Pregled bibliografske jedinice broj: 417142
Definiranje mjesta i uloge hidrometeoroloških podataka u tržišnom funkcioniranju elektroprivrednih poduzeća
Definiranje mjesta i uloge hidrometeoroloških podataka u tržišnom funkcioniranju elektroprivrednih poduzeća // 8. savjetovanje HRO CIGRÉ
Cavtat, Hrvatska, 2007. (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 417142 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Definiranje mjesta i uloge hidrometeoroloških podataka u tržišnom funkcioniranju elektroprivrednih poduzeća
(Definition of the role and importance of the hydro-meteorological data in the functioning of the electric power utilities on the open market)
Autori
Sučić, Boris ; Čavlina, Nikola ; Subašić, Marko ; Pavišić, Vesna ; Grisogono, Branko ; Večenaj, Željko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Skup
8. savjetovanje HRO CIGRÉ
Mjesto i datum
Cavtat, Hrvatska, 04.11.2007. - 08.11.2007
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
hidrometeorološki podaci; optimiranje; neuronska mreža; tržište električne energije
(hydrological and meteorological data; optimisation; neural networks; electricity market)
Sažetak
U ovom radu predstavljen je simulacijski model te je kroz pojednostavljeni primjer hidroenergetskog sustava (HES) Senj istaknut značaj primjene hidrometeoroloških podataka prilikom planiranja vođenja elektroenergetskog sustava (EES) Hrvatske, a sve kao priprema za buduće poslovanje HEP-a na liberaliziranom tržištu energije. Model na osnovu dostupnih hidrometeoroloških podatka te prognoza vremenskih stanja na analiziranom slivnom području kao izlaznu veličinu daje preporuke za rad i profitno orijentirano vođenje hidroelektrana tog sliva. Pretpostavljeno je da su akumulacijski kapaciteti HES-a Senj prošireni i s akumulacijom Kosinj. Profitno orijentirano upravljanje hidroelektranama ali i EES-om u cjelini zahtijeva raspolaganje s cijelim nizom ulaznih hidrometeoroloških podataka s kojima se trenutno definira početno te prognozira kratkoročno buduće stanje a sve u cilju povećanja učinkovitosti korištenja raspoloživih vodnih resursa. U modelu za podršku vođenja EES-a kao glavni ulazni podatak s hidrometeorološke strane koriste se prognozirana meteorološka polja oborina od tri do tridesetak dana unaprijed. Predloženo rješenje uključuje i simulacijske modele otjecanja po slivovima. Naime, za potrebe vođenja i optimiranja hidroelektrana nužno je poznavati odnos oborina i otjecanja na slivu. U samim procesima otjecanja količine oborina su ulazni parametar. Hidrometeorološki podaci se obzirom na protekla i sadašnja stanja selektivno obrađuju i pretvaraju u grafičke prikaze koji su prihvatljivi i lako razumljivi za sve vrste korisnika. Ovako obrađeni podaci predstavljaju dobru osnovu za donošenje odluka što ovaj modul uz nužne dorade može učiniti pouzdanim alatom koji služi kao podrška profitno orijentiranom vođenju EES-a. Obzirom na položaj Hrvatske, te nakon potpisivanja Ugovora o energetskoj zajednici, za očekivati je da će u regiji biti u prednosti ona elektroprivredna poduzeća koja će u svom radu koristiti i analizirati čim više parametara te na taj način spremno dočekivati sva eventualna iznenađenja koja nosi vođenje EES-a u tržišnim uvjetima. Na regionalnom tržištu Hrvatska će moći konkurirati s cijenama električne energije samo ako bude u vođenju sustava korak ispred konkurencije a jedan od mogućih načina je i kvalitetnije korištenje hidrometeoroloških podatka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Elektrotehnika
POVEZANOST RADA
Projekti:
036-0361590-1586 - Energetska sigurnost i klimatske promjene (Debrecin, Nenad, MZO ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb
Profili:
Branko Grisogono
(autor)
Nikola Čavlina
(autor)
Boris Sučić
(autor)
Marko Subašić
(autor)
Željko Večenaj
(autor)