pokaznu mjese nu kartu redovitim studentima prodaje po cijeni od 61 kunu umjesto tr~ianih 115 kuna. Subvencioniranu razliku od 54 kune u odgovarajuim postocima (10,64% : 31,91% : 57,45%) snose Sveu iliate, Grad Split i MZO`. Godianja subvencija po korisniku iznosi 10 mjeseci u godini x 54 kune = 540 kuna. U akolskoj 2007/2008. godini tu je povlasticu prosje no mjese no koristilo 2.680 redovitih studenata. Meugradski ~eljezni ki prijevoz. U meugradskom putni kom prijevozu ~eljeznicom redoviti studenti takoer u~ivaju povlastice. Putovanja redovitih studenata Sveu iliata u Splitu gotovo isklju ivo su na relaciji do Zagreba i nazad. Dogodi se da u petak i viae od sto studenata putuje u Zagreb da bi se u nedjelju vratili u mjesto studiranja. U 2007. godini ukupno je s kupljenom kartom u jednom smjeru putovalo 5.436 studenata. Rije  je o podacima za deset mjeseci obzirom da se u srpnju i kolovozu povlastica ukida. Cijena karte u jednom smjeru je 174 kune od ega student plaa 90 kuna, a preostalih 84 kune je iznos povlastice. Zna i, za povratnu kartu subvencija je 168 kuna. Stipendije. To je stavka kojoj, bez da se uputimo u ozbiljnije troakove, nismo u potpunosti uspjeli ui u trag. Po svom izvoru, stipendije, bilo jednokratni iznosi ili isplate u mjese nim obrocima, u studentski standard sti~u iz fiskalnih i nefiskalnih izvora. Dodjeljuju ih privatni gospodarski subjekti i/ili prora unske jedinice, a uvijek se temelje ili na statusu redovitog studenta ili imovinskog stanja. Ne postoji jedinstveni registar korisnika stipendija (i nagrada) ato onemoguava ozbiljne analize. Nije neobi no da isti studenti istovremeno dobivaju viae stipendija (i nagrada) ato bi, vjerujemo, bilo dovedeno u pitanje ako bi davaoci imali pravovaljane informacije. A o tome da se radi o zna ajnim sredstvima koja se iz svih razina prora una slijevaju u d~epove redovitih studenata govori informacija (Slobodna dalmacija 25.10.2008.) da e Grad Split u akolskoj 2008/2009. godini za stipendije i nagrade redovitim studentima splitskog i drugih sveu iliata (koji imaju prebivaliate u Splitu) izdvojiti 1.100.000 kuna. Tako i da Grad Imotski (Slobodna dalmacija od 30.10.2008.) svim svojim studentima dodjeljuje 300 kuna mjese no. Obzirom da prebivaliate korisnika i sveu iliate studiranja nisu uvijek istovjetni, za cjelovitost analize nu~na je nacionalna razina promatranja. Jedini mjerodavan izvor informacija za tu subvenciju su dr~avne stipendije MZO`-a. Temeljem lanka 9.  HYPERLINK "http://public.mzos.hr/lgs.axd?t=13&id=5464" \t "_self" Pravilnika o dodjeljivanju dr~avnih stipendija redovitim studentima dodiplomskih studija i naknada dijela troakova akolarine studentima poslijediplomskih studija (NN 151/02), a prema kriterijima i odlukama sveu iliata, dodjeljuju se dr~avne stipendije: A - osobito nadarenim redovitim studentima sveu ilianih i stru nih studija, B - redovitim studentima deficitarnih studija i struka, C - redovitim studentima sveu ilianih i stru nih studija koji su se obvezali da e se nakon zavraetka studija zaposliti na podru jima od posebne dr~avne skrbi ili na otocima, te E - redovitim studentima sveu ilianih i stru nih studija slabijeg imovinskog stanja. U akademskoj 2007/2008. godini u cijeloj Hrvatskoj odobreno je ukupno 2.374 dr~avne stipendije. Od toga broja, za redovite preddiplomce Sveu iliata u Splitu odobreno je 200 stipendija u kategoriji A, 24 u kategoriji B, 10 u kategoriji C i 97 u kategoriji E. Mjese ni iznos dr~avne stipendije za studente koji studiraju u mjestu stalnog prebivaliata iznosi 500 kuna, za studente smjeatene u studentskom domu 700 kuna, a za studente podstanare 800 kuna. Procijenjen prosje an mjese ni iznos dr~avne stipendije za korisnike studente Sveu iliata u Splitu je 600 kuna. Tabela 3: Dr~avne stipendije studentima Sveu iliata u Splitu u akademskoj 2007/2008. godini (u kunama) KategorijaBroj stipendijaIznos stipendije mjese noIznos stipendije godianjeUkupno subvencijaA2006007.2001.440.000B246007.200172.800C106007.20072.000E976007.200698.400Ukupno3316007.2002.383.200 Sada preostaje rezimirati gornje informacije i prora unati godianji iznos subvencija koje su njihovi korisnici, redoviti studenti Sveu iliata u Splitu, ostvarili u akademskoj 2007/2008. godini, a svoj izvor imaju u Dr~avnom prora unu (osim minimalnog iznosa za autobusni gradski pokaz koji dolazi iz prora una Grada Splita). Tabela 4: Konzumirane fiskalne subvencije redovitih studenata Sveu iliata u Splitu u akademskoj 2007/2008 godini Fiskalne subvencije redovitog studentaGodianji iznos po redovitom studentu korisnikuBroj redovitih studenata korisnika subvencije Konzumirani obujam fiskalnih subvencija kn%kn%123456Zdravstveno osiguranje4.394,282361,031.037.050,081,25Participacije za lije enje385,744562,00175.897,440,21Obiteljska mirovina21.055,80750,331.579.185,001,90kolarina6.855,083.85216,8826.405.768,1631,80Studentski dom1.050,007803,42819.000,000,99Subvencija stanarine1.500,009784,291.467.000,001,77Prehrana5.789,757.18131,4741.576.194,7550,07Brodski prijevoz6.063,408113,555.226.920,006,30Autobusni pokaz540,002.68011,751.447.200,001,74}eljezni ki prijevoz168,005.43623,83913.248,001,10Dr~avne stipendije7.200,003311,452.383.200,002,87Ukupno55.002,0522.81610083.030.663,43100Izvor: Anketa i prora un autora. Prijevoz, prehrana, akolarina, smjeataj, lije enje, dr~avne stipendije ine broj ano opadajui niz usluga koje koriste redoviti studenti Sveu iliata u Splitu. Meutim, prehrana i akolarine ine 82 % ukupnog obujma studentskih fiskalnih subvencija. Kroz razli ite oblike potpora 10.104 redovitih studenata sveu iliata se u akademskoj 2007/2008 godini 22.816 puta javilo u funkciji korisnika i ukupno ostvarilo 83 milijuna kuna subvencija ije je uporiate u Dr~avnom prora un. Ukupni obujam fiskalnih potpora na Sveu iliatu u Splitu Prema svim analiti kim parametrima koji se uobi ajeno za ovu svrhu koriste, Sveu iliate u Splitu drugo je po veli ini u Hrvatskoj. Znatno je manje od Zagreba kog, poneato vee od ostalih regionalnih sveu iliata, a u europskim relacijama srednje je veli ine. Na Sveu iliatu je u akademskoj 2007/2008. godini studiralo 13.116 studenata od kojih je 10.104 redovitih. Tablica 5. Redoviti studenti Sveu iliata u Splitu - preddiplomski i diplomski studij od I do VI godine Akademska godinaPotpora MZO`Osobna plaanjaUkupno2003/2004.4.4682.4186.8862004/2005.4.7122.8357.5472005/2006.5.4513.1668.6172006/2007.6.0693.3549.4232007/2008.6.2503.85210.104 Meu redovitim studentima 7.181 studira na preddiplomskim, a preostalih 2.923 su redoviti studenti etvrte (na Medicinskom fakultetu i pete i aeste) godine studija preostali iz predbolonjskih vremena. U promatranoj akademskoj 2007/2008. godini redoviti studenti Sveu iliata ukupno su konzumirali 83 milijuna kuna fiskalnih subvencija. Rije  je i po iznosu o zna ajnim sredstvima, ali prije svega ih treba razumjeti kao doprinos Dr~avnog prora una poveanju broja (redovitih) studenata i uspjeanosti Sveu iliata i visokog akolstva u Hrvatskoj. Ako se pri tom zna da je redoviti student korisnik subvencije u tijeku godine konzumirao prosje no tri vrste fiskalnih subvencija, mo~e se zaklju iti da postoji po~eljna raspraenost potpora. Zapravo je za uujue da ne postoji organizirani povezani sustav subvencija na razini sveu iliata i Ministarstva. Postojei sustav stipendiranja je razdvojen, funkcionira autonomno, a pojedine dijelove sustava ureuje i propisuje veliki broj nepovezanih i neumre~enih institucija. Zbog asimetrije informacija institucije nemaju zajedni ku bazu podataka o studentima (korisnicima) koje studenti izuzetno dobro koriste (na razini od gotovo 80% maksimalno mogueg). Na~alost, studenti nisu organizirani kao snaga koja bi se izborila da maksimalizira sustav potpora. Jednostavno, masa pojedina nih studentskih koristi utkala se u prostor subvencija kojeg su pomalo nevoljko otvorile institucije financirane iz Dr~avnog prora una. I to funkcionira. Na veselje i korist redovitih studenata. Tabela 6: Maksimalno mogui i stvarno konzumirani obujam fiskalnih subvencija redovitih studenata Sveu iliata u Splitu u akademskoj 2007/2008. Godini (u kunama) Fiskalne subvencije redovitog studentaGodinji iznos po redovitom studentu korisnikuBroj redovitih studenata korisnika subvencijeBroj redovitih studenata s pravom na subvencijuKonzumirani obujam fiskalnih subvencijaMaksimalno mogui obujam fiskalnih subvencija (5:6) x 1001234567Zdravstveno osiguranje4.394,282362361.037.050,081.037.050,08100Participacije za lije enje385,74456456175.897,44175.897,44100Obiteljska mirovina21.055,8075751.579.185,001.579.185,00100kolarina6.855,083.8524.30826.405.768,1629.531.684,6489,42Studentski dom1.050,00780780819.000,00819.000,00100Subvencija stanarine1.500,009789781.467.000,001.467.000,00100Prehrana5.789,757.18110.10441.576.194,7558.499.634,0071,07Brodski prijevoz6.063,408118115.226.920,005.226.920,00100Autobusni pokaz540,002.68010.1041.447.200,005.456.160,0026,52}eljezni ki prijevoz168,005.43610.104913.248,001.697.472,0053,8Dr~avne stipendije7.200,003313312.383.200,002.383.200,00100Ukupno55.002,0522.81638.28783.030.663,43105.423.323,1678,76Izvor: Anketa i prora un autora. Na temelju podataka iz Tabele 6. potrebno je istaknuti informacije o stupnju iskoritenosti fiskalnih subvencija koje su u promatranoj akademskoj godini bile dostupne studentima. Iz sedmog stupca tablice je vidljivo da subvencije nisu koritene u cijelosti. Tako je sedam subvencija iskoriteno u cijelosti, a etiri djelomi no. Te djelomi no (ne) koriatene fiskalne subvencije zaslu~uju i veu pozornost. Subvencija za prehranu najzna ajnija je vrsta subvencije po broju korisnika i po ukupnom financijskom obujmu. Uzimajui u obzir sve elemente kalkulacije, redoviti su studenti Sveu iliata raspolagali s 58,5 milijuna kuna subvencija u prehrani. Iz razli itih razloga (dijetalni, re~im prehrane, povremeno odsustvovanje, i druge okolnosti) 24% ukupnih subvencija prehrane nije iskoriateno. Prema informacijama Studentskog centra Split i MZO`-a taj je postotak iskoriatenosti na razini viaegodianjeg prosjeka i mo~e se smatrati zadovoljavajuim. Subvencionirana pokazna karta u gradskom autobusnom iskoriatene je tek oko 26% te ima najni~i postotak iskoriatenja. Studenti sve viae koriste osobni automobil kao prijevozno sredstvo u ato se mo~e uvjeriti svatko koga put navede u sveu iliani kampus. Ako se tome pridodaju i redoviti studenti koji u posljednje vrijeme privatni smjeataj tra~e i nalaze na pjeaa koj distanci od kampusa, dolazi se do ovog, ipak iznenaujueg, niskog stupnja koriatenja te povlastice. Kada se u kampusu izgrade i zna ajni smjeatajni studentski kapaciteti mogue je da e se taj postotak smanjiti. }eljezni ke povlastice nisu "dnevne". One su uglavnom rezultat izvan sveu ilianih aktivnosti i kao takve nisu dio subvencija bez kojih se ne mo~e. Meutim, ako se zna da je viae od pola redovitih studenata koristilo tu subvenciju onda je konzumiranje u odnosu na potencijalno iskoriatenje sasvim zadovoljavajue. Poseban komentar zaslu~uju subvencionirane akolarine. Na Sveu iliatu u Splitu u akademskoj 2007/2008. godini 3.852 redovitih studenata koristilo je povlasticu neplaanja akolarine. Ako se pak taj broj usporedi s brojem potpora koje su odobrene studentima prve godine studija u posljednje etiri akademske godine (plus Medicina pet i aest godina), a koji iznosi 4.308, dolazi se do 456 studenata koji su tu povlasticu izgubili. Va~ei model, na kojem je MZO` godinama nerazumno inzistirao pri upisu studenata u prvu godinu studija odreuje kvote studenata koji studiraju uz potporu, s tim da ti studenti "ad nominem" to pravo koriste neovisno od uspjeha na studiju. Studenti pravo na dr~avnu potporu mogu izgubiti jedino ukoliko ne upiau viau godinu studija. Veina fakulteta vrsto se dr~i ovog uzusa jer on (a) prebacuje odgovornost na viau razinu (obi no na sveu iliata i ministarstva), a (b) uveava im dohodak. Naime, svaki student koji izgubi godinu seli se iz sustava potpore (prora una) u sustav plaanja (fakultetu). Osnovni razlog toj manipulaciji, a ujedno i opravdanje za fakultete, je injenica da MZO` s jednakim iznosom financira visokoakolsku instituciju bez obzira koliki je broj studenata u sustavu potpore (sve ili ni jednog). Konkretno, tih 456 studenata koji su bili redoviti nisu za akolarine koatali MZO` ni kune. Stanje je isto ak i kada studenti izgube status redovnog jer je za Ministarstvo fiskalni rezultat nula. Uz takvu udnovatu praksu viae od 3,1 milijuna kuna (456 x 6.855,08 kuna) prelilo se iz studentskih d~epova u fakultetske prora une. Razmjeri fiskalnih subvencija redovitim studentima kvalitetnije se mogu sagledati ako ih usporedimo s visinom prora unskih prihoda sastavnica (fakulteta) Sveu iliata u Splitu. U promatranoj 2007. godini svi su fakulteti Sveu iliata u Splitu iz Dr~avnog prora una dobili viae od 207 milijuna kuna. Na temelju podataka iz Tabele 7. vidljivo je da su konzumirane fiskalne subvencije redovitim studentima inile dvije petine ili 40% prora unskih prihoda svih fakulteta Sveu iliata. Ako bi, pak, za usporedbu uzeli podatak o tome koliko je Dr~avni prora un bio spreman subvencionirati redovite studente, postotak subvencija u prora unskim sredstvima sastavnica Sveu iliata u Splitu raste iznad 50%. Tablica 7: Fiskalne subvencije redovitih studenata i prora unski prihodi sastavnica Sveu iliata u Splitu za 2007. godinu (u kunama) Sastavnice Prihodi od MZO`Fakultet prirodoslovno mat. znanosti i kineziologije26.024.155Ekonomski fakultet17.475.466Pravni fakultet13.280.440Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje38.553.134Graevinsko-arhitektonski fakultet18.297.169Kemijsko-tehnoloaki fakultet16.853.152Medicinski fakultet21.177.100Umjetni ka akademija17.148.878Katoli ki bogoslovni fakultet6.340.920Filozofski fakultet19.473.111Pomorski fakultet12.712.451Sveu iliate u Splitu  prora unski prihod sastavnica207.335.976Konzumirane studentske prora unske subvencije83.030.663Udio u prora unskim sredstvima sastavnica40%Potencijalne studentske prora unske subvencije105.423.323Udio u prora unskim sredstvima sastavnica51%Izvor: Sveu iliate u Splitu - Izvjeataj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Obrazac PR-RAS i kalkulacije autora Obujam fiskalnih potpora na preddiplomskim studijima Sveu iliata u Splitu Dva su razloga zaato se preddiplomski studiji u radu analiziraju kao zasebna skupina. Prvi je u injenici da su uvjeti studiranja preddiplomaca zna ajno razli iti (stro~i) od redovitih studenata predbolonjaca. Drugi je u vremenu analize. Ovih su dana na naaim sveu iliatima zavrane radove izradili polaznici prve generacije koja je studirala po pravilima bolonjskog procesa. Zavraetkom studija postali su akademski prvostupnici i u velikom se postotku uklju ili u drugi ciklus jedinstvenog sustava, na diplomske studije. Upravo mogunost analize " iste" generacije analiti aru visokoakolske scene ne dozvoljava da ostane po strani. Postupno, kako prolaze bolonjske godine, postotak redovitih studenata na preddiplomskim studijima u ukupnom broju redovitih studenata Sveu iliata u Splitu raste i u akademskoj se 2007/2008. godini podi~e na gotovo 70%. Tabela 8: U eae preddiplomskih u ukupnim redovitim studentima Sveu iliata u Splitu Akademska godinaPreddiplomskiRedoviti studenti ukupno(2:3)*10012342005/20062.9568.61734,302006/20075.0229.42353,302007/20087.01510.10469,43 Upravo je odnos broja redovitih preddiplomskih i svih redovitih studenata na sveu iliatu koriaten za procjenu broja preddiplomaca korisnika fiskalnih subvencija. Tako je kod svih vrsta subvencija pretpostavljena normalna distribucija izuzev akolarina za koje se kao ponder koristi postojea struktura i broj redovitih preddiplomskih studenata po fakultetima. Na taj je na in izra unata prosje na godianja akolarina (subvencija) studenata preddiplomskih studija na sveu iliatu u Splitu bila neato ni~a od one za studente sveu iliata u cjelini. Naime, 2007/2008. prosje na godianja akolarina studenata preddiplomskog studija iznosila je 6.412 kuna po korisniku (akademske 2005/2006. godine 6.130 kuna, akademske 2006/2007. godine 6.181 kuna). Svi ti izra uni prikazani su u Tabeli 9. Tablica 9: Fiskalne subvencije na preddiplomskim studijima Sveu iliatu u Splitu (u kunama) Fiskalne subvencije redovitog studentaGodianji iznos po redovitom studentu korisnikuBroj redovitih studenata korisnika subvencijeBroj redovitih studenata s pravom na subvencijuKonzumirani obujam fiskalnih subvencijaMaksimalno mogui obujam fiskalnih subvencija (4:5) x 100*, " $ N R b d x |  d f &DN  *.ZnzhaGhaG5CJaJh @ hdh @hdh @5 hLhn9hhIE hLh' hLh_ hLhLh_hn9CJaJhs#B#`#n########$$%%%.%D%%%%%%&&&&f'h'Ѿܾžhr`h]hr`haG5CJaJ hdhcp hYhYhh(NhhY h hYhi%hqh;hh(h(hhdh gVh@.hO>h'z''''''(:(v(x()$)8)F)H)`)b)t))t*********+@,n,r,,,,,, - -b.d.11122@2^2l3n33ݺ᠑hr`hCJOJQJaJhkvhCJOJQJaJhkvh(NCJaJhqhr`h5 hr`hhhr`hr`h]h(N hr`h h(N5]hr`h5] hxV5]3l3n35578|8~8;;;;BBIILLOObXYY(^*^d dh`gd@c $dha$gd)x dh`gd)x3355666777777888T8z8|8~8;;;;;;;ɺqh\SJh?#5CJaJh@c5CJaJh}h+H5CJaJh@c5CJaJhOh@cCJOJQJaJh@cCJOJQJaJh+H5CJaJh;.5CJaJh+H5CJaJh}h}5CJaJ hPhG4w h@_h|h@ch h@_hbYh(Nhkvhy5CJaJhr`hCJOJQJaJhr`h5CJOJQJaJ;;t<<>p??AAAA AB B>BBBDBJBLBNBRBzB|BBBBBBBBBBBBBBBCBCDCdCCCC㻱甆yyr h~th~t h~thb h~thU h~thuO= h~thv@hv@h^D5 h5hv@h;.5 hkvh&jh^S0JUh^Sh^S0JhUhho;h'h.8 h.8hv@h@chv@hdh&6h&hQh'h@c5CJaJ+CCC-D.D1D:D;D@DEDFDiDjDtDDDDDDDDDDDDEFFbFFFFF&G~GGGGHH*H,H8H:HHHHHH2I>IzIIIIIIIIIIIJJ2J h(5h(hb5h(h;.5h<huO= hr`hCy%h^ hr`h2Jhxh hhs hxMh hr`hb hr`huO=h@ch~t@2J6J:J`JfJhJvJJJJJJJJJJKfKKKKLL"L&L(L*L,LLLLLMM*M,MNMPMhMjMMMMJNNNN$O4OBOOOOOOOOOOPPPPQ Q QQQhnm hkvhYhkvh;.5hkvhvj5hI/h h*h  h*h(h*h4yQh  hah hfhg ha h5CQLSvSSSSTT8V@VlVVVVWWWWW XZX`XbXXYYYYYYYYYYY8Z@ZPZRZbZdZZZZZZZZZ[Z[[[$\>\ƿ h5>xh;mhq h5>xhhhxMhnm h5>xhf h5>xhE\ hg 5 huhg huhh5>xhZG5 h.8hY hkvhf hkvhkv hkvhvjh&m hkvhchg hkvhY6>\V\\\\\\]]&]<]P]R]Z]l]n]~]]]]]]]]]]]]]^^"^$^(^*^F^J^^^^^^^L_N````ѿѿy hJZhe hJZhr^ hJZhJZ hJZhr` h5hJZh;.5 h.8hfhnm hg, hd51 hg, hP9yhIE hg, hhhg, h@_nH tH  hg, h, hq hX#hX# hX#hh hg, hg h@_ h5>xh;mhg /`PaRaZataaaaabb"c4cfcrc~ccccccccdddDdHdeeeeeeeeeo?o@opüڸh ]hL hshhhCJaJh'hCJaJh'h{?h hsh{?hp>xhxh_w h%;hzoFnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnno oFf FfT$$ &P#$/Ifa$gd$$ &P#$/Ifa$gdFf oooooo"o+o4o6o7o8o9o:o;oo?o@odrfrs $dha$gd)xgd{?Ff$$ &P#$/Ifa$gdFf@$$ &P#$/Ifa$gdp p"p$p2p4pHpJpLpfp~ppppppppppp:qFqhqjqlqpqqqqqqqqr.r2r:rDrTrVrdrfrrrrsss sstHth@hs heh+H hehBmho;hF5 h5ho;h;.5 hn$h Ihn$ hn$hn$ hn$h_w h%;h_wh_wh|3h&m h&mh&m h%;hsA h%;h Ihx h%;h%;4Hthttttttttt>uPunuuuxxyjz|zzzzzzzzz {{.{:{D{F{|||||||||||}}}¾ºxx h5>xh[C h5>xh_ h5>xhFhu h5>xhS h5>xhF5 h5 hkv5h5>xh;.5heh85h7*h(he hehehU RhCJaJh h0hp>xhs]hU RB*phhp>x hehBm heh4$1/sttuuuulvvvvv$$(&P#$/Ifa$gdgdp>x $dha$gd)x vvw,$$(&P#$/Ifa$gdkd$$Ifl`ֈJ 6>$V`h t 6P(0$644 laytwww www$$(&P#$/Ifa$gdww w.$(&P#$/Ifgdkd$$IflֈJ 6>$V`h t 6P(0$644 layt w&w.w$V`h t 6P(0$644 laytfwlwtwwww$$(&P#$/Ifa$gdwww.$(&P#$/Ifgdkd$$IflֈJ 6>$V`h t 6P(0$644 laytwwwwww$$(&P#$/Ifa$gdwww.$(&P#$/Ifgdkd$$IflֈJ 6>$V`h t 6P(0$644 laytwwwww x$$(&P#$/Ifa$gd xxx.$(&P#$/Ifgdkd$$IflֈJ 6>$V`h t 6P(0$644 laytx$x*x6x>xNx$$(&P#$/Ifa$gdNxPx`x.$(&P#$/Ifgdkd$$IflֈJ 6>$V`h t 6P(0$644 layt`xfxlxxx~xx$$(&P#$/Ifa$gdxxx,$(&P#$/Ifgdkd$$IflֈJ 6>$V`h t 6P(0$644 laytxxxxxx$$(&P#$/Ifa$gdxxxz,!! $dha$gd)xkd $$IflֈJ 6>$V`h t 6P(0$644 laytzzx~FHt"&ZpĚ $7$8$H$Ifgd: N $dha$gd)x}}}^}f}}}}}}}}~$~P~R~\~^~f~h~v~x~~~~~DFHFZjlz|~Ҁ؀&Lʃ̃6z| hxhl^ hxh7*hl^hkv5h(h hBhps h5h(h(5 h5>xh(hh^gh h5>xh^gh&m h5>xhS h5>xh_h7* h5>xh98Rޅ\dʇ"4Ή>Dċ,.nprԌЎNRV|~HJLNjhIZhU hIZhhhxhkvjh. 