Naslov
Ekonomski odnosi sporta i gospodarstva
(Economic relations between sport and economy)

Autori
Bartoluci, Mato ; Škorić, Sanela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Alpe Jadran 2009. / Gracin, Fadila ; Klobučar, Borna - Zagreb : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, 2009, 477-483

ISBN
978-953-6569-63-2

Skup
VIII. Konferencija o športu Alpe-Jadran

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 04.06.2009. - 06.06.2009

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
sportska statistika; zaposleni u sportu; financiranje sporta
(sport statistics; employees in sport; sport financing)

Sažetak
Nema sumnje kako sport predstavlja važan oblik društvenog života i socijalnog ponašanja. No, njegova uloga je nešto šira i sport u svim svojim oblicima predstavlja važan dio gospodarskog sustava zemlje te generira brojne makro i mikroekonomske učinke (Bartoluci, 2003:51). Ipak, kada je u pitanju sport kao ekonomska kategorije najveći problem predstavlja procjena veličine ovih učinaka i to u prvom redu zbog nedostatka adekvatnih statističkih pokazatelja kako o broju osoba koje se bave sportom i sportskom rekreacijom, tako i o financiranju sporta, te o ekonomskim učincima sporta u komplementarnom odnosu s drugim djelatnostima. Navedeno je identificirano i kao glavni problem od strane Europske komisije. Stoga je, kada govorimo o ekonomskim učincima i utjecaju sporta na gospodarstvo država, moguće izvršiti tek neke procjene. Posebne aspekte promatranja sporta kao ekonomske kategorije predstavlja područje zaposlenih u sportu ili pak pitanje financiranja sporta. U Hrvatskoj se sportom i sportskom rekreacijom bavi oko 15-20% ukupnog stanovništva od kojih nisu svi statistički obuhvaćeni pa se opet radi o procjenama. U sportskim organizacijama ukupno je zaposleno 11.070 djelatnika, te 17.686 dužnosnika. Sustav financiranja sporta zasniva se na „ mješovitom modelu financiranja sporta“ , no u posljednjim se godinama za javne potrebe u sportu na državnoj razini izdvaja sve manje sredstava kako u ukupnom iznosu tako i u strukturi državnog proračuna. Ipak, najznačajnije ekonomske učinke sport generira u komplementarnom odnosu sa drugim djelatnostima: u sportskoj industriji, trgovini sportske opreme, graditeljstvu sportskih objekata, turizmu, itd. Time sport postaje generator vlastitog ekonomskog razvoja, ali i ukupnog gospodarskog razvoja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA