Naslov
Povijesna geografija rijeke Krke: kartografska svjedočanstva
(Historical geography of the river Krka: cartographical testimony)

Autori
Slukan-Altić, Mirela

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Nacionalni park Krka

Grad
Šibenik

Godina
2007

Stranica
202

ISBN
953-7406-00-8

Ključne riječi
rijeka Krka ; Dalmacija ; povijest ; povijesna geografija ; kartografski izvori ; urbana povijest ; ruralna povijest
(Krka region ; Dalmatia ; history ; historical geography ; cartographical sources ; urban history ; rural history)

Sažetak
Rijeka Krka, s tokom od 72, 5 km, nije jedna od naših najdužih rijeka, no svakako je jedna od najljepših. Njezino porječje objedinjuje jedan od najfascinantnijih riječnih krških tokova te brojne druge krške fenomene, od strmih kanjona, sedrenih barijera do visokih greda i plodnih krških polja, koji zajedno čine skladan mozaik nezaboravnih pejsaža. Rijeka Krka izvire ispod Topoljskog buka ili slapa Krčića u podnožju Dinare, tri i pol kilometra sjeveroistočno od Knina. U svom gornjem toku prima tri pritoka: Orašnicu, Kosovčicu i Butišnicu s Radljevcem, s ukupno 38 stalnih i povremenih vrela. Nakon 3 kilometra toka Kninskim poljem rijeka zaokreće u smjeru jugozapada, gdje nalazimo i prva slapišta – Bilušića buk i Brljan ili Ćorića buk, a zatim i prvo proširenje njezina toka – Brljansko jezero. Pola kilometra nizvodno od Brljana, gdje Krka radi oštar zaokret, ruše se Manojlovački slapovi, najviši i jedni od najljepših slapova rijeke Krke, a zatim još i Rošnjak te slap Miljacka. Krka zatim probija svoj put strmim kanjonom između Bukovice na zapadu i Promine na istoku. Tu se ponad Krke ponosno uzdižu srednjovjekovne utvrde Šubića i Nelipića: Čučevo (ili Trošenj), Nečven, Bogočin, Babin grad i Kamičak a nešto niže i Uzdah kula te utvrda Ključica, koja nadvisuje kanjon Čikole. Došavši do Roškog slapa, Krka polako širi svoj tok stvarajući Visovačko jezero da bi se, nakon što primi Čikolu i prelije se preko Skradinskog buka, otvorila u svojoj punoj ljepoti kao Prokljansko jezero (potopljeno krško polje). U podnožju Skradinskog buka počinje potopljeni dio njezina toka (estuarij), u kojem se miješaju riječna i morska voda stvarajući akvatorij specifičnog biljnog i životinjskog svijeta. Rijeka Krka ovdje uranja u svoje potopljeno ušće a zatim tiho nestaje u plavetnilu Jadranskog mora. No, Krka nije samo hidrološki i geomorfološki fenomen. Područje Krke oduvijek je imalo i značajnu ulogu u hrvatskoj povijesti: od starog vijeka, kada je činila razdjelnicu Liburna i Delmata, preko srednjeg vijeka, kada se našla u srcu srednjovjekovne hrvatske države, sve do ranog novog vijeka, kada su se u vrijeme prodora Turaka na njezinom području vodile bitke za opstojnost Dalmacije. Devedesetih godina 20. stoljeća, u vrijeme Domovinskog rata, područje Krke ponovno postaje jedna od prvih linija obrane Republike Hrvatske, još jednom potvrđujući svoju ulogu važne karike u očuvanju hrvatske opstojnosti i povijesnog kontinuiteta. Danas područje rijeke Krke ima istaknuto mjesto u regionalnom razvoju Republike Hrvatske. Kao nacionalni park jedinstvenih krških fenomena i bogate kulturne baštine, predstavlja jedan od najreprezentativnijih dijelova naše zemlje. Bogata tradicijska kultura ovog kraja i iznimne pejsažne osobine rijeke Krke važan su čimbenik njezine turističke valorizacije a njezina očuvanost vrijedan polog održivog razvoja čitavog kraja. Od prvog pojavljivanja Krke i Pokrčja na kartama do današnjih dana proteklo je gotovo dvije tisuće godina. Tijekom toga vremena predodžba o izgledu toga kraja usavršavala se zajedno s geografskim upoznavanjem Pokrčja kao i samim razvojem kartografske znanosti koja ga je prikazivala. Kartografski izvori na kojima tijekom dva protekla tisućljeća nalazimo ime Krke i imena njezinih naselja, vjerodostojni su svjedoci višestoljetnog povijesnog i kulturnog kontinuiteta Pokrčja. Buran i nesiguran život na razmeđu Mletačke Republike, Habsburške Monarhije i osmanskog Carstva, ostavio je brojne tragove upravo u kartografskim izvorima. Ključna pitanja za razvoj Pokrčja, kao što su izgled prirodnog i kulturnog pejsaža, promjene u toku rijeke i njezinih pritoka, izgradnja naselja i utvrda, zemljišno-vlasnički odnosi ili opskrba vodom, dokumentirani su bogatim kartografskim izvorima. Ti nam izvori predočavaju okolnosti povijesnog razvoja Pokrčja ali i uvjete svakodnevnog života njegova stanovništva. Kronološka usporedba spomenutih kartografskih izvora omogućava nam praćenje funkcionalne i morfološke transformacije šireg područja Krke, uvažavajući pri tome sve relevantne historijsko-geografske čimbenike koji su presudno utjecali na njegov razvoj. Spomenuti kartografski izvori koji i sami čine važan dio našeg kulturnog blaga, šalju jasnu poruku potrebe očuvanja identiteta bogate prirodne i kulturne baštine Pokrčja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

Napomena
Suizdavač: Znanstveni projekt "Titius: Porječje Krke
- baština i sociokulturni razvoj"

POVEZANOST RADA