Pregled bibliografske jedinice broj: 413821
Vrijednosne konotacije povijesnih prostora u dubrovačkoj književnosti 17. stoljeća
Vrijednosne konotacije povijesnih prostora u dubrovačkoj književnosti 17. stoljeća // Dani Hvarskog kazališta. Nazbilj i nahvao: etičke suprotnosti u hrvatskoj književnosti i kazalištu od Marina Držića do naših dana ; u čast 500-obljetnice rođenja Marina Držića / Batušić, Nikola i dr. (ur.).
Zagreb : Split: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Književni krug Split, 2009. str. 255-276 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 413821 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Vrijednosne konotacije povijesnih prostora u dubrovačkoj književnosti 17. stoljeća
(Valuable Connotations of Historic Spaces in Dubrovnik's Literature of the 17th Century)
Autori
Brković, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Dani Hvarskog kazališta. Nazbilj i nahvao: etičke suprotnosti u hrvatskoj književnosti i kazalištu od Marina Držića do naših dana ; u čast 500-obljetnice rođenja Marina Držića
/ Batušić, Nikola i dr. - Zagreb : Split : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Književni krug Split, 2009, 255-276
ISBN
978-953-163-314-7
Skup
Dani Hvarskog kazališta
Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 07.05.2008. - 10.05.2008
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
hrvatska književnost 17. stoljeća; prostor u književnosti; Dubrovnik
(Croatian literature of the 17th Century; space in literature; Dubrovnik)
Sažetak
Referencije na povijesne prostore razmjerno su česte u dubrovačkoj književnosti 17. stoljeća, o čemu svjedoče djela Ivana Gundulića, Junija Palmotića, Jakete Palmotića-Dionorića, Nikolice Bunića, Bara Bettere, Petra Kanavelića i dr. Posredujući se preko radnje lokalizirane na povijesne teritorije (Dubrovnik, slovinske zemlje, Osmansko Carstvo), preko (pseudo)povijesnih likova kao njihovih označitelja (npr. Osman, Pavlimir, Vladislav) ili preko izravnih iskaza, povijesni prostori uključuju ponajprije ideju političke, državne zajednice. Njihovo pak oblikovanje i vrednovanje u književnim tekstovima upućuje na koncepte identiteta poput domoljublja, slovinstva i kršćanstva, koji su karakteristični za tadašnji historiografski, kulturni, politički i ideološki diskurs. Pritom reprezentacija prostora uključuje autocentričnu perspektivu, tj. razgraničavanje vlastitosti i drugosti u kojem se vlastitom prostoru uglavnom pridaje pozitivni vrijednosni predznak, a prostoru (nedubrovačkog, neslovinskog, nekršćanskog) drugog najčešće negativni. U tom smislu, u mreži autopredodžbi i heteropredodžbi nazire se i imaginarna vrijednosna hijerarhijska ljestvica povijesnih prostora koja, prizivajući povijesni, društveni i politički kontekst, otkriva da su u književnosti Dubrovčana u 17. stoljeću ideologija, politika i etika snažno povezane.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1301070-1056 - Imagološka istraživanja hrvatske književnosti od 16. do 19. stoljeća (Dukić, Davor, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Ivana Brković
(autor)