Naslov
Gospodari božanske riječi. Usporedba mezopotamijskih i egipatskih bogova zaštitnika pisma
(Lords of the Divine Words. Comparation of Mesopotamian and Egyptian Gods Patrons of Script)

Autori
Osterman, Jasmina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Znakovi i riječi 2. Zbornik projekta Mythos-cultus-imagines deorum

Urednik/ci
Tomas, Helena

Izdavač
FF Press

Grad
Zagreb

Godina
2008

Raspon stranica
29-54

ISBN
978-953-175-319-7

Ključne riječi
pismo, bogovi zaštitnici pisma, Thot, Sešat, Nisaba, Nabu
(script, gods patrons of script, Thot, Seshat, Nisaba, Nabu)

Sažetak
Egipat i Mezopotamija obično se drže kolijevkama civilizacije, no iako su se razvijali gotovo istodobno, različita geološka i klimatska situacija utjecala je na drugačiji razvoj osnovnih temelja organizacije društva (izgradnju gradova, društveno uređenje, poljoprivredu i stočarstvo). Organizacija života i sredina u kojoj se živjelo utjecale su i na razvoj religijskih sustava koji se, bez obzira na to što su počivali na istim temeljima (pokretačkim silama prirode), razlikuju zbog drugačijega tijeka društvenoga razvoja. Pismo je, kao jedan od sastavnih dijelova egipatske i mezopotamijske civilizacije i važan čimbenik u razvoju njihovih društava, također imalo drugačiji razvojni put i tretman. U ovome sam radu pokušala prikazati te razlike na temelju drugačijih karakteristika i funkcija božanstava koji su bili zaštitnici pisma: Thot i Sešat u Egiptu te Nisabe i Nabua u Mezopotamiji. Na obama područjima religijski su se koncepti izgrađivali na temeljima postavljenima već u neolitičko doba. Božanstva su se tako povezivala prvenstveno s prirodnim pojavama i plodnošću. Pismo je bilo kasniji rezultat civilizacijskoga razvoja, pa se ono trebalo naknadno uključiti u religijski sustav društva. Njegova je izumitelja i zaštitnika trebalo u obama područjima tražiti između već postojećih božanstava. U Egiptu to postaje preddinastički bog mjeseca, Veliki bijeli psoglavi pavijan – Thot, a u Mezopotamiji pismo se u početku veže uz božicu žita, dakle plodnosti – Nisabu i kasnije uz boga Nabua.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA