Naslov
Alergije na hranu
(Food allergy)

Autori
Aberle Neda

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
33. simpozij Poreč, 22-23. travnja 2009.

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 22.04.2009. - 23.04.2009

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
alergija na hranu
(food allergy)

Sažetak
Alergija na hranu javlja se u 10 % djece i uzrok je astme u 8 % slučajeva, a zabilježena je korelacija između alergije na hranu i atopijskog dermatitisa u 30-40 % djece, te 20% odraslih osoba. Alergija na hranu u 8% slučajeva je uzrok astme, u 6% slučajeva uzrok recidivirajuće idiopatske anafilaksije i u 3% slučajeva uzrok nefrotskog sindroma! Kod alergije na hranu riječ je o IgE- posredovanom imunom mehanizmu ( tip I alergijske reakcije), dok intolerancija na hranu nije posredovana imunom reakcijom, nego se radi o enzimatskoj, farmakološkoj ili još nedefiniranoj reakciji. Čimbenici koji utječu na hipersenzitivnu reakciju u novorođenčadi i male djece su najčešće nezrelost GI trakta, deficit IgA, pozitivna obiteljska anamneza za atopiju, zagađenost okoliša, velika ekspozicija intestinalnim alergenima te imunosupresivni efekt virusnih infekcija. Čimbenici koji djeluju na reakciju djece i odraslih su intestinalni iritansi, paraziti, GI kandidijaza, alkohol. Kod prvog kontakta s alergenom, na membrani stanice izlažu se solubilni peptidi u sklopu MHC II sustava koje prepoznaju CD4+ T limfociti te dolazi do sekrecije IL-4, IL-5, IL-13 – dolaze u kontakt s B limfocitima koji zatim proizvode IgE- dolazi do vezanja za FCeRI receptor mastocita te otpuštanja medijatora( histamin, LT, PG, PAF). Drugi kontakt se sastoji u tome da antigeni hrane aktiviraju FCeR I vezan sa IgE i dolazi do degranulacije mastocita- luče se medijatori. Od alergena najčešći su oni u kravljem mlijeku, bjelanjku jajeta, kikirikiju. Također postoje i «novi» alergeni – PROFILINI: nalaze se u peludi trava, voću, povrću, egzotičnom voću, senfu. Alergeni mogu biti i skriveni u hrani- češće u hrani s prisutnim aditivima ( npr.meki sirevi- papain, prašak od jaja i mlijeka- lizozim, majoneza- kopar, slatkiši- kikiriki, orah, sorbeti- lješnjak, sezam). U nutritivnim i inhalacijskim česticama različitog podrijetla mogu biti prisutni zajednički epitopi koji onda izazivaju križne reakcije. Tako su poznate križne reakcije jabuka, lješnjak- breza, rajčica, breskva, marelica- breza, celer, mrkva, začini- Artemisia, dinja, banana- Ambrosia, žumanjak- perje ptica, Latex- kesten, špinat, kivi, orah, grinje- puževi... Zanimljivo je da alergije najčešće prestaju tijekom djetinjstva- do 5.god. Tu važnu ulogu imaju T- reg limfociti, medijatori IL-10, TGF-b. Lactococcus lactis i avirulentna Salmonela typhimurium pospješuju lučenje IL-10, a TGF- b je povišen u nepasteriziranom mlijeku.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA