Naslov
Anatomija brdskog vriska (Satureja montana L.) s naglaskom na žljezdane strukture
(Anatomy of Satureja montana L. with accent of glandular structure)

Autori
Puljak, Tatjan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnoh područja

Mjesto
Split

Datum
02.02

Godina
1998

Stranica
49

Mentor
Bezić, Nada

Neposredni voditelj
Dunkić, Valerija

Ključne riječi
Satureja montana L.; žljezdana struktura; list; stabljika; korijen
(Satureja montana L.; glandular structure; leaf; stem; root)

Sažetak
Istraživanja anatomske građe stabljike, lista i korijena brdskog vriska (Satureja montana L.) ukazala su nam na značenje žljezdanih struktura. Opći plan građe kao i žlijezde s električnim uljima potvrđuju kserofitski način života. Morfološki, izdanak, prvenstveno list, prekriven je stršećim dugim dlakama. Stabljika je četverobridna što se morfološki i anatomski dobro uočava na mlađim izdancima u primarnoj i sekundarnoj građi. U anatomskom smislu, vršni doi stabljike u primarnoj građi specifičan je po pojavi prstena endodermalnih stanica, kao i po obilju sklerenhima, koji preuzimaju kserofitsku ulogu mehaničkog učvršćivanja. Sekundarnu građu stabljike ne možemo svrstati ni u jedan od tri tipa (Aristolochia, Ricinus, Tilia) sekundarnog rastenja dvosupnica u debljinu, već je prisutan prijelazni oblik iz primarne gređe u sekundarnu. Kserofitske osobine lista su prije svega pojava jako debele kutikule i kutiniziranog sloja, te ravnomjeran raspored palisadnog parenhima uz gornju i donju epidermu. Središnje stanice mezofila lista po našem saznanju imaju ulogu u nakupljanjueteričnog ulja. Na površini lista razvijaju se posebne žljezdane strukture koje eterična ulja izlučuju u subkutikularni prostor. U ovom radu uočili smo dva tipa žljezdanih struktura. Jedne glavičastog oblika, umetnute u udubljenja uglavnom donje epiderme. Gređene su od 12-16 vanjskih lučečih stanica, četiri stanice baze i osam perifernih stanica. Drugi tip su izdužene žljezde građene od dvije do tri stanice od kojih je vršna zašiljena. U građi korijena uočili smo kserofitske osobine koje se odnose na dominantnu sekundarnu građu te redukciju kore i dominaciju provodnih elemenata ksilema.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA