ࡱ> supqrq` bjbjqPqP .::&???84@\AՉnpCpC"CCCmDmDmD\^^^^^^$ChZ GmDmDGGCCwwwGCC\wG\wwVz@${CdC pe?sc(z (40Չz0r${${mD)EwElFmDmDmDvXmDmDmDՉGGGG:?? Zna aj tradicijskih sireva s posebnim osvrtom na Leeva ki sir Siniaa Matutinovi, Ante Rako, Samir Kalit, Jasmina Havranek Sa~etak U radu je opisano ato su tradicijski hrvatski sirevi i prikazan je njihov zna aj s obzirom na globalizaciju i industrijalizaciju u proizvodnji hrane. Najva~nija odlika tradicijskih sireva je njihova originalnost tehnologije i izvornost sirovine koja se ugrauje u te proizvode. Kako se radi o proizvodima potencijalno vrlo velike profitabilnosti (visoke cijene) va~no je na tim proizvodima provesti jednu od moguih zaatita na europskoj razini. U tom smislu upravo tvrdi sirevi jadranskog i dinarskog podru ja ine zna ajan potencijal s obzirom da se u njihovoj proizvodnji koristi visoko-vrijedna sirovina  ov je mlijeko proizvedeno od ekstenzivno uzgajanih ovaca na prirodnim paanjacima karakteristi nog botani kog sastava u kojem dominira aromatsko mediteransko bilje. Ovo mlijeko karakterizira vrlo visok udio pojedinih kemijskih sastojaka, osobito masti i proteina, zbog ega predstavlja najbolju sirovinu upravo u proizvodnji tvrdih sireva. U radu je na injen pregled kemijskog sastava ov jeg mlijeka najva~nijih hrvatskih pasmina ovaca ije mlijeko se koristi u proizvodnji tvrdih sireva. U radu je na injen pregled osnovnih tehnoloakih parametara u proizvodnji tvrdih tradicijskih sireva s obzirom na vrstu, tipizaciju i toplinsku obradu mlijeka, sirenje, rezanje i obradu sirnog zrna, izgled, soljenje i zrenje sira. Prikazani su parametri karakterizacije sireva s obzirom na kemijsko-fizikalni sastav, biokemijske promjene i populaciju mikroorganizama koja dominira u tehnolokom postupku proizvodnje i zrenja, a koja odreuje okus i miris zrelog sira. Takoer su opisane glavne zna ajke i tehnologija proizvodnje Leeva kog sira kao najva~nijeg tradicijskog sira sa aireg podru ja Splita, koji se oduvijek proizvodio na obiteljskim gospodarstvima i u industrijskim uvjetima te su opisane njegove senzorske zna ajke. Klju ne rije i: hrvatski tradicijski tvrdi sir, ov je mlijeko, kvaliteta i originalnost, karakterizacija, tehnoloaki parametri Uvod Oko treinu proizvedenog mlijeka u svijetu se preradi u sir (Farkye, 2004.). Sir predstavlja jedan od najstarijih oblika konzerviranja mlijeka (Tratnik, 1998.) odnosno u prehrambenom smislu predstavlja koncentrat veine sastojaka mlijeka (Schne i sur. 2003.). Tradicijski sirevi nastali su samoniklo na nekom podru ju kao rezultat interakcije ovjeka i okoliaa. Posljednjih godina povean je interes za specifi nim sirevima koji uklju uju sireve proizvedene od ov jeg i kozjeg mlijeka, kao i sireve proizvedene u uvjetima ekoloake proizvodnje (Johnson i Lucey, 2006.). Hrvatska je bogata riznica tradicijskih sireva iji je nastanak vezan za obi aje, navike, potroanju, klimu, reljef i prenoaenje znanja i iskustva iz proizvodnje sireva s generacije na generaciju. U uvjetima globalizacije i industrijalizacije proizvodnje hrane, tradicijski sirevi postaju vrlo zna ajan segment prehrane suvremenog ovjeka koji u svojoj prehrani brine o prirodi i podrijetlu proizvoda. Osim ato se uva tradicija, ovaj vid proizvodnje poveava dohodovnost po gospodarstvu ato je zna ajno za poljoprivrednu proizvodnju na podru jima s ograni enim resursima kao ato su jadranski otoci, priobalje i dalmatinsko zalee. Proizvodnjom tradicijskih sireva nude se originalni proizvodi europskom te turisti kom i domaem tr~iatu po emu se lako mo~e prepoznati neki prostor, kultura i klimatske karakteristike koje izravno utje u na proizvodnju hrane. Kako bi tradicijski sirevi bili prepoznati i priznati meu potroaa ima na otvorenom tr~iatu EU, odnosno kako bi se hrvatsko tradicijsko sirarstvo uspjeano integriralo u europske trendove na ovom podru ju mljekarstva, nu~na je zaatita izvornosti, zemljopisnog podrijetla i garantiranog tradicijskog ugleda (Kalit, 2006.). Posebno mjesto meu naaim tradicijskim sirevima zauzimaju sirevi iz jadranskog i dinarskog podru ja, proizvedeni od ov jeg mlijeka. Na jadranskim otocima i u dalmatinskom zaleu ovca je predstavljala blago za domicilno stanovniatvo tih podru ja kroz stotine godina. Ime Dalmacija dolazi od korjena ilirske rije i delm ato je u prijevodu  ovca (Juri Arambaai, 2003.), iz ega se mo~e zaklju iti da je Dalmacija bila zemlja ovaca i ov ara. Tvrdi ov ji sir bio je osnovni i gotovo jedini mlije ni proizvod koji su stanovnici tih podru ja koristili kao bogat izvor prehrane tokom itave godine. Proizvodnja nekih tvrdih ov jih sireva na ovim podru jima se sa uvala do danas kao ato su Bra ki, Kr ki, Paaki, Grobni ki, dok su drugi gotovo zaboravljeni: Studena ki, Segetski i Leeva ki. Leeva ki sir se proizvodio oduvijek u domainstvima leeva kog kraja od punomasnog ov jeg, kravljeg ili mijeaanog ov jeg i kravljeg mlijeka za vlastite potrebe i lokalno tr~iate. Ov ji tvrdi sirevi posti~u najviae cijene na sve zahtjevnijem tr~iatu i osiguravaju visoki profit na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koji se bave proizvodnjom tradicijskih sireva u tom tipu, kao i siranama ija je proizvodnja utemeljena na preradi ov jeg mlijeka u tvrde sireve. Kvaliteta ov jeg mlijeka u proizvodnji tradicijskih sireva Ov je mlijeko ima puno veu energetsku vrijednost od drugih vrsta mlijeka, jer ima bitno veu koli inu proteina i masti (Tratnik, 1998.). Zbog visokog sadr~aja suhe tvari ov je mlijeko se gotovo isklju ivo koristi za proizvodnju sira (Antunac, 2005.). Manje koli ine jogurta od ov jeg mlijeka proizvode se u Gr koj, dok se svje~e ov je mlijeko konzumira vrlo rijetko (Pandek i sur., 2005.). Proizvodnja kvalitetnog ov jeg sira prvenstveno ovisi o kvaliteti mlijeka za sirenje odnosno o njegovim kemijsko fizikalnim i naro ito higijenskim osobinama. Ukupnu kvalitetu mlijeka za sirenje odreuju: kemijski sastav (udio masti, bjelan evina, kazeina, suhe tvari bez masti); fizikalna svojstva (kiselost, pH vrijednost, to ka lediata); higijenska kvaliteta (broj somatskih stanica i ukupan broj mikroorganizama); organolepti ka svojstva (izgled, miris, boja, okus) i neprisutnost inhibitornih tvari u mlijeku (antibiotici, ostaci detergenata i sredstava za dezinfekciju). Proizvodnja sira ne ovisi isklju ivo o njegovom makrosastavu npr. koli ini masti, bjelan evina, laktoze i mineralnih tvari ve i o prisutnosti pojedinih sastojaka kao ato su masne kiseline, kazein, albumini i globulini (Antunac , 2004.). Na svojstva, sastav i kakvou mlijeka naaih izvornih pasmina ovaca, posebice utje u klima i tlo, jer odreuju sastav biljnih zajednica na paanjacima koji najveim dijelom slu~e za hranidbu ovaca (Luka , 1989.). U tablici 1. je prikazan prosje an kemijski sastav, fizikalna svojstva i higijenska kakvoa ov jeg mlijeka, nekih izvornih pasmina ovaca, koje se koristi u proizvodnji tradicijskih tvrdih ov jih sireva. Tablica 1: Prosje ni sastav i kakvoa mlijeka nekih izvornih pasmina ovaca Table 1: Average milk composition and quality of some traditional sheep breeds Pasmine/ Parametri Breed/ Paremeters Paaka ovca1 Pag sheepKr ka ovca2 Krk sheepIstarska ovca3 Istrian sheepTravni ka pramenka4 Travnik sheepDalmatinska pramenka5 Dalmatian sheepMlije na mast Milk fat (%)7,877,816,997,757,56Bjelan evine Protein (%)5,755,595,965,936,24Laktoza Lactose (%)4,714,57 -4,544,36Suha tvar Total solids (%)18,9619,04 -19,0418,80Suha tvar bez masti Solids non fat (%)11,0811,06 -11,1811,48pH 6,606,66 -6,786,70To ka Lediata Freezing point-0,5668-0,5555 --0,5662-0,5609Broj somatskih stanica Somati cell counts 321 066407000 -10945286824451,4Antunac (2004.) 2Prpi i sur. (2003.) 3Godianje izvjeae Hrvatskog sto arskog centra (2005.) 5Vlastiti, neobjavljeni podaci U proizvodnji tvrdih sireva na randman i svojstva sirenja najvei utjecaj imaju sadr~aj bjelan evina i masti. Utvren je linearan odnos koli ine proteina i masti na prinos sira pa ak i onda kada je sadr~aj proteina i masti bio visok zbog stadija laktacije ili genetskih osobina ~ivotinje (Verdier-Metz i sur. 2001.). Iz tablice je vidljivo da se u proizvodnji tradicijskih sireva koristi mlijeko ovaca koje se dr~e na ekstenzivan na in, pri emu je njihova mlije nost manja dok je kemijski sastav mlijeka za sirenje karakteriziran visokim sadr~ajem pojedinih sastojaka. Postoje razlike u kemijskom sastavu izmeu pojedinih pasmina ato je vezano uz utjecaj hranidbe i sezone. Tako se paake ovce janje u prosincu, a njihova mu~nja za proizvodnju sireva zapo inje ve u sije nju, kada je hranidba bazirana na suhom voluminoznom sijenu, za razliku od sadr~aja masti u mlijeku dalmatinske pramenke koje se za potrebe proizvodnje sireva po inju musti u travnju kada je vegetacija zapo ela, zbog ega ovce na paai dobivaju voluminoznu krmu s ni~im udjelom strukturnih vlakana koji kod pre~iva a ine osnovu visokog sadr~aja masti u mlijeku (Kalit, 2001.). Upravo iz tog razloga postoji razlika i u sadr~aju proteina, gdje je najviai sadr~aj proteina utvren kod dalmatinske pramenke. Ovce na paai dobivaju mladu voluminoznu krmu koja je bogata duai nim tvarima potrebnim za sintezu bjelan evina u buragu pre~iva a. S druge strane veina proizvoa a ov jeg mlijeka u strukturu obroka daju odreenu koli inu koncentriranih krmiva ime se povoljno utje e na visok sadr~aj bjelan evina u mlijeku ovaca dalmatinske pramenke (usmeno priopenje). Ostali fizikalno-kemijski parametri ov jeg mlijeka razli itih pasmina obuhvaeni ovim pregledom nalaze se unutar prirodnih granica vrijednosti za ov je mlijeko. Tehnologija proizvodnje tradicijskih ov jih sireva Na podru ju Dinare i jadranskih otoka razvijena je dugogodianja tradicija proizvodnje tvrdih ov jih sireva ato se mo~e vidjeti iz brojnih radova: Zdanovski, 1936., 1947., 1967.; Bakovi, 1957., 1959.,1962., 1963., 1966.; Sabadoa, 1959., 1975.; Mileti, 1960., 1969.; Dozet, 1974., 1983. (citirano prema Had~iosmanovi i sur., 1982.) i Luka  (1989.; 1995.). Tehnologija proizvodnje tvrdih ov jih sireva se vremenom mijenjala, odnosno prilagoavala suvremenim rjeaenjima koja su imala za svrhu poboljaati i ujedna iti kakvou sira (Kirin, 2003.; Prpi, 2003.). Mijenjala se i zato ato je cilj suvremene proizvodnje ov jih sireva omasoviti i standardizirati proizvodnju. Meutim, osnovni proizvodni parametri i svojstva tvrdih ov jih sireva su ostali gotovo nepromjenjeni kroz dugi niz godina njihove proizvodnje (tablica 2). Tablica 2: Osnovni tehnoloaki parametri tvrdih tradicijskih sireva Table 2: Basic technological parameters of some traditional hard cheeses Sirevi / Parametri Cheese/parametersPaaki1Kr ki2Tarski3Livanjski4Leeva ki5Vrsta mlijeka Milk type ov je sheepov je sheepov je sheepkravlje cowov je/kravlje sheep/cowTipizacija mlijeka (% masti) Milk standardisation (% fat)Punomasno full fat 7,816,153,64,69Pasterizacija Pasterisation (C/sek.) 72/20*ne provodi se no production70/2072/3072/30Temperatura sirenja Renneting temperature (C)32-3332-353130-3230-32Vrijeme Sirenja Renneting time (min.)45-6020-453030-4030-40Rezanje grua Curd cutting (min.) 151525-30-10Veli ina sirnog zrna Curd grains sizepaenica wheatgraaak ili paenica wheat or peapaenica wheatpaenica wheatpaenica wheatTemperatura suaenja sirnog zrna Curd grains drying temperature (C)42394245-4842Vrijeme suaenja sirnog zrna Time of curd grains drying (min.)45-6020-4540-606030-35Preaanje sira Cheese pressing (h) 22412-14242Veli ina sira (visina/promjer) Cheese size (high/diameter) (cm)7-8/18-226/13-166-8/16-1810/19-207-8/18Vrijeme soljenja sira Time of salting (h)48124848-7224Vrijeme zrenja sira (dana) Time of ripening (days) 1006060-7060-9075-901 `oaa, 1995. * usmeno priopenje 2 Prpi, 2003. * personal comunication 3 Mati, 1998. 4 Kutle, 1996. 5 vlastiti neobjavljeni podaci/our unpublished data Iz tablice 2 vidljive su zna ajne razlike izmeu tehnologija proizvodnje razli itih vrsta tvrdih sireva. Karakterizacija tradicijskih sireva Fizikalno-kemijske i mikrobioloake promjene i osobine tradicijskih sireva tijekom zrenja uklju uju analize suhe tvari sira, masti u suhoj tvari sira, titracijske kiselosti, pH, soli, sadr~aja ukupnog duaika, u vodi topivog duaika, indeks zrenja, sadr~aja aminokiselina, biogenih amina te broj bakterija mlije no-kiselinske fermentacije, kvasaca, plijesni i koliformnih mikroorganizama (Addeo i sur., 1992., Garcia-Palmer i sur., 1997., Gobbetti i sur., 1997-a, Gobbetti i sur., 1997-b, Gobbetti i sur., 2002., Kalit i sur., 2005., Oner i sur., 2006.; Mikulec i sur., 2006.). Razlikovanje u zrenju pojedinih sireva zapo inje analizom primarne proteolize. Do sada su istra~ene primarne proteoliti ke promijene nekih hrvatskih sireva kao ato su Tounjski sir, Paaki sir (Samar~ija i sur., 2004.) i sir Podravec (Kalit i sur., 2005.; Kalit, 1999.). Meutim, analiza primarnih proteoliti kih promjena tijekom zrenja sireva u veini ne daje dovoljno informacija kojima je mogue odrediti razlike meu sirevima. Stoga sireve mo~emo razlikovati po sekundarnim proteoliti kim promjenama (Coda i sur., 2006.). Visokou inkovitom tekuom kromatografijom obrnutih faza mogue je odrediti karakteristi an sastav peptida i aminokiselina nekog sira. Kromatogrami se razlikuju za pojedine tipove sireva zbog ega profil peptida mo~e biti koriaten u karakterizaciji nekog sira. Ove razlike mogu biti posljedica druga ijih mehanizama razgradnje proteina tijekom zrenja zbog specifi nog sastava mikroflore i enzima tih sireva (De Llano i sur., 1995.). U tom smislu istra~uje se sastav polipeptida i aminokiselina tradicijskog ov jeg sira s ciljem utvrivanja profila polipeptida/aminokiselina koji bi bio svojstven ov jem siru s otoka Krka ( Kr ki sir ) pa bi se mogao koristiti kao kriterij za njegovu karakterizaciju i prepoznavanje (Mikulec, 2007.). Prirodna populacija bakterija mlije no-kiselinske fermentacije izravno utje e na senzorske karakteristike tradicijskih sireva kroz biokemijske reakcije koje se dogaaju kao posljedica djelovanja njihovih enzima u siru (npr. sekundarne proteoliti ke promjene). Stoga izolacija i identifikacija prirodne populacije tih bakterija ini temelj razvijanja tehnologije proizvodnje tradicijskih sireva u smislu njihove industrijalizacije. Veina bakterija nestarterske mikroflore u sir dospijevaju iz sirovog mlijeka (Casey i sur., 2006.). Meutim, sirutka koja se koristi za obnavljanje kulture u tradicijskoj proizvodnji