0JUhbGhJDsh, hGh.8hfh7* hl^hkvhhl^D  lprtx|JL\ƕؕڕ(.p "$&֘BXZ@BHJxz֛؛"$幮hCJaJh'CJaJhW<hW<CJaJhW<h h,o\hIZh\h<h2 hIZhTh# hThh ] hIZhhh{Yh,o="*G9($$7$8$H$Ifa$gd: N $7$8$H$Ifgd: Nkd$$IfTlr$ \ vX<88 t0644 la T*2>RTX;- $7$8$H$Ifgd: Nkd$$IfTlr$ \ vX<88 t0644 la T $$Ifa$gd: NX^fr $$Ifa$gd: N$$7$8$H$Ifa$gd: NG9($$7$8$H$Ifa$gd: N $7$8$H$Ifgd: Nkd$$IfTlr$ \ vX<88 t0644 la T;- $7$8$H$Ifgd: Nkd $$IfTlr$ \ vX<88 t0644 la T $$Ifa$gd: NěЛ $$Ifa$gd: N$$7$8$H$Ifa$gd: NG9($$7$8$H$Ifa$gd: N $7$8$H$Ifgd: Nkd!$$IfTlr$ \ vX<88 t0644 la T "$;0 $dha$gd)xkdl"$$IfTlr$ \ vX<88 t0644 la T $$Ifa$gd: N$ҝĞޞZ\z  "&@Nûûð|tphpU`h@_CJaJhpU`hpU`CJaJhpU`hc CJaJh?#CJaJhh/CJaJhW<h(cCJaJhW<hCJaJh CJaJhh CJaJ hhhh@_hhW<h< hh@_h9Uh]bh,hJDs)$@$dh$Ifa$gd9UdhgdW< $dha$gd)x >////$dh$Ifa$gd9UkdI#$$IfTl4\4G ` `aD t0L#44 lag҆p(T $dh$Ifa$gd9U kdS$$$IfTl4ֈ4G ^  aGr" t0L#44 lap<T  $ $$Ifa$gdW<$&T4( dh$Ifgd9Ukd%$$IfTlFֈ4G ^ aGr" t0L#44 laTTfnx$dh$Ifa$gd9Uԡ4( dh$Ifgd9Ukd&$$IfTlֈ4G ^ aGr" t0L#44 laTԡ $dh$Ifa$gd9U 6* dh$Ifgd9Ukd'$$IfTlֈ4G ^ aGr" t0L#44 laT),1>C$dh$Ifa$gd9UCDN6* dh$Ifgd9Ukd($$IfTlֈ4G ^ aGr" t0L#44 laTNW]cqw$dh$Ifa$gd9Uwx6* dh$Ifgd9Ukd)$$IfTlֈ4G ^ aGr" t0L#44 laT$dh$Ifa$gd9U6* dh$Ifgd9Ukd*$$IfTlֈ4G ^ aGr" t0L#44 laTȢ̢Ѣޢ$dh$Ifa$gd9U6* dh$Ifgd9Ukd+$$IfTlֈ4G ^ aGr" t0L#44 laT$dh$Ifa$gd9U(6* dh$Ifgd9Ukd,$$IfTlֈ4G ^ aGr" t0L#44 laT(15:GL$dh$Ifa$gd9ULM]6* dh$Ifgd9Ukd-$$IfTlֈ4G ^ aGr" t0L#44 laT]djp}$dh$Ifa$gd9U*6* dh$Ifgd9Ukd.$$IfTlֈ4G ^ aGr" t0L#44 laT*8DPfp$dh$Ifa$gd9Upr6* dh$Ifgd9Ukd/$$IfTlֈ4G ^ aGr" t0L#44 laT֤$dh$Ifa$gd9U6* dh$Ifgd9Ukd1$$IfTlֈ4G ^ aGr" t0L#44 laT6>$dh$Ifa$gd9U>@:6+++ $dha$gd)xkd 2$$IfTlֈ4G ^ aGr" t0L#44 laTbr¦Ħ BFL̨Ψ(8:<p$ȪRЫ֫*JLŹű筩筥hh,h9UhPCJaJjhP>0JUh)_hP>h|qhh5hi%h6CJaJhi%hbG6CJaJh+ h/h h/h/h h h/hD h/hB h/hd5:<^ȭ $$Ifa$gdW< $dha$gd9U $dha$gd)x NZ\^ܭޭTV̮ή4LPbdl±:TƲʲ:Ƴ,z üüüåååh# h[AFh%h/CJaJh h/h/ h;Rh;Rh;Rhh CJaJh9UhCJaJjhc 0JUh9UhV8hP>hh,hW<>ȭʭZNBBB $$Ifa$gdW< $$Ifa$gdW<kd3$$IfTl\*8 P  t0644 laT(4@ZNBBB $$Ifa$gdW< $$Ifa$gdW<kd3$$IfTl\*8 P  t0644 laT@BXdp|ZNBBB $$Ifa$gdW< $$Ifa$gdW<kd4$$IfTl\*8 P  t0644 laT|~ZNBBB $$Ifa$gdW< $$Ifa$gdW<kdl5$$IfTl\*8 P  t0644 laTЮܮZNBBB $$Ifa$gdW< $$Ifa$gdW<kd36$$IfTl\*8 P  t0644 laTںZOODD5$dh`a$gd9U $dha$gd)x $dha$gdkd6$$IfTl\*8 P  t0644 laT "(8HJ\dl|ж~̷޷$&(VlB\غںܺ FJ\dƿ賯hRh=CJaJhRh@_CJaJhRh=CJaJh2hbGhW<h;R hhbG hV8hB hV8hV8h[AFh;hSh?#h/h hwhB3hBh# h,3ںܺ<kɼ>@BZ$dh$Ifa$gd9U $dha$gd)x Z\`# $$Ifa$gdW<kd7$$IfTl֞p lh!$88) t0$44 laT`dhlptx $$Ifa$gdW<dfhjlnprtvzdg06 "4FHJP "&  ߹h[Ehwh?#hn.Oh)hB hlhlhlhpU`hpU`CJaJhRh>CJaJhBCJaJh CJaJhRh/CJaJhRh=CJaJhRh@_CJaJ;xz# dh$Ifgd9Ukd8$$IfTl֞p lh!$88) t0$44 laT¾ʾ$dh$Ifa$gd9U># dh$Ifgd9Ukd9$$IfTl֞p lh!$88) t0$44 laT>LT\r$dh$Ifa$gd9U# dh$Ifgd9Ukd:$$IfTl֞p lh!$88) t0$44 laTοԿڿ $dh$Ifa$gd9U # dh$Ifgd9Ukd;$$IfTl֞p lh!$88) t0$44 laT%+9GM$dh$Ifa$gd9UMN]# dh$Ifgd9Ukd<$$IfTl֞p lh!$88) t0$44 laT]fjny$dh$Ifa$gd9U# dh$Ifgd9Ukds=$$IfTl֞p lh!$88) t0$44 laT$dh$Ifa$gd9U# dh$Ifgd9Ukdf>$$IfTl֞p lh!$88) t0$44 laT $dh$Ifa$gd9U!# dh$Ifgd9UkdY?$$IfTl֞p lh!$88) t0$44 laT!*.2?LP$dh$Ifa$gd9UPQa# dh$Ifgd9UkdR@$$IfTl֞p lh!$88) t0$44 laTahnu$dh$Ifa$gd9U*# dh$Ifgd9UkdEA$$IfTl֞p lh!$88) t0$44 laT*8DRh$dh$Ifa$gd9U# dh$Ifgd9Ukd8B$$IfTl֞p lh!$88) t0$44 laT $dh$Ifa$gd9U"# dh$Ifgd9Ukd+C$$IfTl֞p lh!$88) t0$44 laT"6DRn$dh$Ifa$gd9U# $dha$gd)xkdD$$IfTl֞p lh!$88) t0$44 laTTV $dh$Ifa$gdp$dh`a$gdp $dha$gd)x $dha$gdl "8:JRX\dn`bdh &046:DVtjV\^v<> $24Tprؾؾؾؾ h)h)hgnhrwh,F h3hG hg5hGhGhg5hl!h)h[Eh?#hPh hwhBH"nxT0x$JLZ"$BFHJZnBDFzLNPRTиhbGh?#hljhrw0JUh jhs 0JUhh,FhGr hkjhk0JU h5>xhGr h f h)h)hgnATVh"2HJX\r$68ft^v驭顭۝h8Whu8h+n#hW< hmhmh|ho5h+hdhPhIdhlh, h3Th3Thrjh8?0JUh3ThbGh8?hk h)hl:LN8>(>lnĶwlwaYNChphLJCJaJhphrCJaJhrCJaJhphIdCJaJhph8CJaJhphv CJaJhph8W5CJaJhphv 5CJaJhph8W5CJ]aJhph5CJ]aJhphu85CJ]aJhph*5CJ]aJhph+n#CJaJhph8WCJaJhphmCJaJhphm5CJaJ$dh$Ifa$gdp$dh$Ifa$gd)xbkdE$$IfTl0 ','"644 laMpT$dh$Ifa$gdp$dh$Ifa$gd)xbkdE$$IfTl0 &,'"644 laMpT$dh$Ifa$gdp$dh$Ifa$gd)xbkdF$$IfTl0 &,'"644 laMpTx$dh$Ifa$gdp$dh$Ifa$gd)xbkdRG$$IfTl0 &,'"644 laMpT$dh$Ifa$gdp$dh$Ifa$gd)xbkdH$$IfTl0 &,'"644 laMpT(>$dh$Ifa$gdp$dh$Ifa$gd)xbkdH$$IfTl0 &,'"644 laMpT>@h~$dh$Ifa$gdp$dh$Ifa$gd)xbkdI$$IfTl0 ,'"644 laMpT~$dh$Ifa$gdp$dh$Ifa$gd)xbkdnJ$$IfTl0 &,'"644 laMpT$dh$Ifa$gdp$dh$Ifa$gd)xbkd5K$$IfTl0 &,'"644 laMpT<R$dh$Ifa$gdp$dh$Ifa$gd)xbkdK$$IfTl0 &,'"644 laMpTRTx$dh$Ifa$gdp$dh$Ifa$gd)xbkdL$$IfTl0 &,'"644 laMpT$dh$Ifa$gdp$dh$Ifa$gd)xbkdM$$IfTl0 &,'"644 laMpTn$dh$Ifa$gdp$dh$Ifa$gd)xbkdQN$$IfTl0 &,'"644 laMpT$dh$Ifa$gdp$dh$Ifa$gd)xbkdO$$IfTl0 &,'"644 laMpT@BX\df&hȽȲ}}rjbrZrRrNhbGhg, CJaJhPCJaJh8WCJaJhmCJaJh8Wh8WCJaJhphLJ5CJaJhphLJCJaJhphrCJaJhrCJaJhphCJaJhphtX'CJaJhph8CJaJhphv CJaJhph8WCJaJhph8W5CJaJhr5CJaJhphId5CJaJBZ$dh$Ifa$gdp$dh$Ifa$gd)xbkdO$$IfTl0 &,'"644 laMpTZ\$dh$Ifa$gdp$dh$Ifa$gd)xbkdP$$IfTl0 &,'"644 laMpTFH<xii$dh$Ifa$gd2F=$dh$Ifa$gd)x $dha$gd)x $dha$gdpbkdmQ$$IfTl0 &,'"644 laMpT 02DFHz$<2\lrVX\:<Zhj~$6RThlÿûûñÿϭǙǎxxxh: NhDYCJaJh: Nh8WCJaJh: Nh8WCJaJhW<hDYh]h?hc h.+jh f0JUh,h hsh8Wh"hDhi%hG6hi%he6CJaJhi%hD6CJaJhi%h*6CJaJ/"$(,04I==== $$Ifa$gd: Nkd4R$$IfTlE\g 4$  t0644 laT$dh$Ifa$gd2F=46JVbnZK<<<$dh$Ifa$gd2F=$dh$Ifa$gd)xkdR$$IfTl\g 4$  t0644 laTnpZK<<<$dh$Ifa$gd2F=$dh$Ifa$gd)xkdS$$IfTl\g 4$  t0644 laT .BP@" 68.B⾺޲ƶ hl^h|h 5h: Nhh& hGho5h]hlh7P= hwT5 hhwTh+H)h fh|hwTh8Wh: Nh8WCJaJh: NhDYCJaJ<ZK<<<$dh$Ifa$gd2F=$dh$Ifa$gd)xkdT$$IfTl\g 4$  t0644 laT ZOOOOOC dh$Ifgd2F= $dha$gd)xkdTU$$IfTl\g 4$  t0644 laT j&v$dh$Ifa$gd)x$dh$Ifa$gd2F=# dh$Ifgd2F=kdV$$IfTl4֞ l* (#``9`0`Q`V`h7#644 la]pFT4$dh$Ifa$gd)x$dh$Ifa$gd2F=1223456Zdravstveno osiguranje4.394,28164164720.023,87720.023,87100Participacije za lije enje385,74317317122.125,59122.125,59100Obiteljska mirovina21.055,8052521.096.428,101.096.428,10100`kolarina6.412,152.7353.05817.537.230,2519.608.354,7089Studentski dom1.050,00542542568.631,70568.631,70100Subvencija stanarine1.500,006796791.018.538,101.018.538,10100Prehrana5.789,754.9867.01528.866.352,0140.616.295,8971Brodski prijevoz6.063,405635633.414.276,403.414.276,40100Autobusni pokaz540,001.8617.0151.004.790,963.788.211,8927}eljezni ki prijevoz168,003.7747.015634.068,091.178.554,8154Dr~avne stipendije7.200,002302301.654.655,761.654.655,76100UKUPNO54.559,1215.90326.65056.637.120,8373.786.096,8177Izvor: Anketa i prora un autora. Sada smo u prilici rezimirati analizu fiskalnih subvencija redovitih studenata svodei pokazatelje na jednog studenta. Pokazatelji po studentu navedeni su u Tabeli 10. Tablica 10: Fiskalne subvencije po prosje nom korisniku i po prosje nom redovitom studentu sveu iliata u Splitu u akademskoj 2007/2008. godini (u kunama) PokazateljiPreddiplomski studentiSvi redoviti studentiUkupne konzumirane fiskalne subvencije56.637.120,8383.030.663,43Fiskalne subvencije po jednom prosje nom korisniku13.529,8113.789,77Fiskalne subvencije po jednom prosje nom korisniku izra~ene u broju minimalnih neto plaa u Hrvatskoj 7,25 7,39Fiskalne subvencije po jednom prosje nom redovitom studentu 8.073,72 8.217,60Ukupne potencijalne fiskalne subvencije73.786.096,81105.423.323,16Potencijalne fiskalne subvencije po jednom prosje nom redovitom studentu 10.51833,92 10.433,82 U akademskoj 2007/2008. godini prosje ni je redoviti student preddiplomskog studija od ukupnog iznosa fiskalnih subvencija iskoristio iznos od 13.530 kuna potpora. Isti takav prosje ni student, ali na svim studijima Sveu iliata u Splitu, od prve do aeste godine studija, iskoristio je 13.790 kuna subvencija. Ako je prosje na minimalna plaa u hrvatskoj 1.755 kuna tada prosje an iznos fiskalnih subvencija po studentima ini 7,25 odnosno 7,39 minimalnih hrvatskih neto mjese nih plaa. Dva su klju na zaklju ka. Prvo, redoviti studenti preddiplomskih studija konzumirali su manji iznos subvencija od prosjeka svih redovitih studenata. Razlozi se trebaju tra~iti u veem broju obvezujuih redovitih studentskih aktivnosti, te u relativnom nesnala~enju i neiskustvu. Drugo, iznosi subvencija respektabilni su. U situaciji kada na tr~iatu rada nema dovoljno radnih mjesta ti iznosi bi mogue pojedince sklone spekulaciji mogli navesti na upis na studij kako bi (pored ostalih potencijalnih koristi) ostvarili sigurnu pozitivnu razliku izmeu prihoda i troakova. Ma koliko se inila dvojbena, ta teza se dodatno osna~uje kada fiskalnim subvencijama pridodamo nefiskalne. Nefiskalne subvencije predmet su analize u nastavku rada. 3.2. Nefiskalne povlastice Kako je ve istaknuto, Zakon regulira pravo na zapoaljavanje redovitih studenata posredstvom pravnih osoba ija djelatnost osigurava cjelovitost i potrebni standard sustava visokog obrazovanja. Rije  je o studentskim servisima, posebnoj djelatnosti studentskih centara. Meutim, tu se ne iscrpljuje popis studentskih povlastica koje svoj izvor nemaju u nekom od prora una. Neke od tih povlastica imaju zna ajan izravni materijalni u inak na standard studenata, a druge pru~aju redovitim studentima odgovarajua prava koja ne bi imali ukoliko taj status nemaju. U radu je prepoznato osam nefiskalnih povlastica koje redovitim studentima izravno ili neizravno olakaavaju ili uope omoguavaju studiranje. Studentski servis posreduje pri zapoaljavanju redovitih studenata. Posredovanje obavlja na temelju Pravilnika (NN 16/96 i 125/97). lanovi Student servisa obavljaju poslove po cjeniku Student servisa. Raspon cijena po satu je od 18 do 30 kuna neto. Na neto iznos zara unava se 17,82% troakova (12% manipulativnih troakova, 5,291% doprinosa za mirovinsko osiguranje, te 0,529% doprinosa za zdravstveno osiguranje). U 2007. godini 6.321 redoviti student radio je posredstvom Student servisa te ostvarili ukupnu neto zaradu u iznosu 71,5 milijuna kuna, ili prosje no 11.313 kuna po korisniku usluge. Meugradski autobusni prijevoz joa je jedan zna ajan izvor studentskih povlastica. Pojedini prijevoznici na pojedinim linijama redovitim studentima odobravaju popust od 20 do 