ࡱ> ')$%&5@ēbjbj22 .XXqjjjjjjj~HHHHBI|~\IIIIII"J JSZUZUZUZUZUZUZ$]R`ByZj)KII)K)KyZjjII\)X)X)X)KjIjISZ)X)KSZ)X)X;Xjj;XII ᴧH;LH ;X7Z\0\;XB`VB`;X~~jjjjB`j;XJ0FJ")XhJJJJJyZyZ~~0B2dX~~B2IME: Petar PREZIME: Feletar AKADEMSKI STUPANJ: prof. geografije i povijesti ZANIMANJE: asistent/znanstveni novak NAZIV I ADRESA USTANOVE U KOJOJ RADI: Fakultet prometnih znanosti, Vukeli eva 4, 10 000 Zagreb ELEKTRONI KA PO`TA: petar@meridijani.com NASLOV LANKA: Osnovne zna ajke suvremenog prometno-geografskog polo~aja Molvi }IRO-RA UN: Podravska banka 031-0796-3120270147 SADR}AJ: 1. Uvod 2. Geografsko-prometni polo~aj Molvi 3. Makro-prometni polo~aj 3.1. Makro-prometni polo~aj s obzirom na cestovni promet 3.1.1. Nu~nost brzih cesti 3.2. Makro-prometni polo~aj s obzirom na energetska bogatstva 3.2.1. Cjevovodni promet 3.2.2. Plinovodi 3.2.3. Naftovodi 3.3. Makro-prometni polo~aj s obzirom na ~eljezni ki promet 4. Mikro-prometni polo~aj 4.1. Mikro-prometni polo~aj s obzirom na cestovni promet 4.2. Mikro-prometni polo~aj s obzirom na prirodna bogatsktva 4.3. Mikro-prometni polo~aj s obzirom na ekoloako-turisti ke imbenike 4.3.1. Ekologija 4.3.2. Turizam kao budunost 5. Zaklju ak 6. Izvori i literatura Osnovne zna ajke suvremenog prometno-geografskog polo~aja Molvi Essential characteristics of actual Molve traffic&geographical location Petar FELETAR Asistent Fakultet prometnih znanosti Vukelieva 4, Zagreb  HYPERLINK "mailto:petar@meridijani.com" petar@meridijani.com SA}ETAK Analiza prometno-geografskog polo~aja Molvi pokazuje da je opina nedovoljno povezana cestovnim i ~eljezni kim prometom, dok je relativno bolje umre~ena cjevovodnim oblikom prometa. Budui da je cestovni promet najzna ajniji oblik (kopnenog) prometa, molvarska Podravina nu~no treba ato hitniju izgradnju brzih cesta u longitudinalnom i transverzalnom smjeru kako bi se bolje povezala s ostatkom Hrvatske. Uz prometnu problematiku vezani su i demografski utezi razvoju. Opinu Molve uz sna~ne procese deagrarizacije i deruralizacije, potresa i vrlo niska stopa nataliteta, te brojni ekoloaki problemi. Molve se nalaze na preklopu dvaju nodalno-funkcijskih krugova gravitacijskih zona Koprivnice i urevca kao dva dominantna grada na zapadu i jugoistoku. Stoga suvremeni razvoj i vrlo zna ajna diferencijacija u strukturi stanovniatva prema djelatnostima u Molvama ovisi ponajviae o privla noj snazi i ulozi Koprivnice i poneato urevca. Uz va~nost izgradnje brzih cesta Opina Molve ima prioritet zaatititi rijeku Dravu i aumu Repaa. SUMMARY The analysis of Molve traffic&geographical location indicates that the district is not sufficiently good connected over road and railway traffic, while it is relatively better cross linked through piping form of traffic. As the road traffic is the most important mode of (land) traffic, for Molvar Podravina an urgent building of motorways in longitudinal and transversal directions is necessary needed to obtain better connectivity to the rest of Croatia. The traffic problematic is related to demographic difficulties of development as well. Molve district suffers strong processes of deagrarisation, deruralisation and very low birth-rate, along with numerous ecological problems. Molve are situated in an overlap of two nodal-functional circles  gravitation zones of Koprivnica and urevac as the two dominant cities on west and southeast. Therefore contemporary development and very important differentiation in population structure related to activities in Molve depends at most on attractive power and role of Koprivnica and, to some extent, urevac. Aside the importance of motorway building, Molve district has the priority to protect river Drava and forest Repaa. Klju ne rije i: prometna povezanost, izoliranost, deruralizacija, deagrarizacija, Drava, opina, cestovni promet, cjevovodni promet, brza cesta Key words: traffic connectivity, isolation, deruralisation, deagrarisation, Drava, district, road traffic, piping traffic, motorway 1. Uvod U prometno-geografskom smislu pod prometom podrazumijevamo ukupnost komuniciranja pojedinaca i druatvenih grupa meusobno u prostoru.*1 Promet ima primarno druatvenu funkciju, stoga, bez ljudi nema ni prometa i obrnuto. Upravo je molvarska Podravina vrlo interesantan prostor za geografsko-prometnu analizu jer se trenutno u makro-prometnom kontekstu nalazi izvan glavnih prometnih tokova, a i s demografske strane prostor karakterizira intenzivna depopulacija. No antropogenom preobrazbom prostora, izgradnjom novih brzih cesta i cjevovoda, rekreacijskih centara oko geotermalnih izvora i sl., u bli~oj budunosti Molve dobivaju sasvim novu geografsko-prometnu perspektivu. S obzirom na moderan danaanji razvoj, Molve su zapravo ve uale u fazu suvremene preobrazbe. Studirajui taj specifi an polo~aj Molvi orijentirao sam se na sadr~ajno bogat geografski prostor, ekoloaku problematiku, te poglavito na kopneni promet koji sam s obzirom na posebnosti infrastrukture i prometno tehni ka rjeaenja podijelio na cestovi, cjevovodni i ~eljezni ki. Sustavno sam obradio prvo makro, a potom mikro-prometni kontekst Opine Molve s posebnim naglaskom na va~nost izgradnje brzih cesta. Metodologiju podjela cesta uskladio sam sa Zakonom o cestama Republike Hrvatske prema kojem slijedi (Zakonu o osnovama sigurnosti prometa na cestama): - ceste prema druatveno-gospodarskom zna enju i - ceste prema vrsti prometa kojemu su namijenjene. Prema druatveno-gospodarskom zna enju ceste se dijele na: - magistralne (magistralne ceste su meunarodne i javne ceste koje povezuju vee gradove i va~nija gospodarska podru ja Republike, odnosno va~nija gospodarska podru ja u Republici, te se nadovezuju na meunarodne ceste), - regionalne (regionalne ceste su javne ceste koje povezuju gospodarska podru ja u Republici ili podru ja koja su posebno va~na za Republiku, te povezuju relativno bliska gospodarska podru ja i u isto vrijeme obavljaju distribuciju prometa i napajanje magistralnih cesta) i - lokalne (lokalne ceste su javne ceste koje povezuju sela i naselja na podru ju opine ili su va~ne za podru je opine i pripadaju u~im regionalnim podru jima). Podjelu cesta radio sam po Zakonu