sireva mo~e biti korisna u dobivanju slike o sastavu i ulozi mikroorganizama potrebnih u proizvodnji sireva. Tako su izolacija i karakterizacija pojedinih bakterija mlije no-kiselinske fermentacije iz sirutke provedeni u sirevima kao ato su Grana Padano, (Fornasari i sur., 2006.) i Reggianito Argentino (Candioti i sur., 2002.). Odreivanje dominantne mikroflore tradicijskih sireva mogue je provesti sekvencioniranjem 16S rRNA. Tako je u analizi prirodne populacije bakterija sira Pecorino Siciliano primjenom ove metode utvren dominacija vrsta Streptococcus bovis i Lactococcus lactis. (Randazzo i sur., 2006.), dok je primjenom triju molekularnih tehnika i trideset fenotipskih metoda analize utvrena dominacija Lactobacillus brevis, Lactococcus plantarum, Lactococcus lactis subsp. cremoris u siru Canestrato Pugliese (Aquilanti i sur., 2006.). Istra~ivanja se provode i u cilju utvrivanja nekih sojeva bakterija i kvasaca koji mogu imati potencijalno zna ajan utjecaj na razvoj arome i okusa sira. Tako su Abeijon i sur. (2006.) utvrdili da sojevi Enterococcus faecium izolirani iz ov jeg mlijeka i tradicijskih sireva Argentine imaju metaboli ki potencijal u doprinoaenju razvoja okusa i arome ov jeg sira. Kvasci nakon tehnoloake karakterizacije mogu biti koriateni kao starteri u proizvodnji sira (Carrasco i sur., 2006.). Osobine i zna aj Leeva kog sira Leeva ki sir je tradicijski hrvatski sir koji pripada skupini tvrdih dalmatinskih i primorskih sireva. U proalosti se proizvodio od punomasnog ov jeg, kravljeg ili mijeaanog ov jeg i kravljeg mlijeka ovisno o dobu godine. Leeva ki sir se proizvodio oduvijek u domainstvima leeva kog kraja za vlastite potrebe i lokalno tr~iate prema Bubiu (1981.). Proizvodnja leeva kog sira na poluindustrijski na in zapo inje 1962. godine u PZ Leevica (Bubi, 1981.). Prije 40  ak godina to je bio najcjenjeniji sir na splitskom tr~iatu. Danas se leeva ki sir proizvodi u pogonu Mljekare Split od punomasnog mijeaanog ov jeg i kravljeg mlijeka. Sama tehnologija proizvodnje nije se zna ajno promijenila, s time da se koriatenjem moderne sirarske opreme i primjenom suvremene tehnologije proizvodi leeva ki sir ujedna ene i visoke kakvoe. Leeva ki sir ima oblik koluta promjera 18 cm i visine izmeu 7 i 8 cm. Te~ina mu se kree od 1,9 do 2,5 kg. Zrenje sira traje minimalno 75 dana. Leeva ki sir pune zrelosti se prilikom ~vakanja topi u ustima i oslobaa veliku koli inu ugodnih spojeva okusa i arome. Kora sira je slamnato-~uta, tekstura sira je reziva, poluelasti na. Na presjeku sir ima sporadi no rasporeene o i veli ine do 2 mm, miris sira je izra~en i karakteristi an za ov je sireve, okus je umjereno pikantan te ga karakterizira tipi na aroma dalmatinskih sireva kao posljedice hranidbe ovaca i krava aromtskim mediteranskim biljem. Bugaud i sur, 2001. su utvrdili da okolia i ispaaa s pripadajuim