40% (za linije s popustom prosje no 32%) na komercijalnu cijenu putne karte. Prijevoznici taj popust snose na teret svog dohotka, ne kompenziraju ga ni od koga, i tretiraju ga kao instrument komercijalne utakmice. Popust daju deset mjeseci u godini, osim srpnja i kolovoza. Na Sveu iliatu u Splitu preko 90% autobusnih karata prodano je redovitim studentima za prijevoz na du~obalnim linijama prema Dubrovniku, `ibeniku i Zadru. Autobusne karte za Zagreb nisu subvencionirane. Uz tu povlasticu u 2007. godini kupljeno je 28.788 autobusnih karata, odnosno 20.430 karata kada su u pitanju redoviti studenti preddiplomskih studija, ili prosje no po redovitom studentu bilo je 2,85 karata za sve, odnosno 2,91 karta za preddiplomce. Prosje na cijena vozne karte koju su koristili redoviti studenti iznosila je 71,51 kunu. Od toga 54 kune platili su studenti, a 17,51 kuna je studentski popust. Prihod prijevoznika na razini svih redovitih studenata u 2007. godini iznosio je 1,6 milijuna kuna, s tim da je dodatnih 500 tisua kuna njihov "poklon" redovitim studentima. Alternativno, za studente preddiplomskih studija brojke su 1,1 milijun kuna, odnosno 350 tisua kuna. Alimentaciju prima odreeni broj studenata temeljem svog redovitog statusa. Na~alost, ne postoji javno dostupna informacija o broju studenata korisnika alimentaciju te iznosima. Osiguranje studenata od posljedica nesretnog slu aja (nezgode) djelomi no se mo~e tretirati kao fiskalna, ali je ipak prete~no nefiskalna stavka. Naime, pri upisu u akolsku godinu studenti plaaju tzv. "upisninu" koja na nekim fakultetima uklju uje godianje studentsko osiguranje u iznosu od 30 kuna. Stipendije koje nisu iz prora una. Te stipendije dodjeljuju privatni gospodarski subjekti iz zemlje i ostali subjekti iz inozemstva, a uvijek se temelje na statusu redovitog studenta. Kriterij dodjele stipendije u pravilu je postignuti prosjek studentovih ocjena. Kako je ve istaknuto ne postoji registar primaoca stipendija (i nagrada) ato onemoguava ozbiljne analize. Postoje slu ajevi da isti studenti istovremeno dobiva viae stipendija (i nagrada) jer davatelji stipendije o tome nemaju informacije. Postoje i potencijalno zna ajne povlastice koje ne proizvode izravni materijalni u inak na standard redovitih studenata. To su: dodatni bodovi na rang listi za smjeataj u studentskom domu za studenta koji ima brata ili sestru, porezne olakaice i povrat poreza koje mogu koristiti roditelji ukoliko imaju djecu redovite studente, mogunost otvaranja bankovnog ra una za redovite studente. 3.3. Ukupne fiskalne subvencije i nefiskalne povlastice redovitih studenata Za dobivanje uvida u ukupni obujam studentskih potpora redovitim studentima na Sveu iliatu u Splitu fiskalnim subvencijama treba pridodati nefiskalne povlastice. Tako su ukupne potpore svim redovitim studentima u akademskoj 2007/2008. godini iznosile 155 milijuna kuna. Ukupne potpore redovitim studentima preddiplomskih studija su 108 milijuna kuna, a ukupne potpore po jednom prosje nom redovitom studentu 15.345 kuna. Na kraju ukupne su potpore po jednom prosje nom redovitom studentu preddiplomskog studija 15.359 kuna. Tablica 11: Subvencije i povlastice redovitih studenata Sveu iliata u Splitu u akademskoj 2007./2008. godini (u kunama) Subvencije i povlastice redovitog studentaSubvencije - redoviti studenti preddiplomskih studija Subvencije  svi redoviti studenti Sveu iliata u Splitu 123Fiskalne subvencije56.637.120,8383.030.663,43Nefiskalne subvencije51.108.288,0072.013.933,20UKUPNO107.745.408,83155.044.596,63Fiskalne u ukupnim (%)52,5753,55Ukupne konzumirane (fiskalne i nefiskalne) subvencije po jednom redovitom studentu15.359,2915.344,87Ukupne konzumirane (fiskalne i nefiskalne) subvencije po jednom prosje nom korisniku25.738,8625.749,87Ukupne konzumirane (fiskalne i nefiskalne) subvencije po jednom prosje nom korisniku izra~ene u broju minimalnih neto plaa u Hrvatskoj13,7913,80 Redoviti studenti Sveu iliata u Splitu koji su iskoristili ponuene im fiskalne subvencije i uz to se do dozvoljene razine zapoaljavali u student servisu i povremeno svoju studentsku aktivnost prekidali vikend putovanjima vlakom u Zagreb, ostvarili su u akademskoj 2007/2008. godini prosje no 13,8 minimalnih neto hrvatskih plaa. Tako visoke subvencije po jednom prosje nom redovitom studentu, na razini prosje nog korisnika subvencije poprimaju razmjere koje bi mnogi zaposleni u naaoj zemlji po~eljeli. Ako ukupni iznos subvencija i potpora stavimo u odnos s ukupnim prora unskim sredstvima koja jedanaest fakulteta Sveu iliata u Splitu dobiva za godianje financiranje redovite djelatnost, na kraju dolazimo do joa jednog iznenaujueg i intrigantnog podatka. Konzumirane prora unske subvencije i nefiskalne potpore redovitih studenata od 155 milijuna kuna dosti~u gotovo 75%, ili tri etvrtine svih prihoda sveu iliata koji su dobiveni iz Dr~avnog prora una u iznosu od 207 milijuna kuna (bez prihoda za financiranje kapitalnih ulaganja). 4. Fiskalne posljedice gubitka statusa redovitog studenta Pravila igre gubitka statusa redovitog studenta lanak 89. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju regulira prestanak statusa studenta. Osoba gubi status studenta: kad zavrai studij, kad se ispiae sa sveu iliata, veleu iliata ili visoke akole, kad je isklju ena sa studija po postupku i uz uvjete utvrene statutom ili drugim opim aktom visokog u iliata, kad ne zavrai studij u roku utvrenom statutom ili drugim opim aktom visokog u iliata, te iz ostalih razloga utvrenim statutom ili drugim opim aktom visokog u iliata. Mnogo toga se preciznije regulira statutima ili opim aktima visokog u iliata. Na primjer, Statut Ekonomskog fakulteta u Splitu u lanku 65. pored odredbi iz Zakona, navodi da redoviti student koji nije ostvario ECTS bodove koje je upisao u tekuoj godini, u narednoj akademskoj godini upisuje predmete koje nije polo~io i onoliko predmeta viae godine po slijedu nastavnog programa do ukupno 60 ECTS bodova. Zatim, da ponovljene predmete student mo~e upisati samo jednom. Ako ih ne polo~i do upisa naredne akademske godine gubi pravo studiranja na preddiplomskom odnosno stru nom studiju na ovom Fakultetu. Prestanak statusa studenta posebno je preciziran u lanku 69. Statuta. Pored odredbi navedenih u Zakonu, status studenta prestaje kada: ne upiae sljedeu akademsku godinu ni u jednom statusu, ne polo~i ispit po osmi put, ne zavrai studij u roku koji je dva puta dulji od propisanog trajanja studija. Pojednostavljeno govorei status redovitog studenta student gubi ukoliko: (a) ne polo~i ponovljeno upisane predmete do upisa naredne akademske godine, ili (b) pojedini ispit ne polo~i po osmi put. Posljedice gubitka statusa redovitog studenta na fiskalni sustav Fiskalne posljedice gubitka statusa redovnog studenta najbolje se vide iz konkretnih brojki. Od ukupnog broja upisanih redovitih studenata Sveu iliata u prve tri godine studija po na elima bolonjskog procesa 2.031 studenata izgubilo je status redovitog (gotovo 25% ili svaki etvrti student). U tri godine studija dva i po puta viae studenata izgubilo je status redovitog nego ato ih je u roku zavrailo preddiplomski studij ili upisalo etvrtu godinu studija po bolonjskom procesu. Meutim, namjera rada nije baviti se zaista zanimljivim tendencijama bolonjskog visokoakolskog procesa jer o njemu postoje drugi izvori. No, zbog ilustracije vrijedi navesti neke osnovne pokazatelje uspjeha studiranja u sklopu bolonjskog procesa na Sveu iliatu. Tablica 12: Bolonjski proces na Sveu iliatu u Splitu u brojkama* Redni brojNaziv pokazateljaBroj123 1.Redoviti studenti upisani u sve tri (2005/6, 2006/7 i 2007/8) prve godine preddiplomskih studija 8.239 2.Izgubili status redovitog studenta u sve tri (2005/6, 2006/7 i 2007/8) godine preddiplomskih studija 2.0313.Diplomirali - Baccalaurea(us)5564.Integrirani studiji - prijelaz u etvrtu godinu studija2065.Preostalo u sustavu redovitog preddiplomskog studija5.4466.Izgubili redoviti status od ukupno upisanih (2/1)*10024,657.Preostalo u sustavu redovitog preddiplomskog studija (5/1)*10066,10 8.Redoviti studenti upisani u prvu godinu studija akademske 2005/2006. godine 2.956 9.U roku zavraili preddiplomski studij ili upisali etvrtu godinu studija (3+4)/8*100 25,78 * Redoviti studenti preddiplomskih studija Sveu iliata u Splitu u prve tri godine bolonjskog procesa (akademske godine 2005/6, 2006/7. i 2007/8) Izvor: Filipi (2008) Vratimo se fiskalnim temama. Unutarnja logika prora una vodi nas ureenom slijedu fiskalnih transakcija. MZO` u raspodjeli prora unskih sredstava svake godine od Dr~avnog prora una dobije odreeni iznos. Kada ta sredstva planira MZO` nije u spoznaji koliko e studenata izgubiti status redovitog studenta. Prema tome, MZO` iz Dr~avnog prora una dobiva sredstva za sve redovite studente koji su u sustavu u trenutku planiranja prora una. Kako studenti gube redoviti status tako se u prora unu MZO`-a kumuliraju neutroaena sredstva. Studentski centri, na primjer, prestaju fakturirati MZO`-u subvencije za hranu studenata koji su izgubili status redovitosti jer se ne pojavljuju kao korisnici usluga prehrane. Fakulteti viae ne tra~e od MZO`-a naknadu sredstava za socijalno osiguranje studenata koji su izgubili status redovitih jer su i oni sami prestali ta sredstva uplaivati tamo nekom fondu. I tako redom, od prve do posljednje studentske subvencije. Ako su svi studenti koji su izgubili status redovitog studenta prosje ni korisnici prora unskih subvencija onda je za analizirane tri godine preddiplomskog studija rije  o 2.031 x 13.529,81= 27.479.044,18 kuna prora unskih sredstava koje su "uateene". Meutim, u prora unskoj stvarnosti tih 27,5 milijuna kuna nisu "uateena" sredstva i ne kumuliraju se na posebnom ra unu. Razlog je u pristupu kalkuliranju prora una. Opisani model temelji se na stati kom pristupu, idealnoj prora unskoj godini u toku koje se i na kraju koje se svaka stavka u cijelosti utroai za planiranu namjenu. Dinami ki pristup, da ga tako nazovemo, (a) ve u fazi planiranja umanjuje iznos subvencija jer polazi od utroaenog u proteklom razdoblju, a ako neato u tom ra unu previdi pa se pojavi viaak sredstva kao posljedica "uatede" na gubicima redovnih statusa tu je (b) rebalans prora una da tako "uateena" sredstva preusmjeri u neku drugu namjenu. Kada student izgubi status redovitog studenta gubi pravo na sve subvencije analizirane na prethodnim stranicama. Prora un je tada instrument pozitivne selekcije: prestaje financirati subvencije studenata koji su na ispitima pokazali nedovoljno znanje. Meutim, da bi u potpunosti bio na tragu izvrsnosti trebao bi "uateena" sredstva usmjeriti prema novim studentima od kojih e jedan broj postii bolje rezultate od onih koji su izgubili status studenta, ili prema postojeim studentima poboljaavajui njihov standard. Nevolja je u tome ato ovo prvo, prestanak financiranja subvencija, stvarno funkcionira, a da drugo, povratna veza, namjenskog preusmjeravanja tih sredstava danas izravno ne postoji. A da postoji, moglo se, na primjer, za "uateena" trogodianja sredstva u svakoj akademskoj godini osloboditi plaanja akolarine dodatnih 1.284 studenata, ili za tri godine podijeliti dodatnih 3.668 dr~avnih stipendija. I sve to samo na Sveu iliatu u Splitu. Ili, joa jedna spekulacija, ta sredstva iskoristiti kao po etni ulog u danas nepostojeem fondu za kreditiranje studenata. Meutim, kada ve raspola~emo podacima, umjesto spekulacija napravimo egzaktnu ra unicu. Na raspolaganju imamo dva scenarija: (a) kvantitativni i (b) kvalitativni. O ovom potonjem, a koji bi zna io da je prora unska "uateda" poslu~ila za podizanje standarda sustava subvencija studentima koji su to vrijeme bili u sustavu, nema potrebe mnogo razglabati jer se on nije provodio. Dokaz tome je ato se u trogodianjem bolonjskom vremenu ni jedna subvencija po studentu nije poveala. Sustav fiskalnih subvencija redovitih studenata po kvalitativnom scenariju nije bio u funkciji izvrsnosti. Nasuprot tome, kvantitativni scenarij uveavanja subvencija se provodio: poveavane su upisne kvote i osnivane su nove visokoakolske institucije. Na primjer, broj redovitih studenata koji su na Sveu iliatu u Splitu studirali bez plaanja akolarine u tom je vremenu uvean za 1.017. Ali, zapitajmo se, iz kojih se sredstava taj scenarij financirao? Prema svakogodianjim istupima ministra znanosti u vrijeme usvajanja prora una dalo bi se zaklju iti da se kvantitativni scenarij financira iz sve veeg i veeg apsolutnog prora una MZO`-a, i joa veeg relativnog poveanja udjela tog ministarstva u ukupnom Dr~avnom prora unu. Na ~alost, kada su u pitanju fiskalne subvencije redovitih studenata Sveu iliata u Splitu, to nije slu aj. Ra unica je, iako naizgled komplicirana, ustvari jednostavna. "uateda" u prora unu je, kako smo vidjeli, 27,5 milijuna kuna. U analizirane tri godine na Sveu iliate se dodatno upisalo 2.557 redovitih studenata koji su konzumirali dodatnih 20,6 milijuna kuna. Meu njima je bilo 1.017 onih koji nisu plaali akolarinu ato ovaj iznos umanjuje za gotovo 7 milijuna kuna. Umanjimo li ovih novih 2.557 redovitih studenata za postotak onih koji su izgubili status redovitih studenata smanjujemo kvantitativni scenarij za dodatnih 5,1 milijuna kuna. Kona ni rezultat tih ra unica pokazuje da je na Sveu iliatu u Splitu od 27,5 milijuna kuna "uatede" u sustav subvencija po kvantitativnom scenariju vraeno 8,6 milijuna kuna, ili oko 31%. Preostali iznos se negdje izgubio, preraspodijeljen je, mimo prora unom planiranog. Sustav fiskalnih subvencija redovitih studenata ni po kvantitativnom scenariju nije bio u funkciji izvrsnosti. Mo~da je preambiciozno zahtijevati da se fiskalne subvencije tretiraju kao autonomni sustav i da taj, pored socijali, bude izra~eno orijentiran prema izvrsnosti. Meutim, ako bi se napravio tek mali korak, ustrojila evidencija fiskalnih subvencija na razini sustava, ve bi se artikulirali mnogi zahtjevi koji bi u kona nici vodili ureenju ove problematike, a vjerojatno i izgradnji cjelovitog sustava studentskih potpora, uklju ivo i kreditiranja. Tek tada bi se stvorile pretpostavke da i ovaj segment fiskalnog sustava, poput ostalih koji udovoljavaju strogim knjigovodstvenim pravilima, u svakom trenutku daje jednozna ne odgovore na pitanja: tko, gdje, kada i koliko. 4.3. Posljedice gubitka statusa redovitog studenta na razini "marginalnog" ispita U percepciji studenata gubljenje statusa redovitog studenta uvijek se povezuje s posljednjim nepolo~enim ispitom, kojeg da su polo~ili ne bi doali u nepo~eljnu ne-redovitu poziciju. Takav pristup ima i svoje teorijsko utemeljenje. Pojam korisnosti ve viae od dva stoljea intrigira ekonomiste. Nakon mnogih dotjerivanja teorija se korisnosti koncentrirala na istra~ivanje marginalne (grani ne) korisnosti, prema kojoj nije mjerodavna opa korisnost, nego ona posljednja, konkretnim okolnostima odreena. Stoga, taj posljednji ispit nazovimo "marginalnim". Pri tom je va~no razumjeti da su bez obzira na koli inu ispitne materije, odnosno broj kredita, u slu aju gubitka statusa redovitog studenta svi ispiti jednakova~ni, odnosno, redoviti student mo~e zbog nepolo~enog bilo kojeg ispita izgubiti status redovitog studenta. Zna i, "marginalni" ispit mo~e postati bilo koji ispit. Ta injenica sve nastavnike naaih sveu iliata izjedna ava u pravima i odgovornostima u odnosu na problem gubljenja studentskih statusa, odnosno, promatrano o ima studenta, sve ih ini potencijalnim egzekutorima redovitih studentskih statusa. Shodno tome, svi su nastavnici, jer su neposredni procjenitelji prava na studentski status, u funkciji stvaranja pozitivne selekcije, odnosno izvrsnosti. U odnosu na prora un koji se pojavljuje u toj istoj funkciji, (pro)ocjena nastavnika dijelom je ili u potpunosti personalna i u sebi u pravilu nosi samo jedan aspekt fiskalnih zavrzlama. Onaj o tome da e u slu aju gubitka statusa redovitosti upravo konkretan student sve troakove studiranja ubudue sam snositi. Jer, koliko je poznato, nitko nikada nije sreo nastavnika koji u gubitku statusa redovitosti vidi uatedu u prora unu. Ali ako u slu aju bilo kojeg, pa i "marginalnog" ispita nastavnici (ako i) razmialjaju samo o fiskalnoj pasivi (studenta), to ne zna i da istovremeno ne postoji i fiskalna aktiva (dr~ave). Ra unovodstvo nas u i, a prora un je u cijelosti sazdan na knji~enju, sve ato na jednoj strani ue, na drugoj mora izai. Ukoliko se te dvije stavke ne poklapaju, pune su ruke posla za porezne, pa ak i neke druge inspektore. Situacija polaganja ispita teorijski je primjer igre kao konfliktne situacije. Dva su igra a, svaki sa svojom strategijom, vuku poteze prema kona nom rezultatu. U teoriji igara postoji podjela igara na one s nultom i one s ne-nultom sumom dobitaka odnosno gubitaka. Kada student zna odgovor na postavljena pitanja, ako su igra i razlo~ni, svi dobivaju. I profesor i student. Na dobitku je i druatvo. I prora un. Ne samo da e pojedinac biti znanjem osposobljeniji, kreativniji, produktivniji, nego e i br~e zavraiti studije te se iz polo~aja prora unskog troaka br~e transformirati u prora unski prihod. Funkcija je studentskih prora unskih subvencija da se upravo to dogodi. Jednako kao i (ekonomska) funkcija bilo koje subvencije koju daje dr~ava. Ulo~i danas kunu da bi sutra bar malo viae vratio. U slu aju kada student ne zadovolji na ispitu, ako su i sada igra i razlo~ni, jasno je, svi gube. I nastavnik i student. Neumoljiva logika dvojnog knji~enja govori da je u tom slu aju u prora un jednako ualo, a manje izaalo. ini se, prora un je dobio. Kratkoro no. Meutim, dugoro no, i on e izgubiti. Nee imati od koga naplatiti poreze i doprinose. Cjelokupna analiza u ovom je radu uraena na primjeru redovitih studenata Sveu iliata u Splitu. Ope je poznato da na Sveu iliatu u Splitu nema pojava koje su otkrivene u akciji Indeks. Pretpostavimo stoga, znanstvene metode radi, da na Sveu iliatu u Splitu ima jedan jedini pojedinac (nastavnik, ali ne isklju ivo) koji je iz nekog razloga (upisivanje ocjene u indeks bez pristupa ispitu, sni~avanje kriterija nakon "intervencije", upisivanje ocjene u indeks "na kredit", upisivanje ocjene u indeks a da nastavnik o tome niata ne zna, itd.) upisao nezaslu~enu "marginalnu" ocjenu u jedan jedini studentski indeks. S aspekta teorije igara viae nismo u situaciji ne-nulte ve nulte sume. A ona podrazumijeva da je u rezultatu igre jedan igra  dobio onoliko koliko je drugi izgubio. S tim ato je sada umjesto prvog igra a na sceni koalicija, a drugi je igra  prora un. Uglavnom, umjesto gubitka statusa redovitog studenta, taj naa jedan jedini, hipotetski student, sada lan koalicije, u prilici je i dalje koristiti fiskalne i nefiskalne subvencije. Izra uni na prethodnim stranicama ovog rada pokazuju prora unske iznose u kunama koje bi u tom slu aju drugi lan koalicije (nastavnik, ali ne isklju ivo) svojim potpisom prelio na konto studenta. Drugim rije ima, oatetio bi Dr~avni prora un Republike Hrvatske. Kratkoro no. A zbog propuatanja na tr~iate rada osobe koja nije znanjem i vjeatinama u dovoljnoj mjeri osposobljena, vjerojatno i dugoro no. Ako bismo dalje u dugoro nom kontekstu analizirali ovaj primjer vidjeli bismo da poklonjeni ispit ima dodatne materijalne konsekvence. Naime, u situaciji "ili  ili", kada poklonjeni ispit odlu uje o stjecanju diplome, a posjedovanje diplome je na mnogim radnim mjestima uvjet da se uope tamo zasjedne, sveukupna nov ana razlika izmeu srednje i visoke stru ne spreme tokom