o javnim cestama: 1) autoceste (autoceste su ceste koje povezuju cjelokupni prostor Republike Hrvatske i integriraju ga u europsku mre~u cesta, a namijenjene su prometu na velikim daljinama, sa dva traka na svakoj strani odvojena ogradom, te zaustavnim trakom), 2) dr~avne ceste (mre~u dr~avnih cesta ine ceste koje povezuju cjelokupni prostor Republike Hrvatske i integriraju ga u europsku mre~u cesta, a namijenjene su prometu na velikim daljinama), 3) ~upanijske ceste (~upanijske ceste povezuju naselja i lokalitete unutar ~upanije i integriraju cjelokupni prostor ~upanije u mre~u cesta Republike Hrvatske) i 4) lokalne ceste (lokalne ceste povezuju naselja i lokalitete unutar opine i integriraju cjelokupni prostor opine u mre~u cesta Republike Hrvatske). Koncentrirao sam se na uglavnom suvremenu prostornu problematiku, jer je i prometna povijest Molvi (cestovnog, cjevovodnog i ~eljezni kog prometa) vrlo mlada.*2 *1 MALI, Adolf, Geoprometna obilje~ja svijeta, Nakladna kua Dr. Feletar, Zagreb 1998. str.6-7 *2 Ne uzimajui u obzir nekadaanje va~ne prometne smjerove kao na primjer Rimsku cestu Petovium  Mursa ili srednjovjekovne smjerove 2. Geografsko-prometni polo~aj Molvi Molvarska Podravina, odnosno prostor molvarskog kraja dio je prirodno geografske cjeline Bilogorske Podravine tj. gornje hrvatske Podravine. Ona se sastoji od nizine Drave i najsjevernijih obronaka Kalni kog gorja i Bilogore  od Vrbanovca na zapadu do Starog Graca na istoku. U literaturi je to tradicionalna (povijesno-toponomasti ka) regija pod nazivom Podravina, a od zapada prema istoku mo~e se podijeliti na etiri vee nodalno-funkcionalne (ali i povijesne) cjeline: ludbreaku, koprivni ku, ureva ku i pitoma ku Podravinu. Rije  je o ukupno 1618 etvornih kilometara povraine koja se izdu~eno prote~e u smjeru sjeverozapad - jugoistok, a okosnicu ini nizina rijeke Drave.*3 To je 2,9 posto od ukupne kopnene povraine Hrvatske. U Podravini je 2001. ~ivjelo 116.195 stanovnika ili 2,6 posto stanovnika Hrvatske. *4 Sama Opina Molve zauzima sjeveroisto ni dio Koprivni ko-kri~eva ke ~upanije, a najvee naselje opine su Molve koje su se razvile na njenom jugozapadnom dijelu. Molvarski kraj okru~uje 6 opina. Na sjeverozapadu to je hlebinska, na sjeveroistoku golska, na zapadu opina Novigrad Podravski, na jugozapadu opina Virje, na jugu opina urevac, te na jugoistoku opina Novo Virje. Prostor je to nizine Drave koji je koritom rijeke podijeljen na pridravski jugozapadni dio i prekodravski na sjeveroistoku. Od statisti kih podataka izdvajam: Geografski smjeataj: 466'33" sjeverne zemljopisne airine i 171'54" isto ne geografske du~ine (sjeveroisto ni dio Koprivni ko-kri~eva ke ~upanije) Ukupna povraina opine Molve: 46,53 km ili 2,6% Koprivni ko-kri~eva ke ~upanije Broj stanovnika: 2379 prema popisu 2001. ili 1,9% ~upanije (2487 - popis 1991.) Naselja: Molve, Molve Grede, Molve Ledine, Repaa i vikend naselje ingi-Lingi Broj domainstava: 710 prema popisu 2001. (739 - 1991.) Gustoa naseljenosti: 51,1 stan/km Broj stanova: 981 ili 2,0% ~upanije (prema popisu 2001.) Nadmorska visina: 123 metara od razine mora O prirodnih resursa uz iznimna plinska, te naftna bogatstva, izdvajaju se i mineralni resursi i to nemetalni minerali: pijesak, aljunak, lapor, glina i drugo, te predstavljaju temelj graevinarskoj djelatnosti, a od mineralnih resursa tu je u proalosti ugljen. Obilje vode rezultat je petrografskog sastava zemljiata i njegovih hidrogeoloakih osobina i meteoroloakih prilika. Podzemne vode, tekuice, meu kojima Drava ima najvee zna enje, te jezera svojim obiljem vode mogu podmiriti sve korisnike po evai od industrije, stanovniatva i poljoprivrednih potreba do velikog hidroenergetskog potencijala. Koriatenje vode i vodnih resursa spada u najzna ajnije komponente razvitka i perspektive ovog podru ja, ali uz presudnu va~nost zaatite i koriatenja vodonosnika. Isto tako zna ajni su i izvori ljekovitih, mineralno-termalnih vrela i vode. Geografske pogodnosti polo~aja Opine Molve u veoj mjeri odnose se na prirodne resurse, a u manjoj mjeri prevladavaju prometni imbenici. *3 Od ukupne povraine Podravine, na koprivni ku Podravinu otpada 715 km, urev ko-pitoma ku 580 km, te na ludbreaku 223 km, Feletar, D., Podravina, Koprivnica 1973., str. 307 *4 FELETAR, Dragutin, Prirodna osnova kao imbenik naseljenosti gornje hrvatske Podravine, Podravina: asopis za multidisciplinarna istra~ivanja (13/2008.), str. 171 Koriatenje vode i vodnih resursa spada u najzna ajnije komponente razvitka i perspektive ovog podru ja, ali uz presudnu va~nost zaatite i koriatenja vodonosnika. Isto tako zna ajni su i izvori ljekovitih, mineralno-termalnih vrela i vode. Geografske pogodnosti polo~aja Opine Molve u veoj mjeri odnose se na prirodne resurse, a u manjoj mjeri prevladavaju prometni imbenici. 3. Makro-prometni polo~aj U makroprometnom polo~aju ovo naselje se danas nalazi na odreenoj margini glavnih prometnih smjerova u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i relativno je udaljeno od va~nih prometnih koridora. Iako, zbog geografskog polo~aja, Koprivni ko-kri~eva ka ~upanija, ima vee potencijalno prometno zna enje jer preko nje vodi najkraa i prirodno najpogodnija veza izmeu srednjeg Podunavlja i sjevernog Jadrana, te e izgradnjom brzih cesti i modernizacijom ~eljeznice biti povoljno locirana s obzirom i na prometne veze unutar Republike Hrvatske. Podru jem ove }upanije prolaze cestovni i ~eljezni ki pravci od aireg zna aja, preko kojih se obavlja prometna povezanost i uklju ivanje Republike Hrvatske u europski prometni sustav. Nadalje, Koprivni ko-kri~eva ka ~upanija smjeatena je gotovo u srcu Europe na kontaktu prirodnih i gospodarskih cjelina, na dodiru Panonije, pored alpskog ruba, na viae stoljetnom kontekstu ugarskog i germanskog kulturnog kruga. Le~i blizu gusto naseljene i prirodno bogate Srednje Europe. Gospodarski razvijen pojas srednje europskog prostora koji dopire sve do obala Jadranskog mora, ukazuje na zna enje i razvojne mogunosti potpunog iskoriatenja gospodarskog i geografskog polo~aja Koprivni ko-kri~eva ke ~upanije. Upravo polo~aj Koprivni ko-kri~eva ke ~upanije u hrvatskom prostoru naglaaava va~nost i prednost u airem europskom prostoru kroz zna enje u prometnom povezivanju Zapadne i Srednje Europe s Jugoisto nom Europom i Bliskim Istokom, te pravac prema Srednjem Podunavlju, Jadranu, Mediteranu i izlazu na svjetska mora. Ina e, Molvarska Podravina, u makrogeografskom smislu danas ima i potencionalno povoljan tranzitni polo~aj na kontaktu Hrvatske i Maarske. Primanje Maarske u Europsku uniju (2004.) takvu pozitivnu poziciju Podravine joa viae naglaaava. Kontaktni polo~aj s obzirom na dr~avnu granicu kroz povijest se mijenjao, tako da je do 1918. unutar Austro-Ugarske (jedna dr~ava) promet bio mnogo intenzivniji jer su i prelazi bili brojniji. Nakon 1918. i raspadom Austo-Ugarske, kontakno grani no podru je izgubilo je tranzitnu ulogu koja se tek u novijoj povijesti osna~uje i pozitivizira. U tim povoljnim makroprometnim imbenicima, u manjoj mjeri participiraju i Molve, prvenstveno kroz cjevovodni promet. 3.1. Makro-prometni polo~aj s obzirom na cestovni promet 3.1.1. Nu~nost brzih cesti Za Opinu Molve u makro-prometnom smislu od najveeg zna aja bila bi izgradnja dvaju brzih cesta u neposrednoj blizini, a koje bi i cijelu Podravinu kona no bolje povezale sa susjednim naseljima, sa ostatkom Hrvatske, ali je uklju ila i na glavne europske koridore. To se odnosi poglavito na transverzalne koridore smjera sjever-jug, odnosno koridor V. (ukupne du~ine 1600 km). Sa zapadne strane to je koridor V.b, meunarodnih oznaka E-65 (Budimpeata-Zagreb-Rijeka), a s isto ne koridor V.c, meunarodnih oznaka E-73 (Budimpeata-Osijek-Sarajevo-Mostar-Plo e). U relativnoj blizini je i priklju ni koridor, meunarodnih oznaka E-661 (Split-Banja Luka-Virovitica-Balaton). Relativna blizina dvaju vrlo va~nih koridora V.c i V.b (puaten u promet 2004.) koji povezuju jugoistok i istok Europe s Mediteranom zasigurno e u budunosti pozitivno djelovati na razvoj ~upanije i njenih opina, pa tako i Molvi. Izgradnjom brzih cesta ostvaruje se bolja povezanost i s neato udaljenijim longitudinalnim koridorom smjera istok-zapad tzv. posavski koridor X., (ukupne du~ine 2360 km), meunarodnih oznaka E-70 (Salzburg-Ljubljana-Zagreb-Beograd-Skopje-Atena). Prva va~na budua brza cesta je longitudinalnog smjera uz postojeu dr~avnu cestu D2 pod nazivnom Podravska brza cesta Ormo~-Vara~din-Koprivnica-urevac-Virovitica-Naaice-Osijek-GP Ilok (trasirana nekoliko kolometara ju~nije od Molvi), a druga je transvenzala Zagreb-Vrbovec-Kri~evci-Koprivnica-Gola (prolazit e desetak kolometara zapadnije od Molvi). Ina e danas prostor Koprivni ko-kri~eva ke sa podravsko-slavonsko hrvatskim ~upanijama (Viroviti ko-podravska i Osje ko-baranjska) spada meu cestovno najizoliranije u naaoj zemlji. Njihova prometna izoliranost bi se mogla ubla~iti izgradnjom upravo tih brzih cesti. Planirana podravska brza cesta, u Hrvatskoj i susjednim podru jima, ima gravitacijsku zonu od nekoliko stotina tisua stanovnika ato ukazuje na njenu potencijalnu isplativost, ali i nu~nost jer je postojea magistralna cesta D2 preoptereena i prometno opasna. To govore i podaci o prosje nom godianjem i ljetnom dnevnom prometu na broja kom mjestu urevac za 2006. godinu (na in brojenja ANB*5) koja nam govori da dnevno prolazi 6438 (PGDP), odnosno 7109 (PLDP) vozila. *6 Izgradnjom brze ceste uz rijeku Dravu zasigurno bi se ubrzao razvitak opina i gradova u blizini kojih bi prolazila, a postojee (ili planirane) poduzetni ke zone bi dobile nove poticaje za razvoj i lakau mogunost za plasman svojih proizvoda na europskim tr~iatima. Bolja povezanost za Opinu Molve va~na je, dakle, i za budunost novih poslovnih zona na podru ju opine  Zdelja (u izgradnji), Brzdeljeva (u izgradnji), te Molve Grede (aktivna zona). Cesta e se trasirati neato ju~nije od Molvi (izmeu Molvi i Virja). Ukoliko Republika Hrvatska u najkraem roku ne izgradi podravsku brzu cestu postoji mogunost da e izgradnjom brze ceste sa sjeverne strane dravske nizine u Maarskoj hrvatski krajevi postati meunarodno prometno izolirani. Naime, maarska je vlada najavila gradnju brze ceste (tzv. koridor M/9) kojom bi, preko maarskog teritorija, povezala Austriju i Rumunjsku. Brza cesta M/9 bi mogla predstavljati realnu opasnost koja bi usporila gradnju i umanjila zna aj podravske brze ceste. Brzom izgradnjom podravske brze ceste kroz teritorij Republike Hrvatske po jednoj strani bi se eliminirala potreba za gradnjom konkurentske brze ceste u Maarskoj, a po drugoj strani bi se onemoguio slovenski pokuaaj prometnog izoliranja podravsko-slavonskog prostora jer bi se podravsko-slavonski prometni pravac povezao sa mre~om slovenskih autocesta i omoguio najbr~i te najjeftiniji kvalitetan prometni protok izmeu Italije i Crnog mora i to upravo preko teritorija Republike Hrvatske nizinom Drave. Druga predviena brza cesta Zagreb-Vrbovec-Kri~evci-Koprivnica-Gola takoer je jedan od prioriteta.*7 *5 neprekidno automatsko brojanje prometa *6 Brojanje prometa na cestama RH 2006. godine *7 Prema Strategiji i Programu prostornog ureenja Republike Hrvatske koje je donio Zastupni ki dom Hrvatskog dr~avnog Sabora (NN 55/99 i 139/99). Temeljem tog dokumenta u prostornim planovima Zagreba ke i Koprivni ko-kri~eva ke ~upanije definirana je trasa brze ceste kao objekt od dr~avnog interesa. Brza cesta Vrbovec-Kri~evci-Koprivnica-granica R. Maarske projektirana je u koridoru postojee ceste D41 popre no na cestu D2. Izgraena je dionica Sv. Helena-Vrbovec-Gradec, u tijeku je izrada projektne domunentacije za dionicu Gradec-Kloatar Vojakova ki, a priprema se i dokumentacija dionice Kloatar Vojakova ki-Koprivnica-Gola-granica Republike Maarske. Blizina te brze ceste Opinu Molve e pribli~iti Zagrebu i Sloveniji ato je takoer gospodarski interes opine, jer ova brza cesta predstavlja i najkrau vezu izmeu koridora posavske autoceste Bregana- Zagreb- Lipovac i budue podravske brze ceste Vara~din-Virovitica-Osijek.Trasa brze ceste imat e i novi most preko rijeke Drave (duljine cca 1100 m) ato poboljaava povezanost s Maarskom (Nagykanizsa, Nagyatad i Kaposvaz). Sama trasa prolazi podravskom nizinom u smjeru sjeveroistoka zaobilazei susjedno naselje Hlebine sa sjeverne strane. Uz ostala va~na voriata ("Sokolovac", "Koprivnica - jug", "Koprivni ki Bregi", "Koprivnica - sjever") za opinu su va~ne predvieni vorovi Hlebine i  Gola sa spojem na ~upanijsku cestu 2116 koja preko Repaaa ima spoj s Molvama. Budui da je definiranje trase budue Podravske brze ceste: Vara~din-Virovitica- Osijek joa uvijek u radnoj fazi nije bilo mogue preciznije definirati oblik i elemente interregionalnog voriata  Koprivnica - Sjever na kojem bi se spajale te ceste. Na temelju dobivenih vrijednosti PGDP-a*8 za predmetnu dionicu mo~e se zaklju iti da ve trea godina eksploatacije (2014.) zahtijeva etverotra nu brzu cestu jer bi PGDP bio vei od 10.000 voz/dan. U okviru toga upravo je Molvarska Podravina od izuzetne va~nosti za Republiku Hrvatsku jer predstavlja jedno od sjeverozapadnih hrvatskih prometnih vratiju, a va~nost mu dodaje injenica da bi prema planovima budue brze ceste prolazile upravo ovim podru jem. 3.2. Makro-prometni polo~aj s obzirom na energetska bogatstva 3.2.1. Cjevovodni promet Ovaj oblik prometa obavlja se cijevima razli itog promjera kojim se transportira tekua i plinovita roba.*9 Cjevovodni sustav u Hrvatskoj, poput cesta, joa nije dovoljno razvijen, jer je to relativno mlad oblik prometa koji se javlja u drugoj polovici 20. stoljea (ako izuzmemo stare cjevovode vodovoda). Kada govorimo o makro-prometnoj povezanosti Molvi u prvi plan dolazi do izra~aja njen polo~aj bogat prirodnim bogatstvima. Poato plin i naftu treba dopremiti od izvora do potroaa a vrlo je va~an cjevovodni sustav. Ovo je podru je (u Hrvatskom kontekstu, tzv.  Podravski energetski pojas i Molve kao srediate eksploatacije zemnog plina) relativno bogato naftom i prirodnim plinom (eksploatacija u nadle~nosti tvrtke INA). Dakle, Molve je i jedna od sredianjih to aka hrvatskog cjevovodnog prometa (mre~e). *8 prosje ni godianji dnevni promet *9 MALI, Adolf, Geoprometna obilje~ja svijeta, Nakladna kua Dr. Feletar, Zagreb 1998. str. 119 3.2.2. Plinovodi Prirodni plin se u Hrvatskoj proizvodi iz 18 plinskih polja ime se podmiruje oko 60% energetskih potreba. Kada se govori o kapacitetima energetskog sustava Hrvatske i prirodnom plinu va~no je napomenuti da najvei dio plina dolazi iz le~iata polja Molve i susjednih sela Kalinovca i Stari Gradec u sklopu kojih su izgraena postrojenja za preradu i pripremu plina za transport  Centralne plinske stanice Molve I, II i III. Njihovi instalirani kapaciteti prerade su ukupno 9 mil.m po danu. Sustav za transport plina obuhvaa 2162 km visokotla nog plinovoda, a u okviru sustava nalazi se 135 mjerno regulacijskih stanica. Dakle, na podru ju Opine Molve nalazi se jedno od najbogatijih nalaziata prirodnog plina u Hrvatskoj. Pogon Molve, u vlasniatvu INA-Naftaplina, najvei je i najva~niji pogon Sektora proizvodnje nafte i plina u Republici Hrvatskoj. U njegovom sastavu su polja Molve, Kalinovac, Stari Gradac i Gola Duboka te etiri manja polja, Ferdinandovac, Gola, Hampovica- epelovec i Pepelana. Na Pogonu Molve proizvodi se prirodni plin, plinski kondenzat, C2+ komponente i nafta. Ukupna proizvodnja Pogona u proteklih 25 godina je 25 milijardi kubi nih metara plina i 8 milijuna tona kondenzata. Iz le~iata polja Molve, Kalinovac, Stari Gradac i Gola Duboka proizvodi se gotovo 70% od ukupnih koli ina plina proizvedenih u Republici Hrvatskoj. Plinski kondenzat i C2+ komponenta ine viae od 20% proizvodnje kapljivih ugljikovodika, odnosno 30% proizvodnje primarne energije u Hrvatskoj. Za Hrvatsku je sretna okolnost da Ina oko 60% ukupne godianje potroanje prirodnog plina (oko 2,7 milijardi prostornih metara), dakle oko 1,6 milijardi, proizvodi na domaim poljima, a 40 % (oko 1,1 milijardu kubika godianje) uvozi iz Rusije i Italije. Stru njaci tvrde kako bi Hrvatska u bli~oj budunosti mogla imati dovoljne koli ine plina za sebe, te da uskoro nee ovisiti o uvozu. Nove zalihe plina iz sjevernih dijelova Hrvatske dovoljne su za stalnu proizvodnju do 2015. godine uz predvienu koli inu od 2,350 mlrd. m na godinu. Stru njaci Naftaplina pustili su u proizvodnju i novu plinsku buaotinu Molve 42, smjeatnu na istoimenom polju u Podravini. Buaotina trenutno proizvoditi 120 tisua kubika plina dnevno, a procjene predviaju da e davati i do 200 tisua kubika na dan. Ina e, s proizvodnjom od 120 tisua kubika plina dnevno ta buaotina proizvodi 4% ukupne proizvodnje polja Molve. Upravo je polje Molve najvee domae proizvodno polje, koje je samo lani proizvelo 670 milijuna prostornih metara plina. To je pak viae od treine ukupne hrvatske proizvodnje prirodnog plina koja iznosi oko 1,8 milijardi kubika. Od toga je na kopnenim poljima u Panonu proizvedeno 1,39 milijardi kubika, od ega najviae s polja Molve, te polja Kalinovac 8262 milijuna kubika), dok je proizvodnja s polja u sjevernom Jadranu te polja Ivica i Marica iznosi oko 445 milijuna kubika plina. *10 Ministarstvo zaatite okoliaa, prostornog ureenja i graditeljstva je izdalo pozitivno Rjeaenje o prihvatljivosti zahvata na okolia za zahvat izgradnje i koriatenja magistralnog plinovoda od vora Meimurje do CPS Molve, na zahtjev nositelja zahvata INA, Sektor proizvodnje nafte i plina iz Za  " 0 2 4 > F H J P P v x  * > T f x z (*,4Z\`bprüõ߼ðשߙh`*h},5CJaJh`*hP5CJaJh`*hb&5CJaJh}, h[uUh@/ h@/6 h4h@/ hKP&h@/h[uUh@/6 hv %h@/ h@/5h[uUh@/5h@/ h@/5>*h[uUh@/5>*hb&hG5hG0B>  " 4 6 8 H J > x , T z p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#gd@/ē *,.