parametrima imaju utjecaja na sastav masnih kiselina, hlapljivih sastojaka i proteoliti ku aktivnost u mlijeku, te da neki sastojci izravno dospijevaju u mlijeko (terpeni). Sirevi proizvedeni iz mlijeka dobivenog sa planinske ispaae kao ato je na Dinarskom gorju imaju vei sadr~aj nezasienih masnih kiselina (C18) ato utje e na bolja reololoaka svojstva i poveanu primarnu proteolizu u odnosu na sireve dobivene iz mlijeka sa ispae iz doline. Carpino i sur., (2004.) su utvrdili utjecaj prirodne pae u odnosu na kompletan obrok na aromatske spojeve u Ragusano siru te su otkrili 8 aromatskih spojeva jedinstvenih samo za taj sir. Promjene mlijeka posljedica su unosa u mlijeko tvari koje ono normalno ne sadr~i odnosno promjene normalnih sastojaka mlijeka (Mileti, 1994.). S druge strane razli ite bakterije porijeklom iz tradicijskih sireva, kao ato su Enterobacteriaceae posjeduje mnoge metaboli ke aktivnosti koje doprinose senzorskoj kvaliteti tih sireva (Chaves-Lopez i sur., 2006.). Tehnologija proizvodnje Leeva kog sira Ov je mlijeko se pomijeaa s kravljim u tanku odgovarajueg kapaciteta. Tako pomijeaano mlijeko se pasterizira na temperaturi od 72C, ohladi na 4C i ostavi preko noi u zgotovlja u. Ujutro se mlijeko dogrije na temperaturu potrebnu za dodavanje kulture i aditiva. U mlijeko za sirenje dodaju se CaCl2. Koli ina CaCl2 od 0,02% omoguuje dovoljnu koli inu topivog Ca potrebnog za koagulaciju (Slanovec, 1982.; Tratnik, 1998.; Farkye, 2004.), skrauje vrijeme koagulacije odnosno pridonosi vrstoi gruaa (Lucey i Fox, 1993.; Singh i Waungana, 2001.) i poveava zadr~avanje Ca u siru (Solorza i Bell, 1998.). Wolfschoon-Pombo, 1997. je utvrdio da dodatak 0.01% CaCl2 u mlijeko za sirenje rezultira poveanim prinosom sira u koli ini od 38 g/100 kg mlijeka jer dolazi do poveanja estica gruaa od 3,5 na 7,5 mm uslijed br~e i poveane agregacije tijekom koagulacije ato dovodi do stvaranja finijeg i vraeg koaguluma u kojem poveane kazeinske interakcije utje u na neato poveanu retenciju masti i bezmasne suhe tvari u matriksu. Nakon dodavanja CaCl2 dodaje se mljekarska kultura, mlijeko se promijeaa i ostavi neko vrijeme dok se ne postigne odgovarajua zrelost za sirenje. Dodatak starterskih kultura u mlijeko za sirenje osigurava proizvodnju dovoljnih koli ina mlije ne kiseline (koja potpoma~e djelovanju enzimskog pripravka i zavisno o stupnju acidifikacije odnosno demineralizacije utje e na teksturu) i svojim enzimima doprinosi procesu zrenja (Tratnik, 1998.; El Soda i sur; 2000.; Farkye, 2004.; McSweeney, 2004.). Sirilo se dodaje i temeljito promijeaa da bi se ravnomjerno raspodijelilo u mlijeku iza ega se mlijeko za sirenje ostavi mirovati 30 do 40 minuta dok se ne postigne zadovoljavajua vrstoa gruaa. vrstoa gruaa se provjerava uranjanjem sirarske lopatice u grua i njegovim podizanjem, pri emu grua puca poput porculana, a izdvojena