cijelog radnog vijeka ulazi u "atetu" ili u "korist", ovisno iz ije se pozicije razmatra. Sve je ovo, naravno, hipotetski. Nitko na sveu iliatu na ovaj na in ne razmialja. Meutim, u svakoj ureenoj dr~avi postoje ljudi koji su plaeni da bi upravo na ovaj na in razmialjali. A uloga je znanstvenika i analiti ara, izmeu ostalog, da i na takve mogunosti uka~e. 5. Zaklju ak Nedvojbeno je da su studentske potpore u Hrvatskoj, obzirom na razinu dostignutog dohotka, brojne i po financijskom obujmu zna ajne. Omoguavaju studiranje brojnim naaim studentima. Dosti~u iznose koje bi ne tako mali postotak ukupne populacije mijenjao za svoje primitke. Meutim, usmjerene su isklju ivo odr~anju ili tek nekom poveanju broja visokoakolski obrazovanih sugraana. Ne realiziraju dvije va~ne funkcije, (a) ne usmjeravaju studente prema zanimanjima primjerenima modernoj strukturi gospodarstva i druatva u cjelini, ve potrebe druatva tuma e strukturom i kapacitetima visokog akolstva, i (b) ne poti u izvrsnost, ve prosje nost. Nepostojanje sustava subvencija u smislu i na na in kako to moderna teorija sustava nala~e, neiskoriatavanje prora una za poticanje studentske izvrsnosti, preraspodjela i koriatenje sredstava namijenjenih subvencijama za neke druge svrhe, tek su neki od nalaza koji ukazuju da je na ovom segmentu fiskalnih rashoda mogu pozitivan pomak. I na kraju, u zavranom dijelu rada koji se bavi posljedicama gubitka statusa redovitog studenta na "mikro" razini, jasno je prepoznata "fiskalna" pozicija nastavnika i njegova uloga u procesu pozitivne selekcije, odnosno izvrsnosti. Literatura: Filipi, P. (2008) "Bolonja u Splitu", Rukopis. Ekonomski fakultet Split. Koriateni zakonski propisi i statisti ke informacije:  HYPERLINK "http://public.mzos.hr/lgs.axd?t=13&id=5464" \t "_self" Pravilnik o dodjeljivanju dr~avnih stipendija redovitim studentima dodiplomskih studija i naknada dijela troakova akolarine studentima poslijediplomskih studija (NN 151/02) Pravilnik o posredovanju pri zapoaljavanju redovitih studenata (NN 16/96 i 125/97) Pravilnik o potpori za pokrie troakova prehrane studenata (NN 51/02) Statisti ke informacije HZMO-a, 2/2008, srpanj 2008. Statisti ki ljetopis Republike Hrvatske 2007, Dr~avni zavod za statistiku RH, Zagreb. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03., 105/04. i 174/04.)  S vremena na vrijeme u javnosti se obznanjuju vijesti o ne asnim aktivnostima pojedinaca sa sveu iliata. Na primjer, u 2008. godini takve vijesti stizale su iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Italije. U tom je vremenu u Hrvatskoj provedena istraga pod nazivom "Indeks" usmjerena prema pojedinim profesorima i studentima. Za pru~ene informacije velike zahvale idu: Ljiljani Farkaa i Mariju Meatroviu (HZZO Split), Mariji Brkan (KBC Split), Ranku udini (HZMO Split), Matku Matkoviu i Anti Meainu (Studentski centar Split), Jeleni Ivuli (Jadrolinija Split), Dinku Radiu (Promet Split), oru Pari (Autobusni kolodvor Split), Ivanu Lioviu (H}), te prof. dr. Igoru Zanchiju i Jadranki Perkov (Sveu iliate u Splitu).  Ovi su rashodi u lokalnim prora unima u okviru grupe rashoda 37 - Naknade graanima i kuanstvima. Pored stipendija tu su u zbirnom iskazu i razli ite socijalne naknade ato onemoguava analizu stipendija.  Ovome broju treba pridodati i 653 studenta na poslijediplomskim i doktorskim studijima, te 8.559 studenata preddiplomskih stru nih studija.  Podaci o broju studenata u ovoj i u ostalim tabelama ovog rada dobiveni su od slu~bi Sveu iliata u Splitu.  Ranije se to pravdalo kompliciranom procedurom a danas objaanjenjem da su ta pitanja u nadle~nosti sveu iliata.  Riskirajui sudske tu~be, pojedini fakulteti (npr. Ekonomski fakultet u Splitu) instaliraju pravi niji model koji svake godine revalorizira listu studenata i najbolje po uspjehu uklju uje u kvotu potpore iz koje ispadaju studenti loaijeg uspjeha u studiju. Taj model nije obljubljen na veini fakulteta iz jednostavnog razloga ato od prve do zavrane godine studija zadr~ava isti broj studenata u kvoti potpore, a smanjuje broj onih koji sami plaaju, ime umanjuje potencijalni dohodak visokoakolskih institucija.  Va~no je napomenuti da je politika subvencioniranja akolarina tek jedan dio ukupne politike akolarina koja uklju uje i brojne va~nije varijable kao ato su: ekonomska snaga druatva (izra~ena u BDP-u) te njegova eventualna preraspodjela, postojanje strategije razvoja druatva na temelju koje se prepoznaju potrebe za obrazovanjem, konkretnih zanimanja koje onda ne samo da vodi oslobaanju od plaanja akolarina ve i dodatnom stipendiranju studenata strategijom po~eljnih zanimanja. Svaki drugi pristup je vatrogasni, odnosno ad hoc rjeaenje koje se donosi od jednog do drugog studentskog protesta. No, to je tema koja zaslu~uje zasebno istra~ivanje.  Zna i, bez Rektorata na kojeg se knji~e kapitalna ulaganja, Sveu iliane knji~nice, Studentskog centra Sveu iliata u Splitu, Studentskog centra u `ibeniku i Studentskog zbora.  O tome detaljnije u: Filipi (2008).  Kompletirajui podatke o putovanjima redovitih studenata Sveu iliata u Splitu uz popust autobusima na meugradskim linijama s onima o putovanjima na popust ~eljeznicom iz prethodnog poglavlja, mo~emo zaklju iti da studenti Splitskog sveu iliata u estalo putuju u svoju bli~u i daljnju okolinu. Bez obzira da li je rije  o odlascima kui ili sudjelovanje u druatvenim aktivnostima, rije  je o putovanjima koje oni obavljaju izvan i pored svojih redovitih obveza ato ih imaju iz osnova redovitog studiranja u sjediatu sveu iliata (a koje u bolonjskom sustavu akolovanja nisu male). Pokazuje se da su putovanja autobusima i ~eljeznicom komplementarna, jer autobusni prijevoznici popuste daju na svim linijama osim za Zagreb, a popusti u ~eljezni kom prijevozu u gotovo stopostotnom broju upravo su za Zagreb. Zbrajajui jedna i druga putovanja dolazimo do zanimljvih brojki. U 2007. godini prosje ni je student Sveu iliata u Splitu uz popust putovao vlakom i autobusom 3,39 puta plativai prosje no jednu putnu kartu 60 kuna dobivai na taj iznos prosje no 38 kuna povlastice. I joa jedna napomena: Croatia Airlines ne daje studentima popust u zra nom prijevozu.  Danas ih je dvanaest jer se u meuvremenu oformio Kinezioloaki fakultet odvajanjem Studija kineziologije od Prirodoslovno-matemati kog fakulteta.  Poznato je da se jedan broj studenata koji su izgubili status redovitih na sveu ilianim, upisuje na stru ne studije, koji su takoer u sustavu fiskalnih subvencija. Meutim, broj redovitih studenata stru nih studija na Sveu iliatu u Splitu se u analiziranom vremenu smanjio za 714 ato zna i da oni nisu uveavali fiskalne subvencije u kvantitativnom scenariju.     PAGE  PAGE 1 44444"4P44405Z55546T66647H77728T8Z8`888888889:9<9>9b9d9999999:>:@:B:D:::v;;;ǿǿǿǿǿǿǿǿǿǿǿǿǷǜh|h,h+H) h Qh}hpU`hpU`CJaJh(CJaJh2CJaJhTCJaJhIdCJaJh*hIdCJaJh: NCJaJh*h*CJaJh*h: Nh: NCJaJUh*h: NCJaJ6444#$dh$Ifa$gd2F=kdW$$IfTl4F֞ l* (#  9 0 Q V h7#644 la]pFT4 44444 4$dh$Ifa$gd: N$dh$Ifa$gd2F= 4"4P4%$dh$Ifa$gd)xkdY$$IfTlF֞ l* (#90QVh7#644 la]pFTP4b4j4r4444$dh$Ifa$gd2F=444%$dh$Ifa$gd)xkd\Z$$IfTl֞ l* (#90QVh7#644 la]pFT44445(505$dh$Ifa$gd2F=0525Z5%$dh$Ifa$gd)xkd[$$IfTl֞ l* (#90QVh7#644 la]pFTZ5n5t5z5555$dh$Ifa$gd2F=555%$dh$Ifa$gd)xkd]$$IfTlg֞ l* (#90QVh7#644 la]pFT55556.646$dh$Ifa$gd2$dh$Ifa$gd2F=4666T6%$dh$Ifa$gd)xkd[^$$IfTl֞ l* (#'90QVh7#644 la]pFTT6f6n6v6666$dh$Ifa$gd2F=666%$dh$Ifa$gd)xkd_$$IfTl֞ l* (#90QVh7#644 la]pFT66667,747$dh$Ifa$gd2F=4767H7%$dh$Ifa$gd)xkda$$IfTl֞ l* (#90QVh7#644 la]pFTH7Z7f7r7777$dh$Ifa$gd2$dh$Ifa$gd2F=777%$dh$Ifa$gd)xkdfb$$IfTlF֞ l* (#'90QVh7#644 la]pFT77778*828$dh$Ifa$gd2F=2848T8%$dh$Ifa$gd)xkdc$$IfTlF֞ l* (#90QVh7#644 la]pFTT8b8n8z8888$dh$Ifa$gd2$dh$Ifa$gd2F=888%$dh$Ifa$gd)xkde$$IfTlF֞ l* (#90QVh7#644 la]pFT8889969<9$dh$Ifa$gd2$dh$Ifa$gd2F=<9>9d9%$dh$Ifa$gd)xkdqf$$IfTl֞ l* (#90QVh7#644 la]pFTd9v9~99999$dh$Ifa$gd2F=999%$dh$Ifa$gd)xkdg$$IfTl֞ l* (#90QVh7#644 la]pFT999: :<:B:$dh$Ifa$gd2$dh$Ifa$gd2F=B:D::% $dha$gd)xkdi$$IfTl֞ l* (#90QVh7#644 la]pFT::;;=(=V===Pkdpj$$IfTl4F `]``A t06    44 laT$dh$Ifa$gd9 $dha$gd)x;;;;;;;;;;;;;;;;<<<==&==>(>P>f>z>>>>>>>>>>>>>>r?ttihRhICJaJhRhyCJaJhRhJaCJaJhRh(bCJaJhRh{-CJaJhRh:CJaJhRhBCJaJhRh'CJaJh,CJaJhThMO hMOhMOh: Nh Qh=@h9UhGhlh|h+H)h h,)=======>[LL$dh$Ifa$gd9kd7k$$IfTl4F  ]  A t06    44 laT$dh$Ifa$gd)x>>z>>>k\MM$dh$Ifa$gd9$dh$Ifa$gd)xkdk$$IfTlF ]A t06    44 laT>>p?r?|?~??m^OOOO$dh$Ifa$gd9$dh$Ifa$gd)xkdl$$IfTlF ]A t06    44 laTr?t?v?z?~????@@@ @ @@@@@@@@"@$@(@,@@LARATAVA\A^A`AbAlArAtAxA|A~AAAA&BJBXB\BpBrBtBBɾԳ골ꨝꝳ곖 hghMO hghN"Y hghg h&Uh5hRhs70CJaJhRhBCJaJhRhyCJaJhRh(bCJaJhRh9AkCJaJhRhICJaJhRhfECJaJhRhJaCJaJhRh{-CJaJ1??@@@@*@m^OOOO$dh$Ifa$gd9$dh$Ifa$gd)xkddm$$IfTlF ]A t06    44 laT*@,@|@@@m^OO$dh$Ifa$gd9$dh$Ifa$gd)xkdn$$IfTlF ]A t06    44 laT@@JALAdAfAzAm^OOOO$dh$Ifa$gd9$dh$Ifa$gd)xkdn$$IfTlF ]A t06    44 laTzA|A~ANEPEKKNKPKPmbbbbbbbV dh`gd)x $dha$gd)xkdwo$$IfTlF ]A t06    44 laT BBBBBBBCVCXCCCCCCCCCCBDLDNDDDDDDDDLENEXEnEFFG$G`GzG~GGGGGG H2HNHTHüíh&UhLhefhP hghPhefhMO>* h=mWhfE h=mWh9Ak h=mWhMO *h=mWhk] h=mWhk] h=mWhghefhAj>* hghg hgh9Ak hghMOhT hghfE hgh{- hghAj0THvHHHHHHHHHHII8I:IHIJILI^I`IpIIIIIIIIJJJ,J6Jdzdd8eJepeeeeeef,f.fffdgngpgggü˼Ӟ˒˒˒˚˚˚˚hfhQhqh.8 hyF.h.8 hyF.hvdLhl^h.85h}CJaJ h.8h.8hMh.85hF@hyF. hyF.hyF. hyF.5 h7zhDCJaJh_hlCJaJh_h*CJaJhRh9AkCJaJhRh9Ak5CJaJh_hn CJaJh_h9AkCJaJhRhtX'CJaJh_htX'CJaJhRh(CJaJh_h(CJaJ4(r*rVrrrrm^OO$dh$Ifa$gd9$dh$Ifa$gd)xkdq$$IfTlF1 Qs H t06    44 la*Trrrrrm^OO$dh$Ifa$gd9$dh$Ifa$gd)xkd;r$$IfTlF1 Qs H t06    44 la*Trr ss"sm^OO$dh$Ifa$gd9$dh$Ifa$gd)xkdr$$IfTlF1 Qs H t06    44 la*T"s$ssssm^OO$dh$Ifa$gd9$dh$Ifa$gd)xkds$$IfTlF1 Qs H t06    44 la*Tsstttm^OO$dh$Ifa$gd9$dh$Ifa$gd)xkd`t$$IfTlF1 Qs H t06    44 la*Ttttttuuuuuuuuuuuux>x@xBxDxFxHxXx\xvxzxxxxxyyyyzzz{{:{<{J{L{f{x{{x ho'h:) ho'ho'ho'h;jh*Z0JUh*Zh(bhmhlh:) h(b5h*h*5 h*hhh\ h_h(bCJaJh_h*CJaJhRhl5CJaJh_h>CJaJh_hlCJaJ/ttuuum^OO$dh$Ifa$gd9$dh$Ifa$gd)xkdu$$IfTlF1 Qs H t06    44 la*Tuuuxyy"~$~~~~~mbbbbbbbbbb $dha$gd)xkdu$$IfTlF1 Qs H t06    44 la*T {{{{J||||||||||||||||}}}}}}}}}}~ ~"~$~&~*~:~ü𴛖zqeqhh&t5CJaJh&t5CJaJh&th&t5 h*h+ hj#]h*hu i] hm]h*hO] h:)5]h*ho'5]h*ho'] h*hu i h*hO h(hOh(h(CJaJ h(h( h(]h(ho'] h:)] ho'h:)h:)$:~P~^~`~~~~~~~~~ ~ւ؂rރ*ƹumcmXmmThY~hkvhCJaJhkvh5\hkvh\hkvhCJ]aJ hkvh h:)5]hkvh5]hkvh] h:)]hkvh:)]h&th}CJaJhj#h}6 h:)6hj#h6hj#hCR6h&th+CJaJh&t5CJaJhh&t5CJaJhi%5CJaJ ~ւ؂~ޑfh~$dh$Ifa$gd9 $dha$gd9 $dha$gd)x$dh7$8$H$a$gd)x$dhU+1$7$8$H$a$gd)xRT(rt02~ދƌhnȍ".