\^`bdfhjlnprp#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#gd`*gd@/jlndf"$"B"D"F"R"l"p""0#D#F#͹ᱬᱬᱬ}yuyun hb&hMhMhtX htX5hh`*mH sH h`*mH sH  hkh`* h5h`*h`* h`*5 hb&5hb&hb&5h-hb&0Jjhb&Ujhb&UhGhb&hG5hb&h`*h`*5CJaJmH sH h`*hGCJaJ+"""$"F#H#V$X$Z$\$l$n$R),-..p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p# 7$8$H$gd(i$ 7$8$H$gdfWgdhxgd 02gd`*F#H#`#b##T$V$X$Z$b$j$l$n$p$$$z%%%%{&&H'V'''((P))))*F*N*+,,T-V---"..."0j0p0t000022»h  h(i$h(i$hfWh^]h{#hv % hv %hfWh(i$hvph hv %h%V: hv %hhx hv %h 02h[uUh 025h 02hG/hG hb&hb&h`* heh`* hb&5hb&hb&5hb&4..02 44r6769d:;;;;;`<r<|===8DD.HvHp#p#p#p#p#p#p#p#p#gd#' 7$8$H$gd@/ 7$8$H$gdgd 7$8$H$gdfW 7$8$H$gd  7$8$H$gd(i$24 466V9X9d:f:d;;;;;;;x<<<=z=|====AAC C4D6D8D`DDDD4G.H2I4IMM,MPMfM~MMMMNNNOO>OZOPQfQhQlQ浮 h:Qh:Qh:Qh[rh{# hs"hs"hs" h$8[hh^]h#'h[uUh 025h 02 hv %h hCpXhh@/h hv %h(i$ h h h(i$h ndnnƾ hKP&hfx hKP&h 02h[uUh 026h 02h9Sh[rhhh^]h'WhQhpIh,hP hs"h:Qh:Qhs" hs"hs"hfxh)3h{#?2lllllsuz|t~ZV&(*,.0>f46p#p#p#p#p#p#gd+ygd:Qgdfxgd 02nnnnno*o@oBoRoToxoooooooooppNppppppp>qxqqqrssstttttttuuuuu2u@uBuuuuuuuvvvvRww6xxxxxxyyzzzzzzz{{{({*{:{@{hfxhy$ hKP&hfx hg&$h'W hg&$h:Qh{#h:Qh'WU@{|||}}}}~&~(~0~D~N~P~R~Z~l~n~r~t~v~$b΀ҀƒT 6JLrt:<>fh  <@H~\  hKP&h9hQ h9h9 h0O hfxh9hfx hKP&hfxU*68jxΓ6:J`dft TʕܕޕFHTVZ\^`fؖ$&ėƗhjn&(:<BVpXZbdnph9 hChfxh]=h%Y h{# hKP&hfxhfxX46Dfh@DĠ|~(*Ȣʢģƣ " .FХFV¦ʦ*NPn,nΰа޼ڼh]= h Uh+y h~oh+yhB2[h%Y h9h+yh[uUh 026hQh 02 hKP&h 02hfx hKP&hfxJ6hjFƣȣʣ̣ΣУңԣ֣أڣ"Ҥ ΰ̲p#p#p#gd9gd+ygd 02*FHvʲֳ̲سDJfj^ܷt|`t $*$BDLjnZdBDLÿ h4h 02h[uUh 026h 02hB2[ h"hch@/ hchc h~ohcUhc hi;fh+yh+yh%Y h~oh+yh]=Dgreba (20.07.2008.). Planirani otpremni tehnoloaki plinovod predvien je u du~ini oko 70 km i prelazi podru jem triju gradova i 20 opina u dvije ~upanije. Osnovna namjena mu je transport plina s eksploatacijskih polja Vu kovec, Vukanovec i Zebanec u Meimurskoj ~upaniji do CPS Molve u Koprivni ko-kri~eva koj ~upaniji, gdje e se plin dalje obraivati i pripremati za otpremu do potroaa a.*11 *10 www.poslovni.hr *11 www.plinacro.hr Trasa plinovoda projektirana je tako da od mjesta Ferketinec do CPS Molve plinovod mora pratiti trasu postojeeg naftovoda tvrtke JANAF i to na na in da ide zapadno od trase JANAF-a od Ferketinca do mosta na rijeci Dravi kod Donje Dubrave, a od Donje Dubrave do CPS-a isto no od trase naftovoda uz tri odmaka (kod mjesta Gori an, Domaainec i Koprivni ki Ivanec). U planu (2011.) je i izgradnja-razvojni projekt plinovoda od podzemnog skladiata plina Okoli do Gole i dalje prema Republici Maarskoj, a koji e prolaziti u neposrednoj blizini Molvi. Iz ovih podataka lako je zaklju iti va~nost makro-prometnog polo~aja Molvi na Hrvatskoj energetskoj karti kada govorimo o proizvodnji i transportu plina. Izgradnjom potpune magistralne plinske mre~e u dr~avi Molve e biti jedna od glavnih kri~ianih to aka. 3.2.3. Naftovodi Kada su naftovodi i makro-prometni polo~aj u pitanju, za Opinu Molve uz plinovode vrlo je va~na i neposredna blizina prolaska sjeverne dionice JANAF-a od terminala Sisak do terminala Virje i Republike Maarske. Jadranski naftovod - JANAF, sustav za meunarodni transport nafte, izgraen je 1979. godine. Njime se transportira i skladiati nafta za potrebe domaeg tr~iata, te za potrebe tr~iata Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Maarske, eake i Slova ke. Projektirani kapacitet cjevovoda je 34 milijuna tona nafte godianje, dok je instalirani kapacitet JANAF-a 20 milijuna tona nafte. Duljina trase iznosi 759 km (610 km prolazi teritorijem Hrvatske), a kapacitet skladiata na terminalima sa pripadajuim pumpnim i mjernim stanicama Omiaalj, Sisak i Virje je 820 000 m (od toga na terminal Virje otpada svega 40000 m). Promjer naftovoda na trasi Sisak-Virje-Gola iznosi 28'', a duljina 109 km, dok promjer nastavka naftovoda na trasi Virje-Lendava 12'',te duljina 73 km. Naravno da i odreeni dio zaposlenih na terminalu dolazi upravo iz ovog kraja. Preko sustava JANAF-a i sjeverne dionice koja prolazi uz Molve Hrvatska ima pristup rafinerijama u Maarskoj (Szazhalombatta) i Slova koj (Bratislava), te se time poveava makroprometna va~nost molvarske Podravine. 3.3. Makro-prometni polo~aj s obzirom na ~eljezni ki promet Budui da Molve nemaju svoj izravni priklju ak na ~eljezni ku mre~u, za Opinu Molve najbli~a ~eljezni ka postaja je u Virju (pruga I. reda) koja preko Koprivnice ima spoj na glavnu magistralnu prugu I. reda za Kri~evce-Vrbovec-Zagreb ili na lonitudinalni smjer dolinom Drave na zapad prema Vara~dinu ili na istok prema Osijeku. Tranzitni zna aj ovom podru ju daje upravo ~eljezni ka pruga koja povezuje Jadransko more i susjednu Maarsku, tj. Rijeka-Zagreb-Koprivnica-Drnje-Botovo-Zakany-Budimpeata, koja je u ovom dijelu puatena u promet 1870. godine. Zanimljivo je kako je tekla gradnja pruga u Podravini, jer je od Virovitice do Kloatra izgraena 1900., od Kloatra do Virja 1909., a tek 1912. od Virja do Koprivnice, te 1937. do Vara~dina. Dakle, u meuratno doba dovraena je i posljednja dionica vicinalne ~eljezni ke pruge Vara~din-Virje, te je tako uspostavljena direktna veza izmeu Osijeka i Koprivnice. Tako je pruga koja je graena u relativno dugom razdoblju od 1885. do 1937. godine postala odjednom vrlo va~na sjeverna longitudinala, a time je i makro-prometna uloga porasla.*12 *12 }eljezni ka pruga: Botovo-Koprivnica-Dugo selo i priklju ne pruge, grupa autora, RO ~eljezni ki prijevoz Koprivnica, Koprivnica 1987. str.19 Prije dolaska autobusa (izmeu dva svjetska rata) i automobila (nakon drugog svjetskog rata), ~eljeznica se masovnije koristila za komuniciranje - prvenstveno s Koprivnicom i Zagrebom. U prvih petnaestak poslijeratnih godina ~eljeznica je imala primarnu ulogu u prometu, kako robnom tako i putni kom, ali u izgradnju cesta i automobilizaciju ula~u se znatno viaa sredstva, pa danas cestovni promet postaje dominantan. Buduom cjelovitom modernizacijom pruge Vara~din-Koprivnica-Osijek Molve e preko Virja dobiti joa vei makro-prometni zna aj. 4. Mikro-prometni polo~aj 4.1. Mikro-prometni polo~aj s obzirom na cestovni promet `to se ti e makro-cestovnog prometa Opina Molve danas ima polo~aj lokalnog zna enja i nalazi se podalje od glavnih cestovnih pravaca, ali mikro-prometni polo~aj unutar ~upanije Koprivni ko-kri~eva ke mo~emo klasificirati kao kri~iani. U Molvama se kri~aju dva va~nija cestovna pravaca. Prvi je odvojak Podravske magistrale (dr~avne ceste D2) sjever-jug Virje-Molve-}dala-Gola-GP (210), koji preko Molvi, Repaaa povezuje grani ni prelaz prema Republici Maarskoj. Va~nost mu je joa viae poveana nakon otvaranja meunarodnog cestovnog prijelaza kod Gole 1982. godine. A drugi prometni pravac istok-zapad je na ~upanijskoj cesti Koprivnica-Drnje-Hlebine-Molve-Ferdinandovac, povezuje opine jugoisto no od Molvi sa koprivni kom Podravinom, odnosno aire s Meimurjem. Dakle za kri~iani mikro-prometni polo~aj Opine Molve va~ne su slijedee ~upanijske i lokalne ceste: ~upanijska cesta Koprivnica (broj ceste 2114) na smjeru Drnje(D41)-Hlebine-Molve(D210) s 15.769 km asfalta, tri ~upanijske ceste urevac na smjerovima Drnje(D41)-Hlebine-Molve(D210) s 3.300 km asfalta, Gola(D41)-Nova ka Repaa(D210) sa 6.000 km asfalta i D210-Molve-Grede-Grkine-urevac(D2) s 13.162 km asfalta, te etiri lokalne ceste urevac na smjerovima }C 2214-Gornja `uma-D210 s 2.260 km asfalta, Gornja `uma(}C 2637- ingi lingi s 0.880 km asfalta, Molve Grede(}C 2185)-Brezovica(}C2184) s 3.520 km asfalta i }C 2184-Grede Molvarske s 2.300 km asfalta.