Pregled bibliografske jedinice broj: 417264
Nostalgično putovanje Petra Zoranića "kartom sjećanja"
Nostalgično putovanje Petra Zoranića "kartom sjećanja" // Zadarski filološki dani II. : Petar Zoranić i njegovi suvremenici, Slavenski prostori u putopisnoj literaturi, Znanstveni rad akademika Dalibora Brozovića : Zbornik radova / Mrdeža Antonina, Divna (ur.).
Zadar: Sveučilište u Zadru, 2009. str. 19-37 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 417264 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nostalgično putovanje Petra Zoranića "kartom sjećanja"
(Petar Zoranić's Nostalgic Journey Along the "Map of Memory"”)
Autori
Mrdeža Antonina, Divna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Zadarski filološki dani II. : Petar Zoranić i njegovi suvremenici, Slavenski prostori u putopisnoj literaturi, Znanstveni rad akademika Dalibora Brozovića : Zbornik radova
/ Mrdeža Antonina, Divna - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2009, 19-37
ISBN
978-953-7237-530
Skup
Zadarski filološki dani (2 ; 2007)
Mjesto i datum
Kukljica, Hrvatska; Zadar, Hrvatska, 08.06.2007. - 09.06.2007
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Petar Zoranić ; nacionalni prostor ; hrvatska književnost ; rano novovjekovlje
(Petar Zoranić ; National area ; Croatian literature ; early modern age)
Sažetak
U žanrovski vrlo složeno djelo – izgrađeno na predlošku Sanazzarove "Arkadije", s pomoću motivike Ovidijevih "Metamorfoza" i Danteova "Pakla", epistolarnog okvira (posvete Matijeviću), kao i stila i svjetonazora Petrarkine i folklorno- pučke ljubavne lirike – Zoranić je ugradio problematiku geopolitičkog i stvarnog vremena i prostora. Također, uloga književnosti u egzistencijalno ugroženoj zajednici u romanu se usko vezuje s dihotomijom stavova o gnoseološkoj vrijednosti pjesništva, prisutnoj od predplatonovskih vremena do humanističkih rasprava bliskih Zoraniću. Zoranić je zagovaratelj koncepta pjesnika kao medijatora božanskih istina ("poeta theologus"). Kao i njegovi uzori, poglavito Dante i Petrarca – pristalice studia humanitatis, oslanja se na crkvene autoritete (Jeronim, Augustin, Kasiodor i Izidor Seviljski). S tim u vezi, autor uspješno problematizira u poetološko- kulturološkom referentnom kontekstu i područja književnosti koja pripadaju prostoru individualnog, odnosno privatnog (u pastoralno- petrarkističkim temama) i prostor kolektivnog (sretne države i egzistencijalno ugrožene zajednice). Putovanjem plandištima pastira simbolično se mijenja prostor deželje koja je ujedno Arkadija, elizejske poljane i izgubljeni Eden u pustu zemlju. Razoreni gradovi i utvrde uz kanjon Krke ("locus horridus" kao simbol otete bašćine) i plovidba od izvora rijeke ka ušću (očišćenje/novo rođenje) simbolično korespondiraju s okretanjem mladog pjesnika od književnosti privatnih tema (ljubavno pjesništvo) k serioznoj književnosti antiturske tematike, relevantnoj za očuvanje književnog i kolektivnog identiteta bašćinaca. Opis opustošene zemlje – simbolika povijesnog martirija – u funkciji je doživljaja kolektiviteta u ulozi žrtvenog janjeta. Povratak u Nin simbolično je zaokruženje potrage vraćanjem vlastitom početku i počelu kolektiviteta (pseudomitološki najstariji bašćinski grad). Zoranić unosi alegorijsku potku i u sam kraj "Planina": oproštaj na grobu lijepe Jele u rodnom Ninu oproštaj je od petrarkističke Donne, neovisno o tome radi li se o djevojci ili pjesnikovoj majci: okretanje pera temama od važnosti za nacionalni prostor prikazano je u okretanju teme od Jelina groba k proslavi goda slavnog bašćinca Jurja Divnića. Zoranićeve su "Planine" nastale slijedom pojave protuturske hrvatske književnosti (Šimuna Kožičića Benje, Nikole Modruškoga, Jurja Divnića, Marka Marulića). Vizija sv. Jeronima (učitelja, kao što je Vergilije Danteu) i Istine potvrđuju autorov odabir službe kolektivitetu kao nečem trajno vrijednom. Dodatno se potkrepljuje ispraznost prolaznog uvođenjem simbolike Mlina (vrijeme) koji uništava sve osim viteštva, duhovnih i književnih vrijednosti. Autor ravnopravno miješa različite sustave u slojevima alegorijskog i povijesnog, kao što miješa utjecaje iz klasične i talijanske književnosti te glagoljaških prethodnika i suvremenika. Domaći su utjecaji nešto teže razaberivi od klasika (uvedenih ilustrativnom citatnošću) no jasan je humanistički utjecaj svečana načina govora i kratka sažeta izraza domaćih pisaca. Zoranić je u hrvatskoj književnosti imao i svoje nastavljače: primjerice, "Ribanje i ribarsko prigovaranje" Petra Hektorovića pomorska je inačica putovanja "bašćinom" – to djelo zahvaljuje svoju strukturu, svijet pučana (ribara umjesto Zoranićevih pastira) i svrhu puta ugledanju na "Planine".
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
269-1301070-0768 - Nacionalni prostor u djelima starih hrvatskih pisaca (Mrdeža-Antonina, Divna, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Sveučilište u Zadru
Profili:
Divna Mrdeža Antonina
(autor)