<NRlxz|~û h/h@h) h/h bh4Hh/h2h bhCRhj#h}6hj#hCR6hj#hi%6 h95 h,6hj#h6 hY~6hkvhCJaJ hkvhhY~:ȏ̏$<hjl ‘ܑ֑ؑ^`dh’ @Xvfhjlnprtz|ƔȔ޿hRh/CJaJhRhjCJaJh'$CJaJhRhu,CJaJhRh CJaJh'$OJQJhu,h: Nh&th 5ehdmh, h,h@h@hY~ h/h@;paaa$dh$Ifa$gd9kdv$$IfTlF 9 t06    44 laTĒpaaRCC$dh$Ifa$gddM$dh$Ifa$gd)x$dh$Ifa$gd9kd,w$$IfTlF 9 t06    44 laThjvpaaRCC$dh$Ifa$gddM$dh$Ifa$gd)x$dh$Ifa$gd9kdw$$IfTlF 9 t06    44 laTvx~”paRC$dh$Ifa$gddM$dh$Ifa$gd)x$dh$Ifa$gd9kdzx$$IfTlF 9 t06    44 laT”Ĕʔ:BpaRC$dh$Ifa$gddM$dh$Ifa$gd)x$dh$Ifa$gd9kd!y$$IfTlF 9 t06    44 laTȔ FH•ĕƕ֕68:<DFȖʖ̖ЖԖ֖ؖږܖ(*:VX`brvޗ(*6@BDNRTXZph'$h&th'$CJaJh'$h'$CJaJh'$h&tCJaJhRh&tCJaJhRhu,CJaJhRh/CJaJh'$CJaJhRhjCJaJhRh CJaJ;BDJpaRC$dh$Ifa$gddM$dh$Ifa$gd)x$dh$Ifa$gd9kdy$$IfTlF 9 t06    44 laT•ȕ4@paRC$dh$Ifa$gddM$dh$Ifa$gd)x$dh$Ifa$gd9kdoz$$IfTlF 9 t06    44 laT@BHƖҖpaRC$dh$Ifa$gddM$dh$Ifa$gd)x$dh$Ifa$gd9kd{$$IfTlF 9 t06    44 laTҖԖ֖ܖtvpaaRCC$dh$Ifa$gddM$dh$Ifa$gd)x$dh$Ifa$gd9kd{$$IfTlF 9 t06    44 laT46BpaaRCC$dh$Ifa$gddM$dh$Ifa$gd)x$dh$Ifa$gd9kdd|$$IfTlF 9 t06    44 laTBDpr hjpeZZOOOOO $dha$gd)x $dha$gd)x $dha$gd'$kd }$$IfTlF 9 t06    44 laT ~2^lĜ؜pНҝ4Xdx"8Jjvz .2fƣȣ>ؿܷh'$h9hfE hfEhfE hfEh/ hfEh8sGh/h4lah h"oh1hh8sGhjSh@hY~F>$68hN^ҩ֩ة<PR^|~vx®nt $ 046nrαtIJܳf|~εÿûÿóóûûh_hhzh5q2h8Gheh@]hghp7hib h2h hr`h'$h'$ hr`hh8sGhh5fh h/Bj|~<>|~z|BD |~$&HJdf $dha$gd)x  <dz| :<*,4 66Vn &(02>Dz|~@BFjtʿθʰʰ鬨h*hX6h5q2h3^h}_p he h}_ph he hp7h'$hfE he h13h_h,%h13hgh"oh_h8Gjhp70JU?.02BRz|z@|~ 4FPfzt <NZ\^`z⽹ h,%h,%h "h=Ih h,%hhLh!hhLhs h,% h,%h}hCR5CJaJhhCR5CJaJhi%5CJaJhh5CJaJh=I5CJaJhphfx9>*6z|~BD^l:Ltx "28^<46N0<Vz|~\ NhG_Rhh8qh_hs hVhcO6hTfhLh " h,%h h,%hcO6 h,%h}h h,%hh,%E,HRTp $Z\Pj&^z~0:R~Rd HJַַֿóүh Vuh_h_hgMhohTfhJ hTfhBhBh hTfheh hTfhVhVh8qhhG_RhtE.8JL^DHxz|$FHJL^bdfLLNr*x &<d||uu hLh\ hLhL hLhh/FhhOghwhj#h|hi%5CJaJh=Ih=I5CJaJh=I5CJaJh=I hG_Rh]h]h'$hs6hB hG_Rhe hG_Rh8qh8qh Vuh_ hTfhehTf.f &>j$ B  $a$gd,gd9Udhgd^Sgd^S$a$gd9U $dha$gd)x $dha$gd)x Xj&RT^bv<>߸{{{{{te[jh?0JUh)xh5@0J5B*ph h)xhs h)xh&m h)xh| h)xh h)xh h)xh5@jh)xh5@Uhs h0J5B*phhs h#Y0J5B*phhhCJaJhCJaJ h\5hs hs 5h hG_RhL hLh{ hLhL#jl02bdpr PR^`*.BD$ & B D   $        |~&(hIh=mW h5>xh?jh?0JUhi,h?CJaJh?CJaJ!jhi,h?0JCJUaJh?G   &  "$$$$$$$$%%%%%h]hgdy &`#$gdy$a$gd9gd9$a$gd9dhgd F$a$gd9U$a$gdk^`<     ""$$$$$$$$$%%%%%%%&%(%*%,%.%2%4%6%ɷ׷ɟ h)xh5@hL0JmHnHu h?0Jjh?0JUjh 2oUh 2ojh?0JUh?h?CJaJhfh?CJaJ!jhfh?0JCJUaJ.%.%0%2%4%6% $dha$gd)xh]hgdy &`#$gdy21h:pZ. A!"#$% f$$If!vh5555555V#v#v#v#v#v#v#vV:V l 6P 0E!6,5555555V9pFyt kd$$Ifl֞W  '''''''V 6P 0E!644 lapFytf$$If!vh5555555V#v#v#v#v#v#v#vV:V l 6P 0E!6,5555555V9pFyt kdv$$Ifl֞W  '''''''V 6P 0E!644 lapFytf$$If!vh5555555V#v#v#v#v#v#v#vV:V l 6P 0E!6,5555555V9pFyt kd$$Ifl֞W  '''''''V 6P 0E!644 lapFytf$$If!vh5555555V#v#v#v#v#v#v#vV:V l 6P 0E!6,5555555V9pFyt kdb $$Ifl֞W  '''''''V 6P 0E!644 lapFytf$$If!vh5555555V#v#v#v#v#v#v#vV:V l 6P 0E!6,5555555V9pFyt kd $$Ifl֞W  '''''''V 6P 0E!644 lapFytf$$If!vh5555555V#v#v#v#v#v#v#vV:V l 6P 0E!6,5555555V9pFyt kdN$$Ifl֞W  '''''''V 6P 0E!644 lapFyt$$If!vh5V5`555h5#vV#v`#v#v#vh#v:V l` t 6P(0$65V5`555h5yt$$If!vh5V5`555h5#vV#v`#v#v#vh#v:V l t 6P(0$65V5`555h5yt $$If!vh5V5`555h5#vV#v`#v#v#vh#v:V l t 6P(0$6,,5V5`555h5yt $$If!vh5V5`555h5#vV#v`#v#v#vh#v:V l t 6P(0$6,,5V5`555h5yt $$If!vh5V5`555h5#vV#v`#v#v#vh#v:V l t 6P(0$6,,5V5`555h5yt $$If!vh5V5`555h5#vV#v`#v#v#vh#v:V l t 6P(0$6,,5V5`555h5yt $$If!vh5V5`555h5#vV#v`#v#v#vh#v:V l t 6P(0$6,,5V5`555h5yt $$If!vh5V5`555h5#vV#v`#v#v#vh#v:V l t 6P(0$6,,5V5`555h5yt $$If!vh5V5`555h5#vV#v`#v#v#vh#v:V l t 6P(0$6,,5V5`555h5yt$$If !vh5855558#v8#v#v#v#v8:V l t065855558a T$$If !vh5855558#v8#v#v#v#v8:V l t065855558a T$$If !vh5855558#v8#v#v#v#v8:V l t065855558a T$$If !vh5855558#v8#v#v#v#v8:V l t065855558a T$$If !vh5855558#v8#v#v#v#v8:V l t065855558a T$$If !vh5855558#v8#v#v#v#v8:V l t065855558a T$$If!vh5 5a5D5 #v #va#vD#v :V l4 t0L#++5 5a5D5 ag҆p(T>$$If!vh5 5a5G55r5"#v #va#vG#v#vr#v":V l4 t0L#++5 5a5G55r5"ap<T$$If!vh5 5a5G55r5"#v #va#vG#v#vr#v":V lF t0L#5 5a5G55r5"/ aT $$If!vh5 5a5G55r5"#v #va#vG#v#vr#v":V l t0L#,,5 5a5G55r5"/ aT$$If!vh5 5a5G55r5"#v #va#vG#v#vr#v":V l t0L#,,5 5a5G55r5"/ aT$$If!vh5 5a5G55r5"#v #va#vG#v#vr#v":V l t0L#,,5 5a5G55r5"/ aT$$If!vh5 5a5G55r5"#v #va#vG#v#vr#v":V l t0L#,,5 5a5G55r5"/ aT$$If!vh5 5a5G55r5"#v #va#vG#v#vr#v":V l t0L#,,5 5a5G55r5"/ aT$$If!vh5 5a5G55r5"#v #va#vG#v#vr#v":V l t0L#,,5 5a5G55r5"/ aT$$If!vh5 5a5G55r5"#v #va#vG#v#vr#v":V l t0L#,,,5 5a5G55r5"/ aT$$If!vh5 5a5G55r5"#v #va#vG#v#vr#v":V l t0L#,,5 5a5G55r5"/ aT$$If!vh5 5a5G55r5"#v #va#vG#v#vr#v":V l t0L#,,5 5a5G55r5"/ aT$$If!vh5 5a5G55r5"#v #va#vG#v#vr#v":V l t0L#,,5 5a5G55r5"/ aT$$If!vh5 5a5G55r5"#v #va#vG#v#vr#v":V l t0L#,,5 5a5G55r5"/ aT$$If!vh5 5a5G55r5"#v #va#vG#v#vr#v":V l t0L#,,5 5a5G55r5"/ aT$$If!vh5 555#v #v#v#v:V l t065 555aT$$If!vh5 555#v #v#v#v:V l t065 555aT$$If!vh5 555#v #v#v#v:V l t065 555aT$$If!vh5 555#v #v#v#v:V l t065 555aT$$If!vh5 555#v #v#v#v:V l t065 555aT$$If!vh5 555#v #v#v#v:V l t065 555aT$$If!vh558585555)#v#v8#v#v#v#v):V l t0$5585555)T$$If!vh558585555)#v#v8#v#v#v#v):V l t0$5585555)T$$If!vh558585555)#v#v8#v#v#v#v):V l t0$5585555)T$$If!vh558585555)#v#v8#v#v#v#v):V l t0$5585555)T$$If!vh558585555)#v#v8#v#v#v#v):V l t0$5585555)T$$If!vh558585555)#v#v8#v#v#v#v):V l t0$5585555)T$$If!vh558585555)#v#v8#v#v#v#v):V l t0$5585555)T$$If!vh558585555)#v#v8#v#v#v#v):V l t0$5585555)T$$If!vh558585555)#v#v8#v#v#v#v):V l t0$,5585555)T$$If!vh558585555)#v#v8#v#v#v#v):V l t0$5585555)T$$If!vh558585555)#v#v8#v#v#v#v):V l t0$5585555)T$$If!vh558585555)#v#v8#v#v#v#v):V l t0$5585555)T$$If!vh558585555)#v#v8#v#v#v#v):V l t0$5585555)T$$If!vh558585555)#v#v8#v#v#v#v):V l t0$5585555)T$$IfM!vh5,5#v,#v:V l"6,5,59/ /  / aMpT$$IfM!vh5,5#v,#v:V l"6,,5,59/ / / /  aMpT$$IfM!vh5,5#v,#v:V l"6,,5,59/ / / /  aMpT$$IfM!vh5,5#v,#v:V l"6,,5,59/ / / /  aMpT$$IfM!vh5,5#v,#v:V l"6,,5,59/ / / /  aMpT$$IfM!vh5,5#v,#v:V l"6,,5,59/ / / /  aMpT$$IfM!vh5,5#v,#v:V l"6,,5,59/ / / /  aMpT$$IfM!vh5,5#v,#v:V l"6,,5,59/ / / /  aMpT$$IfM!vh5,5#v,#v:V l"6,,5,59/ / / /  aMpT$$IfM!vh5,5#v,#v:V l"6,,5,59/ / / /  aMpT$$IfM!vh5,5#v,#v:V l"6,,5,59/ / / /  aMpT$$IfM!vh5,5#v,#v:V l"6,,5,59/ / / /  aMpT$$IfM!vh5,5#v,#v:V l"6,,5,59/ / / /  aMpT$$IfM!vh5,5#v,#v:V l"6,,5,59/ / / /  aMpT$$IfM!vh5,5#v,#v:V l"6,,5,59/ / / /  aMpT$$IfM!vh5,5#v,#v:V l"6,,5,59/ / / /  aMpT$$IfM!vh5,5#v,#v:V l"6,,5,59/ / / /  aMpT$$If!vh5$55 5#v$#v#v #v:V lE t065$55 5aT$$If!vh5$55 5#v$#v#v #v:V l t065$55 5aT$$If!vh5$55 5#v$#v#v #v:V l t065$55 5aT$$If!vh5$55 5#v$#v#v #v:V l t065$55 5aT$$If!vh5$55 5#v$#v#v #v:V l t065$55 5aTf$$If]!vh559505Q5V5h5#v#v9#v0#vQ#vV#vh#v:V l47#6++++++559505Q5V5h5/  /  / a]pFT$$If]!vh559505Q5V5h5#v#v9#v0#vQ#vV#vh#v:V l4F7#6++++++559505Q5V5h5/ / / /  / a]pFTS$$If]!vh559505Q5V5h5#v#v9#v0#vQ#vV#vh#v:V lF7#6559505Q5V5h5/ / / /  a]pFTS$$If]!vh559505Q5V5h5#v#v9#v0#vQ#vV#vh#v:V l7#6559505Q5V5h5/ / / /  a]pFTS$$If]!vh559505Q5V5h5#v#v9#v0#vQ#vV#vh#v:V l7#6559505Q5V5h5/ / / /  a]pFTS$$If]!vh559505Q5V5h5#v#v9#v0#vQ#vV#vh#v:V lg7#6559505Q5V5h5/ / / /  a]pFT_$$If]!vh559505Q5V5h5#v#v9#v0#vQ#vV#vh#v:V l7#6,559505Q5V5h59/ / / /  a]pFTS$$If]!vh559505Q5V5h5#v#v9#v0#vQ#vV#vh#v:V l7#6559505Q5V5h5/ / / /  a]pFTS$$If]!vh559505Q5V5h5#v#v9#v0#vQ#vV#vh#v:V l7#6559505Q5V5h5/ / / /  a]pFT_$$If]!vh559505Q5V5h5#v#v9#v0#vQ#vV#vh#v:V lF7#6,559505Q5V5h59/ / / /  a]pFTS$$If]!vh559505Q5V5h5#v#v9#v0#vQ#vV#vh#v:V lF7#6559505Q5V5h5/ / / /  a]pFTS$$If]!vh559505Q5V5h5#v#v9#v0#vQ#vV#vh#v:V lF7#6559505Q5V5h5/ / / /  a]pFTS$$If]!vh559505Q5V5h5#v#v9#v0#vQ#vV#vh#v:V l7#6559505Q5V5h5/ / / /  a]pFTS$$If]!vh559505Q5V5h5#v#v9#v0#vQ#vV#vh#v:V l7#6559505Q5V5h5/ / / /  a]pFTS$$If]!vh559505Q5V5h5#v#v9#v0#vQ#vV#vh#v:V l7#6559505Q5V5h5/ / / /  a]pFT$$If!vh5]55A#v]#v#vA:V l4 t06+++5]55AaT$$If!vh5]55A#v]#v#vA:V l4 t06+++5]55AaT$$If!vh5]55A#v]#v#vA:V l t065]55AaT$$If!vh5]55A#v]#v#vA:V l t065]55AaT$$If!vh5]55A#v]#v#vA:V l t065]55AaT$$If!vh5]55A#v]#v#vA:V l t065]55AaT$$If!vh5]55A#v]#v#vA:V l t065]55AaT$$If!vh5]55A#v]#v#vA:V l t065]55AaT$$If*!vh5s5 5H#vs#v #vH:V l t065s5 5Ha*T$$If*!vh5s5 5H#vs#v #vH:V l t065s5 5Ha*T$$If*!vh5s5 5H#vs#v #vH:V l t065s5 5Ha*T$$If*!vh5s5 5H#vs#v #vH:V l t06,5s5 5Ha*T$$If*!vh5s5 5H#vs#v #vH:V l t06,5s5 5Ha*T$$If*!vh5s5 5H#vs#v #vH:V l t06,5s5 5Ha*T$$If*!vh5s5 5H#vs#v #vH:V l t06,5s5 5Ha*T$$If*!vh5s5 5H#vs#v #vH:V l t06,5s5 5Ha*T$$If*!vh5s5 5H#vs#v #vH:V l t06,5s5 5Ha*T$$If!vh5595#v#v9#v:V l t065595T$$If!vh5595#v#v9#v:V l t065595T$$If!vh5595#v#v9#v:V l t065595T$$If!vh5595#v#v9#v:V l t065595T$$If!vh5595#v#v9#v:V l t065595T$$If!vh5595#v#v9#v:V l t065595T$$If!vh5595#v#v9#v:V l t065595T$$If!vh5595#v#v9#v:V l t065595T$$If!vh5595#v#v9#v:V l t065595T$$If!vh5595#v#v9#v:V l t065595T$$If!vh5595#v#v9#v:V l t065595T@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHV@V C Heading 3$<@&5CJOJQJ\^JaJDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k(No List 6U@6 C Hyperlink >*B*phjj Pd Table Grid7:V04 @4 yFooter  _$.)@!. y Page NumberpO2p 10T-9/8-2($ iV+1$7$8$H$`Va$ CJOJQJ_HaJmHsHtHHBH -L Balloon TextCJOJQJ^JaJ>@R> i, Footnote TextCJaJ@&@a@ i,Footnote ReferenceH*4X@q4 Emphasis 56\]N^@N Y Normal (Web)dd[$\$ mH sH tH B'B @0Comment ReferenceCJaJ<<  @0 Comment TextCJaJ::  @0 Char Char1 mHsHtH@j@  @0Comment Subject5\22  @0 Char Char5\pWCR~Srh-llmuݽ' @,  O w     @@@O w w w  '!