*13 Spomenutim cestama lokalnijeg druatveno-gospodarskog zna enja povezuju se sela i naselja na podru ju opine i vrlo su va~ne za homogenizaciju same opine, te za aire povezivanje sa susjednim opinama i gradovima. Prve makadamske ceste po ele su se graditi na temeljima poljskih puteva uglavnom od marijaterezijanskog 18.stoljea, znatno su poboljaane tijekom druge polovice 19. i po etkom 20. stoljea, a asfaltni slojevi dolazi 70-tih godina 20. stoljea. Od velikog zna aja bila je izgradnja drvenog mosta preko Drave kod Ledina Molvarskih koji je puaten u promet ranih pedesetih godina 20. stoljea. Krae vrijeme bila su u upotrebi oba cestovna prelaza od kojih je ovaj drveni nakon 30-tak godina zamijenjen novim betonskim (Repaakim) mostom koji je potencirao kri~ianu mikro-prometnu ulogu Opine Molve. Za ovu opinu va~an je polo~aj u blizini prvenstveno grada Koprivnice, ali i urevca koji imaju znatni utjecaj na razvitak ovog podru ja u pozitivnom (utjecaj na gospodarski razvoj), ali i u negativnom smislu (smanjivanje broja stanovnika i centralnih funkcija okolnih naselja). Molve se nalaze na preklopu dvaju nodalno-funkcijskih krugova gravitacijskih zona Koprivnice i urevca kao dva dominantna grada na zapadu i jugoistoku. Stoga suvremeni razvoj i vrlo zna ajna diferencijacija u strukturi stanovniatva prema djelatnostima u Molvama ovisi ponajviae o privla noj snazi i ulozi Koprivnice i urevca. *13 }upanijska uprava za ceste Koprivni ko-kri~eva ke ~upanije U svom demografskom razvoju, Molve i susjedna naselja dijele povijesnu sudbinu Podravine. Povijesni slijed naseljavanja povezan je s opim zbivanjima i prilikama,koje su kroz stoljea vladale u sjevernoj Hrvatskoj i ju~noj Ugarskoj, a nakon Drugog svjetskog rata i ovaj tradicionalno agrarni kraj sna~no je zahvaen suvremenim procesima deagrarizacije i deruralizacije. Naseljavanje molvarske Podravine sna~no je uvjetovano prirodno-geografskim zna ajkama ovog kraja, kao i osnovnih smjerova prometa. Razdoblje od 50-tih godina 20. stoljea do danas i za molvarsku Podravinu zna i uvoenje suvremenih mijena, koje su sa sobom donijeli procesi industrijalizacije. Stara agrarna struktura posve je rasto ena, ato se bitno odra~ava na oblike, kvalitetu i kvantitetu agrarne proizvodnje, te na strukturu stanovniatva i na sliku prostorne naseljenosti. Stanovniatvo masovno prelazi iz primarnih u sekundarne djelatnosti (deagrarizacija), a taj intenzivan proces neminovno za sobom povla i i odla~enje sa sela (deruralizaciju). I u prostoru Podravine stvara se posve nova slika naseljenosti: izuzetno brzo rastu gradska naselja koja imaju razvijenu industriju (Koprivnica), a brojem stanovnika stagniraju ili vrlo brzo opadaju sva agrarna naselja  pogotovo ona udaljenija od veeg grada ili od glavnih prometnica ato je slu aj i s Molvama, posebice s naseljima u poloju Drave. S obzirom na razmjerno slab razvoj industrije u cijeloj ureva koj Podravini, ovaj dio nizine Drave postaje podru je demografskog pra~njenja. Broj stanovnika u svim naseljima ovog kraja od 1953. do danas zna ajno opada, a neka sela u tom su razdoblju izgubila i viae od polovice svojeg stanovniatva. Neka naselja uz Dravu, podalje od prometnica, ak su i nestala sa zemljovida (primjerice Bukevje). Ove suvremene mijene nije mogla izbjei ni opina Molve, pa ak usprkos velikom energetskom bogatstvu zemnog plina i nafte, koje je ovdje pronaeno sedamdesetih godina (1974.).*14 4.2. Mikro-prometni polo~aj s obzirom na prirodna bogatsktva Dominantan prirodno-geografski element opine Molve je Drava. Samo podravlje u reljefnom pogledu pripada jugozapadnom dijelu Panonskog bazena, a geotektonski  dravskoj potolinskoj zoni. Drava je svojom akumulacijskom djelatnoau oblikovala svoju holocenu nizinu. Kako se tijekom neogena (kvartara) klima mijenjala viae puta iz suho-hladne u toplo-vla~nu, rijeka Drava je viae puta usjecala u svoju naplavnu ravan formirajui novu. Stariji dijelovi naplavne ravni ostali su u tragovima kao njene terase. Holocene i wrmske terase su neato viae od danaanje naplavne ravni pa su se stoga na njima razvila naselja (Virje, Novigrad Podravski), ali i prometnice *15 Molvarski kraj je u cijelosti dio naplavne ravni Drave tako da je cjelokupna povraina opine od 45,5km naplavna ravan od ega same eolske akumulacije zauzimaju 4,75 km. Drava danas sve viae povezuje nego razdvaja susjedne geografske prostore. *14 FELETAR, Dragutin, Demografske zna ajke Opine Molve, }upa i opina Molve : izabrane teme. Molve: Poglavarstvo opine Molve, 1998., str. 46-56 *15 BOGNAR, Andrija, Geomorfoloake zna ajke bazena porje ja Drave, Geografski horizont, god. 42. br. 1/1996 4.3. Mikro-prometni polo~aj s obzirom na ekoloako-turisti ke imbenike 4.3.1. Ekologija Drava i auma Repaa prioritet su ekoloake zaatite opine Molve.*16 Na in koriatenja prostora uz rijeku Dravu u Programu prostornog ureenja Hrvatske nije adekvatno definiran ve je u koliziji. U Programu prostornog ureenja Republike Hrvatske predvia se s jedne strane zaatita pojedinih dijelova rijeke (auma Repaa), a s druge strane na tim istim dijelovima predviena je izgradnja hidroelektrane Novo Virje. Republika Maarska je istovremeno podru je uz rijeku Dravu proglasila nacionalnim parkom. Ulaskom Republike Maarske 2004. godine u Europsku Uniju otvaraju se financijski fondovi za meuregionalnu suradnju, ali ovaj dio Republike Hrvatske e biti nespreman zbog neusklaene namjene podru ja uz rijeku Dravu. Izgradnjom HE akovec, Vara~din i Dubrava, odnosno gradnjom akumulacija te derivacijskih kanala izmijenjene su osnovne hidromorfoloake zna ajke rijeke Drave i one su smanjene na male dionice prirodnog korita, dok je cijelo podru je uz HE dobilo novo hidro-morfoloako obilje~je: gotovo potpuna imobilizacija razvoja rije nih meandara, probijanje, seljenje i stvaranje mladog meandra, prirodnih morfoloakih promjena gotovo i nema, a promjene u starim koritima pod utjecajem su hidroenergetskih stepenica i velikih voda. Sve su to razlozi protivljenja stru nih krugova i lokalnih zajednica izgradnji novih hidroelektrana na rijeci Dravi (opina Gola odbija uvrstiti u PPUO Gola HE Novo Virje). Stoga je prijedlog da se u Program mjera uvrsti cjelokupna zaatita rijeke Drave i najavi brisanje HE Novo Virje iz Programa prostornog ureenja Republike Hrvatske. Javljaju se joa brojni ekoloaki problemi kao ato su zbrinjavanje otpada (na podru ju k. o. Virje odreen je smjeataj graevineza skladiatenje opasnog proizvodnog otpada) *17, eksploatacija mineralnih sirovina (veliki broj zahtjeva za eksploataciju uz dravsko podru je) i sl. No, najvei izvor zagaenja svakako su same plinske buaotine, iako su pri izgradnji objekata ulo~ena znatna sredstva u ekoloake studije (koli ina plinova ispuatenih u atmosferu nalazi se ispod zakonom dopuatenih veli ina - MDK). Sama izgradnja CPS Molve III INA-Naftaplina voena je uz poativanje strogih ekoloakih trendova, a ukupan ekoloaki projekt Podravina unaprijeen je brojnim tehnoloakim rjeaenjima. *18 Jedan od aktualnih tema / dilema, u sektoru eksploatacije ugljikovodika, jest pitanje iskoriatavanja buaotina za odlaganje otpada. Stvarno zagaivanje zbog eksploatacije plina ostaje otvoreno pitanje. *16 Program prostornog ureenja Republike Hrvatske *17 Graevina za prihvat i obradu tekueg i krutog tehnoloakog otpada iz djelatnosti proizvodnje nafte i plina i utiskivanje djelomi no obraenog tehnoloakog fluida u buaotinu Molve 8 na pogonu Molve  urevac *18 }upa i opina Molve, izabrane teme, Molve, Poglavarstvo opine Molve i Mali princ, 1998., str.126 4.3.2. Turizam kao budunost Prometni polo~aj Molvi razmjerno je povoljan prema turisti kim vrijednostima Podravine  rijeka Drava, auma Repaa, ambina, Gornja `uma, molvarski pijesci... Ovakav specifi an polo~aj opine na samoj Dravi nudi mogunost razvoja turizma u svim oblicima. U tom smjeru su i napravljeni pomaci u sklopu regionalnog operativnog programa gdje se predvia i seoski turizam, istra~ivanje geotermalnih voda, monitoring okoliaa i o uvanje bioloake i krajobrazne raznolikosti u podru ju toka rijeke Drave. Planirana geotermalna polja su Kutnjak i Molve.*19 Predvia se iskoriatavanje postojeih i prenamjena starih naftno-plinskih buaotina u geotermalne (Molve 32-Repaa), a mogui su razni oblici koriatenja resursa (energetske,gospodarske, rekreacijske svrhe), ali tek nakon izrade studija o tehni koj i ekonomskoj opravdanosti navedenih zahvata, studije utjecaja na okolia te detaljne razrade na ina koriatenja prostora. Posebno pogodno podru je za odmor, aport i rekreaciju je kupaliate ingi  Lingi, a sve su popularnije i brojne biciklisti ke staze. Sve to omoguava razvoj zdravstvenog, rekreacijskog i sportskog turizma. Nadalje Molve imaju joa jedan va~an turisti ki potencijal skriven takoer pod nogama. S po etka holocena potje e podravski prirodni fenomen  ureva ki odnosno Molvarski pijesci, kao rezultat fluvijalne i eolske erozije. *20 `ire podru je tih pjeskovitih fluvio-eolskih nizina prote~e se, doduae nekontinuirano, ve od Peteranca, Drnja i Hlebina na zapadu pa sve do Kloatra Podravskog, `piai Bukovice i do ulaza u Viroviticu na istoku. U~e podru je ili areal ureva kih pijesaka u u~em ili sredianjem dijelu nalazi se oko Molvi, urevca i Kalinovca te prema Ferdinandovcu i Podravskim Sesvetama.*21 To u~e podru je ili pravi pijesci, u podravskoj kajkavatini krvavi peski, zauzima podru je od oko 252 etvorna kilometra. Na rubovima debljina pjea anog sloja kree se uglavnom od 15 do 40 metara, a najdeblji (najdublji) i do 80 (primjerice, na Boriku kod urevca, sjeveroisto no od Kalinovca i drugdje), a u podru ju Opine imaju naziv Molvarski pijesci. Uz prirodna bogatstva turisti ki Molve mogu valorizirati i brojne kulturno-povijesne sadr~aje jer uz vrijednu crkvu Bla~ene Djevice Marije i vjerski hodo asni ki turizam, tu su i brojni slikari naivne umjetnosti itd. *19 Regionalni operativni program (ROP) Koprivni ko-kri~eva ke ~upanije za razdoblje 2006-2013., Koprivnica, travanj 2006. *20 Feletar, D., Geografski polo~aj..., o.c., str. 9-15; Kranj ev, R., Priroda Podravine, Koprivnica 1995.; Franjo, I.,Geomorfoloake osobine Molvarskih pijesaka, Podravski zbornik 23 , Koprivnica 1997., str. 205-218; Blaakovi, V., ureva ki pijesci i oblici njihova poljoprivrednog iskoriatavanja, disertacija na Ekonomskom fakultetu, Zagreb1957. *21 Feletar, D., Franjo, I., Kranj ev, R., Luki, M., Petri, H., ureva ki pijesci - ukroena Sahara na sjeveru Hrvatske, Hrvatski zemljopis 31, Zagreb, o~ujak 1997., str. 26-28 5. Zaklju ak Hrvatska je prometno vrlo nejednoliko razvijena, a u usporedbi sa razvijenim dr~avama Europske unije i nedovoljno. Analizirajui prometno-geografski polo~aj Molvi u geografskom prostoru sjeverne Hrvatske mo~emo zaklju iti da je relativno izoliran, te nedovoljno iskoriaten. To se prvenstveno odnosi na cestovnu povezanost. Suvremeni cestovni promet je nesumljivo najrazvijeniji i najzna ajniji oblik kopnenog prometa (najviae prevezenih putnika), a Molve su zasad izvan glavnih tokova. Va~an grani ni polo~aj takoer nije adekvatno valoriziran. Prometnu sliku popravlja relativno dobra cjevovodna umre~enost, ali i planovi izgradnje brzih cesta koje e prolaziti u neposrednoj blizini Opine Molve. Uz danaanju prometnu izoliranost Opina Molve i sustavno demografski zaostaje. Nije se vodila odgovarajua dr~avna gospodarska razvojna politika, nedovoljno je stimuliran policentri ni prostorni razvoj, poljoprivreda je sustavno uniatavana i podcjenjivana, demografska politika je neefikasna, tako da je razina prirodnog prirasta doala ispod nule (najni~i natalitet u Europi), a druatveni i kulturni polo~aj sela je potisnut posve u marginu. Opina ima i potencijalno velike ekoloake probleme. No uz sve navedeno Opina Molve su zbog rudarske rente i jedna od najbogatijih opina u Hrvatskoj, te e ulaganjima u razvojne projekte temeljenim na odr~ivom razvoju, pokretanjem turisti ke ponude, novih poslovnih zona, odgovarajuom populacijskom politikom i glasnim zalaganjem za br~u izgradnju cesta, nai pravi put za svoj daljnji kvalitetni razvoj. 