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&! "&! "&! "&! "&! "&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"& "& "& "& "& "& "& "& "&c(u29BKQ>Zcl~r{ B .<hi١& K'-d o   <\IA)7[:B$JwDEFNO67;lx P def:>?Z[ S"T"##<(((+ +..90:0t2u222223(3E3S3t3{3333333333333333333333333333334 44444"4&4-464?4A4J4K4555667737K7777777777777777777778888888 8#8&8,8088898=8@8C8I8L8T8U8]8`8c8i8m8u8v8~8888888888888899;;;>>CCOEEEFFGGII{IIIIIIIIIIIIIIIIJJJJJJJJ&J'J)J,J0J6J>J?JFJJJNJTJ^J_J`JKKLL?LnLLLLLLLLLLLLLLLLLLLMM MMMM8M?MCMHMSMXMYMmMwMzMMMMMMMMMMMMMMMMMMM NNNN,N1N2N;NDNJNPN^NdNeNvNNNNNNNNNNNNNNNNNNO O OO&O*O/OZ?ZZZ [<[j[[[[[[[[\\\\ \ \ \\%\.\2\6\C\P\T\U\p\w\{\\\\\\\\\\\\\\\\\\ ]]]].]7];]?]J]U]Y]Z]o]x]|]]]]]]]]]]]]]]]]]^^^!^"^2^9^?^F^S^`^f^g^|^^^^^^^^^^^^^^^^^_ ___-_3_4_U_V_ `` cRefllnnqorosooopppppMpXpYplpwpxppppppppqq q+q,q@qKqLqaqlqmqqqqqqqqqqrrrCrNrOryr}r~rrrrrrrdsesss*vww[wlwzwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwx{{j{k{{{{|G|u|w|y||||||||||||||||||||||}} }} }$}%}9}C}F}I}V}c}g}h}r}{}}}}}}}}}}}}}}}}~~~~"~&~'~0~9~?~E~S~a~d~e~v~~~~~~~~~~~~~~~~~ '*+>GKO\imnuyz 7MQRyɁӁ݁ށDEJKPQʂ؂12>?IJK3434JKڏאABopklQ?@MN˚̚.<ikmopśӛԛۛq{ۜx~Ҟء١ XYKL{|˫ݫOPVWX[ǬȬˬ)-.1flmpFGMNORDEabʸ˸LM*+op-.JK01>?[\UA- Px#(n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#q$n#n#n#n#n#n#n#n#n#{ n#n#{ n#n#n#n#n#n#n#n#n# n#n#n#n#n#"n##s n#q$n#n#{ n#5n#un#n#O n#n#n#Wn#xn#Wn#n#Wn#E(n#n#E(n#n#"n#n#"n#n#!0n#n#n#n#n#q$n#n#n#n#n#n#n#<s*sssssss~sA <s*sssss~sx<s*sssss~sx<s*sssss~sx<s*sssss~sx<s*sssss~sxn#n#O n#n#n#{ n#n#~sssss0s0s0s ~sssss0ss~sssss0ss~sssss0ss~sssss0ss~sssss0ss~sssss0ss~sssss0ss~sssss0ssn#{ n#n#n#n#n# n#n#'8n#n#O n#n#n#n#n#{ n#n#O n#n#`v:Bv: v: v:v:`v:``v:Bv: v:v:`v:u:`v:Bv: v:v:`v:u:`v:Bv: v:v:`v:u:`v:Bv: v:v:`v:u:`v:Bv: v:v:`v:u:n#n#O n#n#n#;a l lW a W^ oW%WWJW@M ;^^o^%^^J^^;WWoW%WWJWW;WWoW%WWJWW;WWoW%WWJWW;WWoW%WWJWW;WWoW%WWJWW;WWoW%WWJWW;WWoW%WWJWW;WWoW%WWJWW;WWoW%WWJWW;WWoW%WWJWW;WWoW%WWJWW;WWoW%WWJWWn#Wn#n#n#n#n#n#O n#n#6 sssss6 sssss6 sssss6 sssss6 sssss6 sssssn#n#{ n#n#n#q$n#n#n#a`r`rr^ $^ QWQWQaq^`^`^^^$^Q^^W`W`WWW$WQWWW`W`WWW$WQWWW`W`WWW$WQWWW`W`WWW$WQWWW`W`WWW$WQWWW`W`WWW$WQWWW`W`WWW$WQWWW`W`WWW$WQWWW`W`WWW$WQWWW`W`WWW$WQWWW`W`WWW$WQWWW`W`WWW$WQWWn#Wn#n#n#{ n#n#n#O n#2Hn#n#n#n#{ n#n#n#n#TBTBBBZTBBBTBBBTBBBTBBBTBBBTBBBTBBBTBBBTBBBTBBBTBBBTBBBTBBBTBBBTBBBTBBBn#an#n#n#n#n#{ n#n#LW0W WWWL^0^ ^^^LW0W WWWLW0W WWWLW0W WWWn#n#q$n#n#n#aarXryr~^ r&W&W&a^ &WWWaWXWyW~WW&WWWaWXWyW~WW&WWWaWXWyW~WW&WWWaWXWyW~WW&WWWaWXWyW~WW&WWWaWXWyW~WW&WWWaWXWyW~WW&WWWaWXWyW~WW&WWWaWXWyW~WW&WWWaWXWyW~WW&WWWaWXWyW~WW&WWWaWXWyW~WW&WWWaWXWyW~WW&WWn#Wn#n#n#n#BZiZbbBBiBBBBiBBZBBiBiBZZBBiBiBZBBiBBZBBiBiBZn#n#n#n#q$n#n#n#n#E n#n#n#n# n#{ n#"n#n#n#n#O n#n#n#n#n#b0n#b0n#-n#n#n#n#n#n#n#n#BpBpZB BpBBB BpBBB BpBBB BpBBB BpBBZ BpBZZ BpBZ BpBn#n#O n#n#n#n#n#n#n#n#n#uNn#dn#n#n#O n#n#{ n#n#n#n#q$n#n#n#>ZaBBZ>BaBBB>B>BaZBBZ>B>BaZBBZ>BaBBB>BaBBB>BaBBB>BaBBB>BaBBB>B>BaZBBZ>B>BaZBBZn#an#Wn#Wn#n#'8n#n# n#n#n#n#n#n#n#n#q$n#n#,n#n# n#n#[ n#n#$4n#n#,n#n#$4n#n#;-@n#n#"n#n#{ n#n#n#n#!0n#n#{ n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#v:n#v:n#Wn#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#v:n#W n#v:n#Wn#v:n#v:n#JwDEFNO67;lx P def:>?Z[ S"T"##<(((+ +..90:0t2u222223(3E3S3t3{3333333333333333333333333333334 44444"4&4-464?4A4B4C4D4E4F4G4H4I4J4K4555667737K7777777777777777777778888888 8#8&8,8088898=8@8C8I8L8T8U8]8`8c8i8m8u8v8~88888888888888899;;;>>CCOEEEFFGGII{IIIIIIIIIIIIIIIIJJJJJJJJ&J'J)J,J0J6J>J?JFJJJNJTJ^J_J`JKKLL?LnLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLMM MMMM8M?MCMHMSMXMYMmMwMzMMMMMMMMMMMMMMMMMMM NNNN,N1N2N;NDNJNPN^NdNeNvNNNNNNNNNNNNNNNNNNO O OO&O*O/OZ?ZZZ [<[j[[[[[[[[\\\\ \ \ \\%\.\2\6\C\P\T\U\p\w\{\\\\\\\\\\\\\\\\\\ ]]]].]7];]?]J]U]Y]Z]o]x]|]]]]]]]]]]]]]]]]]^^^!^"^2^9^?^F^S^`^f^g^|^^^^^^^^^^^^^^^^^_ ___-_3_4_U_V_ `` cRefllnnqorosooopppppMpXpYplpwpxppppppppqq q+q,q@qKqLqaqlqmqqqqqqqqqqrrrCrNrOryr}r~rrrrrrrdsesss*vww[wlwzwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwx{{j{k{{{{|G|u|w|y||||||||||||||||||||||||||||}} }} }$}%}9}C}F}I}V}c}g}h}r}{}}}}}}}}}}}}}}}}~~~~"~&~'~0~9~?~E~S~a~d~e~v~~~~~~~~~~~~~~~~~ '*+>GKO\imnuyz 7MNOPQRyɁӁ݁ށDEJKPQʂ؂12>?IJK3434JKڏאABopklQ?@MN˚̚.<hikmopśӛԛۛq{ۜx~Ҟء١ XYKL{|˫ݫOPVWX[ǬȬˬ)-.1flmpFGMNORDEabʸ˸LM*+op-.JK01>?[\UA- Px #$%(0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X00000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 00 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000000000000 0 0 0 0 000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000000000000000 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000 0 00 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000 0 0 0 0 0 000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000000000000 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000 0 0 0 0 0 000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00 00 0 0 00 00 0 0 0 0 0 0 00 00 0 0000000000000000000000 0 0 0000000000 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 00 0 00 0 00 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00 0 00 0 00 0 00 0 0000000000000000000000000000000000000000000000000000X000000000000000X00X0X.0X0.0X0.0X0TX0X000X0<.X0 $$$'j h'3;C2JQ>\`rhpHt}$ d T;r?BTHjM:U6_glqt{:~Ȕ>z6% l3dn osvww wXwfwwwww xxNx`xxxxz*X$ $Tԡ CNw(L]*p>:ȭ@|ںZ`x> M]!Pa*">~RZ4n 44 4P44405Z55546T66647H77728T888<9d999B::=>>?*@@zAPjqq(rrr"sstu~v”B@ҖBjf %6%    4% DPDDx'XX  '!!8@0(  B S  ? OLE_LINK3 OLE_LINK4 _Hlk213486465 OLE_LINK9 OLE_LINK1 OLE_LINK2 _Hlk213212019 OLE_LINK10 OLE_LINK11 _Hlk223454165 OLE_LINK5 OLE_LINK6 OLE_LINK12 OLE_LINK13 _Hlk223454498 OLE_LINK7 OLE_LINK8LLLL\\\\\\rr|||ee(  BOBOBOBO^^^^^^rrnnnxx(;BCH:BHKLO))XGdGT Uddddddhh2t?tsttuuOu[uAvJvtxxq{ȐԐ MW^hªWa٬RY'2%,-0 Zd[n}1v$'8M`hitPgnzcokl "%(IJvwCFMO57:;klw x O P cf9:=?W[ R"T"##;(<(((+ +..80:0s2u222222233'3(3D3E3R3S3s3t3z3{3333333333333333333333333333333333344 4 44444!4"4%4&4,4-45464>4?4A4K455556677772737J7K77777777777777777777777778888888888888 8"8#8%8&8+8,8/8087898<8=8?8@8B8C8H8I8K8L8S8U8\8]8_8`8b8c8h8i8l8m8t8v8}8~88888888888888888888899;;;;>>CC DQDNEOEEEEEFFFFGGIIzI{IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIJJJJJJJJJJJJ%J'J+J,J/J0J5J6J=J?JEJFJIJJJMJNJSJTJ]J`JKKLL>L?LmLnLLLLLLLLLLLLLLLMMMM M MMMMM7M8M>M?MBMCMGMHMRMSMWMYMlMmMvMwMyMzM~MMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMM N NNNNNNN+N,N0N2N:N;NCNDNINJNONPN]N^NcNeNuNvN~NNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNOOO OOO%O&O)O*O.O/O;OT?TDTETKTNTUU,W-W=Z?ZZZZZ [ [;[<[i[j[[[[[[[[[ \\$\%\-\.\1\2\5\6\B\C\O\P\S\U\o\p\v\w\z\{\~\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\ ] ]]]]]-].]6]7]:];]>]?]I]J]T]U]X]Z]n]o]w]x]{]|]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]^^^^^^ ^"^1^2^8^9^>^?^E^F^R^S^_^`^e^g^{^|^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^___ _____,_-_2_4_T_V_` ``` c cQeReffllnnposoooooppppppLpMpWpYpkplpvpxpppppppppppqqq q*q,q?q@qJqLq`qaqkqmqqqqqqqqqqqqqrrrrBrCrMrOrxryr|r~rrrrrrrrrcsesss)v*vwwZw[wkwlwywzwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwx {{i{k{{{{{{{||F|G|t|y|||||||||||||||||||||}}}} } }}}} }#}%}8}9}B}C}E}F}H}I}U}V}b}c}f}h}q}r}z}{}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}~~~~~~~!~"~%~'~/~0~8~9~>~?~D~E~R~S~`~a~c~e~u~v~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ &')+=>FGJKNO[\hilntuxz 67LRxyȁɁҁӁ܁ށCEIKOQɂʂׂ؂02=?HK2424IKُڏ֐א@BnpjlPQ>@LNʚ̚-.;<giopěśқԛڛۛpqz{ڜۜwx}~ўҞס١ WYJLz|ʫ˫ܫݫNPUXZ[ƬȬʬˬ(),.01efkmopEGLOQRCK`bɸ˸KM)+np,.IK/1=?Z\TU@B,0 ORwz(2S3{3K47737K77778{I`JL?LnLqOSNTZ [[[[4_opMpppqrOryrrrr[wxk{{|G|y|ɁށEQ2K̚iqۜxP[)1fpRjPx( (wRa4gOa8p&?e^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh^`CJOJQJaJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHwR?egOa(*        .EjHoK_ jG^D@],M8Wd 6J?Q@_| ,$ h& g, e s v n ( Gr s S _qf.8:FLJaEF@ jX6?ZdB ?^jP=IJPO?L!12?8V(&Uw*FP;.Pib(htv\ s x! "X#j#+n#\%,%7%i%Cy%tX'Qh'o'(:)F)+H)*7*.+,N,i,u,{-wD.yF.I/10s70@~04$1d51W15q2313B3|3]526=6EL6cO6T6j6s6u8n9fx9.:DJ;)c;o;Q2< =2F=uO=7P=6>?{?@F@5@B@h?AsZJZq[E\k]3^r^_#_T__pU`r`a4la b(bQb]bubcId 5effiu iZis jAj9AknkBtklBm;m3Wn^ngn0o 2owozop>3p}_pcpqq8qaq|q/Cr'1sBsJDsps~t:tui'u Vu7[uwwG4w_wrwx)x&5x5>xp>xaxwxyP9y>y?Jyh z#{4{F{^|9|-j|[ }a/}c}Rlnm~4RY61qDNg)%;@57^%ad8?B#aGMO)L(ceo5If$:a~4Gkv(bG%DT& CMkM}Z#%Lo 2NeG*=Bb'Ws|_x "p74Hcgw<Pdm_ 50`u|{ fb zOgmJ(N|2V8)_hO-W<sA)@*;Oemu?#OL`2T|# =@M`)*\^r'$U/aqG} &, ,os 'g5;l!R{LFv@wT*Io1F_xyV_,o;+|5')_;MS ,e~j]IZ "aTf{G/6*$ECM QX"ow%uSkQZrbefvjy5fgc AuLP_2>@L ]IeY~ "SRk By9>c=!B;n$Nl^&m`]@ciuh|.8d^g E~ 8Gg @. 3bn(h(@.:Q9f/<*3I\a>dm! Ht4s%Ts}@ y={&t]':t_tK)/?8Iys] ;i;`JxVq[!T]d422223(3S3{3333333333333333333333333333334 44444"4&4-464?4A4B456667737K77777777777777777778888888 8#8&8,8088898=8@8C8I8L8T8U8]8`8c8i8m8u8v8~88888888888888;CII{IIIIIIIIIIIIIIIJJJJJJJJ&J'J)J,J0J6J>J?JFJJJNJTJ^J_JLL?LnLLLLLLLLLLLLLLLLLLLMM MMMM8M?MCMHMSMXMYMmMwMzMMMMMMMMMMMMMMMMMMM NNNN,N1N2N;NDNJNPN^NdNeNvNNNNNNNNNNNNNNNNNNO O OO&O*O/OGKO\imnuyz 7MNOPQRyɁӁ݁ށDJPQʂ؂1>IJԓ˚̚.hikmopśӛԛۛq{ۜx~Y|˫ݫOVW[ǬȬˬ)-.1flmpFMNRa(33333@ 7   ! " # $ ' ( * + . / 0 2 3N4N5N6N7N8N:N;N=N>N@NDNENGNHNINJNLNMNOPRSTUWXZ[\g^g_`abfgjkpqrtuwxyz{|'PPPPP"P&P(P*P2P6P8PBP@PFPHPJPLPNPPPVPXP\P^PdPfPhPlP@PpPrPtPvPxP|P~PPPPPPPPPPPD@PPPPPPPPPPx@PP@PP@PPPPPPPPPPPPPPPPPP4Unknown Marina Nekic Anto BajoGz Times New Roman5Symbol3& z Arial7 SylfaeneTimes-NewRomanTimes New Roman5& zaTahoma?5 z Courier New;Wingdings"13Ӧ3Ӧ҆"t"tqr4d3qHX ?ZG2TRO`KOVI STUDIJA U SPLITU filipicFilipi   Oh+'0  ( H T ` lxTROKOVI STUDIJA U SPLITU filipic Normal.dotFilipi2Microsoft Office Word@@6@a@a"՜.+,D՜.+,` hp  Ekonomski fakultet Splitt' TROKOVI STUDIJA U SPLITU Titled 8@ _PID_HLINKSA 3d+http://public.mzos.hr/lgs.axd?t=13&id=54643d+http://public.mzos.hr/lgs.axd?t=13&id=5464  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F}aData }1Table,7WordDocument4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q