6. Izvori i literatura Literatura: BABI, M., Drava i Mura  limiti i perspektive, Meimurje 9, akovec, 1986. BOGNAR, Andrija, Geomorfoloake zna ajke bazena porje ja Drave, Geografski horizont, god. 42. br. 1/1996 CVEKAN, P. Vjekoslav, }upa i selo Ferdinandovac, Ferdinandovac, 1974. FELETAR, Dragutin, Demografska studija Grada Koprivnice za Prostorni plan, Koprivnica, 2005. FELETAR, Dragutin, Promjene u prostornom rasporedu naseljenosti Koprivni ko-kri~eva ke ~upanije o osobitim osvrtom na razdoblje od 1991. do 2001., Podravina : asopis za multidisciplinarna istra~ivanja (1/2002.), Samobor : Hrvatski zemljopis, 2002. FELETAR, Dragutin, Podravina, Koprivnica, 1973. FELETAR, Dragutin, Prirodna osnova kao imbenik naseljenosti gornje hrvatske Podravine, Podravina: asopis za multidisciplinarna istra~ivanja ( br.13/2008.) FRANJO, Ivan, Geomorfoloake osobine molvarskih pijesaka, Podravski zbornik 23, Koprivnica 1997. IVAN AN-Gaaparov, Mato, Molve, ~ivot i obi aji, Molve: SNIL, 1997. IVAN AN, Ivan, Molve - narodni ~ivot i obi aji, droptinje, Molve, Opinsko poglavarstvo Molve; Koprivnica, Mali princ, 1999. KRANJ EV, Radovan, Priroda Podravine, Koprivnica, 1995. KRANJ EV, Radovan, ureva ki pijesci danas, Priroda 10, Zagreb, 1975. KRANJ EV, Radovan, Ekoloaka i bioloaka raznvorsnost Podravskih pijesaka, ureva ki zbornik, urevac, 1996. KRANJEC, Velimir, Neke promjene ocrta dubinskogeoloakih struktura i njihovo naftnogeoloako zna enje u savsko-dravskom podru ju i podmorju Jadrana. Rad Jugosl. akad. znan. umjetn., 449 (Razr. za prir. znan., 24), Zagreb, 1990. KURTEK, Pavao, Gornja hrvatska Podravina : evolucija pejza~a i suvremeni funkcionalni odnosi u prostoru, Zagreb, 1966. MAGJEREC, Juraj, Majka Bo~ja Molvarska, Rim, 1957. MALI, Adolf, Geoprometna obilje~ja svijeta, Nakladna kua Dr. Feletar, Zagreb 1998. MATI`A, }eljko, Knjiga o nafti i plinu, Kigen, Zagreb, 2007. Opina i ~upa Donja Dubrava, Meridijani, Donja Dubrava, 2007. PETRI, Hrvoje, Opina i ~upa Drnje, Drnje-Koprivnica,Nakladna kua Dr. Feletar, 2000. `ANJI, Josip, Molve  sjeanja, Koprivnica, Mali princ, 1997. `ADEK, Vladimir, O svakodnevnom ~ivotu i Molvama od 1895. do 1910., Podravina, asopis za multidisciplinarna istra~ivanja (br. 13/2008.). }eljezni ka pruga: Botovo-Koprivnica-Dugo selo i priklju ne pruge, grupa autora, RO ~eljezni ki prijevoz Koprivnica, Koprivnica, 1987. }upa i opina Molve, izabrane teme, Molve, Poglavarstvo opine Molve i Mali princ, 1998. Izvori: Internet stranice HEP-a: www.hep.hr Internet stranice Hrvatske gospodarske komore: www.hgk.hr Internet stranice INA-e: www.ina.hr Internet stranice Jadranskog naftovoda: www.janaf.hr Internet stranice Ministarstva gospodarstva: www.mingo.hr Internet stranice PLINACRO-a: www.plinacro.hr Internet stranice asopisa Poslovnog dnevnika: www.poslovni.hr Internet stranice }upanijske uprave za ceste Koprivni ko-kri~eva ke }upanije: www.zuc-kc.hr Geografski rje nik, Alfonso Cvitanovi, Zadar, 2002. HC-PROMETIS, Brojanje prometa na cestama Republike Hrvatske 1986-2004. Hrvatska stru na udruga za plin  Plinsko gospodarstvo Hrvatske, 2007. Hrvatskeceste d.o.o. - brojanje prometa na cestama RH 2006 godine. (Zagreb, 2007.) Javna ustanova za upravljanje zaati anim dijelovima prirode na podru ju Koprivni ko-kri~eva ke ~upanije, 2004. Koprivni ko-kri~eva ka ~upanija, Regionalni operativni program (ROP) Koprivni ko- kri~eva ke ~upanije za razdoblje 2006-2013., Koprivnica, travanj 2006. Meunarodna plinska udruga Plinsko gospodarstvo Hrvatske 2005. (Broaura Hrvatske stru ne udruge za plin) Popis stanovniatva 2001., Dr~avni zavod za statistiku RH Program graenja i odr~avanja javnih cesta za razdoblje od 2005. do 2008. godine, Zagreb,NN 3/2005. Program prostornog ureenja Republike Hrvatske, Zagreb, 1988., NN 50/1999. Prostorni plan Koprivni ko-kri~eva ke ~upanije, Koprivnica, 2007. Statisti ki ljetopis RH za 2006., Zagreb 2007. Strategija razvitka Republike Hrvatske, Hrvatska u 21.stoljeu, Izraenu u Energetskom institutu Hrvoje Pozar (EIHP) Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske, Zagreb, 1988., NN 139/1999. TEB Elektronika d.o.o. }upanijska uprava za ceste Koprivni ko-kri~eva ke ~upanije }upanijski zavod za prostorno ureenje, Izmjene i dopune prostornog plana Koprivni ko- kri~eva ke ~upanije, Koprivnica, srpanj 2007. Dl,Z\XXZ\p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#gdfxgdpIgd 02gd+yP`8D6tTTVZ\j*Z^LNP,XZ\b".޿޻ǭ˴ hKP&hs hKP&hfxh@sh[uUh 025hfxh hchchch%Y h 02hS`h@/ hB2[hB2[h+yhB2[ h4h+yDln  " 2 4 B P     z       J    24:P8TV&,$d&(>NRh#'hPh`*h,hpIhfx hKP&hfxhS`hhhE h h h h~ hKP&hs hshshsE VXZ!(- ---1444444444566X7 p#p# p#p#p#p#p#gdfxgdPqgdpIgds^TV@ P !!!""l"""""#%%'0((((((++,,--- -*---&.(.////////\0^011b22222"3԰԰԰԰hv %hh^h^]hvph9Shh 02h@sh htXh>6hn@hS`h9h#'hh}hPh`*hpIh,B"3$4.4:444444445>5T555555666V7X7Z7h7z7|777888DD$E&E,E2I8IJJJJJ~MMMMMMMMMM4R:RU VVVվɬѨ hs"hfx hs"hs"hE h@/h@s h]rh.(h@/ h.(h.(h%Y h[uUh 026hfxh@sh 02 hXihXihXih.(hhr3Zh9Sh^]hP07*B*phq  !RxYw<{P ./0123456789yz MNVWe g q r +,-.678n *cdefgMrs!!^""#N####$'''''''(E)*****-/03333337}8:;<>@B"C#C$C%C&C'CQCCDGJKK)L*LCLDLLrOsOtOuOvOwOxOyOzO{O|OOOPPPRTUVXj[^^^^1^E^j`lama~aae~fffffhkkkk;mmmmmmnnqtv:y;y@BGJKK)L*LCLDLLsO|OOOPVXj[^j`lama~ae~fffkkkmmmmmnnqtv:y>@@BB!C'CPCQCCCDDGGJJKK(L*LBLELLLqO|OOOOOPPPPRRTTUUVVXXi[k[^^0^1^D^F^i`k`kama}aaee}ffffhhkkkk:m6P07%V:3=]= PAIBIpI^JHKcMTPvxxly^]lXGD[#'#mE}Q'WPp{Ycl1")g+y)3 `*5@Nh^D9Skhx yDk@/9fWQs"fx9M ,iQEn@sXi~.:Qs@{<{<؎^{<{< !#$'(*+-/0135678<@BDFHJNOPQSUW\q 8@"$L@(*6DHLNTVZ\`dfhlprtv~Unknowngz Times New RomanTimes New Roman5Symbol3& z Arial"1$Ɇ$Ɇ I\G\G24d 3QH(?GIME:aceracerOh+'0X    ,8@HPIME:fME:acerfcer Normal.dotacerl.d9erMicrosoft Word 10.0@2 @,@R՜.+,D՜.+,8 hp   meridijaniG\A IME: Title 8@ _PID_HLINKSAp*mailto:petar@meridijani.com  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#(Root Entry F '2*Data 1TableB`WordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q