sirutka je zelene boje. Tada se pristupa rezanju sirnog gruaa sa automatskim no~evima dok se ne postigne zrno veli ine paenice. Zatim se zrno mijeaa i dogrijava na temperaturu od 41C kroz 30 minuta. Ovim postupkom omogueno je otjecanje sirutke iz sirnog zrna, odnosno sinereza. Sinerezom se utje e na koli inu istisnute sirutke odnosno na koli inu vlage u siru koja izravno utje e na senzorska i funkcionalna svojstva sira (Calvo i Balcones, 2000.). Na sinerezu utje e: prethodna toplinska obrada mlijeka (koagulacija sirutkinih prote|~  : @$VXɿ|rh^hTh h#@96^Jh2h 6^Jh h 6^Jh h+%6^JhrGSh+%6^J h`6^JhrGSh{6^JhrGShZ 6^JhrGSh5|6^JhrGSh 6^JhrGShRU6^JhrGShV6^J hV5^JhVhV56^J hV5^JhVhV^JhVCJ^JaJhZ+CJ^JaJ~ jllnxz0%T+$dh`a$gdRU$dh`a$gdi$dh^`a$gdi $dha$gdLdh^L`gdM[x $dha$gdVdhgdV $dha$gdVnX^fdhjl BjlnvxzZͽzlc_VMG h^Jh"5h0^Jh"5h/^Jhih"5hF^JhVh/6CJ^JaJhVhV56^J hV5^J haQ6^J h 6^JhVhV6^J hM[x6^JhVhV6^J hV5^JhVhV^J h`6^JhrGShxw6^JhrGShh%]6^JhrGSh 6^Jh h 6^Jh hxw6^J>|& #$*%.%0%%%6&f&j&&&&''@'D'L'`''''''((H(((((ʸܝ܋yoe\yh"5h9^Jh"5h6^Jh"5hB|6^Jh"5h@}^Jh"5hB|^Jh"5h29^Jh"5h$I^Jh"5hU4^Jh"5hdb^Jh"5hy5^Jh"5hZT^Jh"5h& ^Jh"5hnS\^Jh"5h !X^Jh"5hkN^Jh"5hS\^Jh"5h^Jh"5h0^J$((,)2)b)d))))*p*r********+&+4+:+J+N+P+R+T+++l,,N--..///6/Ļͩ|sghRUhRU56^Jh"5h^Jh"5h1W^Jh"5h:r^Jh"5h9F^Jh"5hp>^Jh"5hR3^Jh"5h!^Jh"5hX^Jh"5h.^Jh"5h& ^Jh"5h8^J hRU^Jh"5h^Jh"5h29^Jh"5hB|^Jh"5hJ^J'T+,//|/~/28*<<b=======>$> $$$Ifa$gdf $$dha$gd$dh`a$gdF:$dh`a$gd $dha$gd $dha$gd$dh`a$gd.6/z/|/P00041p1t1v11J22222203p3333 4"4H4444&5b5555546T666 7@8R888888T9ҷɷɜۖۜۜۜۍۍۮɮۮ~uh"5hF:^Jh"5hc#^J hi^Jh"5hJm^J h5|^Jh"5h.7Q^Jh"5h^Jh"5h3}^Jh"5h]S^Jh"5h^Jh"5h^Jh"5h8S^Jh"5h& ^Jh"5h1^JhRUh1W6^Jh&56^J.T9p9::(<*<,<B<X<v<<<<b=p=============>> >">$>>>@>d>f>h>>>ǩzsjzcjzcjzcj hHpaH*^Jh h ^J h H*^Jh"5h9`wH*^Jh"5h ^J hHpa^Jh"5hHpa^Jh h ^JmH sH  h.^Jh"5h.^Jh"5hf0G^J h ^Jh"5hvq^Jh"5h^Jh"5h_^Jh"5hf ^J h~yF^Jh"5hF:^J h5|^J&$>@>h>>>> $$$Ifa$gdf >>>>>>>>>>??????$?&?.?0?8?:?@H@J@T@V@h@j@ζέΤέέΛέΤέέΛέΤέέζέΤh"5hf ^Jh"5h%'^Jh"5h R]^Jh"5h9`w^Jh"5h ^J hB4^Jh"5hB4^Jh h ^J h ^J hHpaH*^Jh"5h9`wH*^Jh"5hHpa^J=>>>??8*** $$$Ifa$gdf kd$$Iflֈ n# ob  t0644 la???&?0?:? $$$Ifa$gdf :?@8*** $$$Ifa$gdf kd$$Iflֈ n# ob  t0644 la>@J@V@j@v@@ $$$Ifa$gdf j@t@v@@@@@@@@@@A A AAA A$A,A.A6A8AJALATAVA^AnApA|A~AAAAAAAAAAAAAB BFBHBJBXBZBfBhBzB|BBBBBBBBBBBߢh"5h9`wH*^Jh"5h ^J hB4^Jh"5hZ^Jh"5hf ^Jh"5hq^Jh"5h%'^Jh"5h9`w^J h ^Jh"5hB4^Jh"5h R]^J@@@@@@8*** $$$Ifa$gdf kd$$Iflֈ n# ob  t0644 la@@@A AA $$$Ifa$gdf AA"A$A.A8*** $$$Ifa$gdf kd$$Iflֈ n# ob  t0644 la.A8ALAVA`A $$$Ifa$gdf `AbAnA~AA8*** $$$Ifa$gdf kd$$Iflֈ n# ob  t0644 laAAAAAA $$$Ifa$gdf AA BHBJB8*** $$$Ifa$gdf kd$$Iflֈ n# ob  t0644 laJBZBhB|BBB $$$Ifa$gdf BBBB\CC80000$a$gdf kd $$Iflֈ n# ob  t0644 laB\C^CCCDzDFFGZGGK\KPLLLMMNOObPPPQQQQQ RRRxRȹȰ§䕌wkbYh"5hE^Jh"5h*^Jh{h_56^Jh&56^Jh{h{56^Jh"5hX}^Jh"5hB4^Jh"5h%'^Jh"5hF:^Jh"5h)|^Jh"5h"5^J h@g^Jh"5hn^Jh"5hf ^Jh~yF hT^Jh"5hU^Jh"5h9`wH*^Jh"5h9`w^J!CCQQRRTXXXYYYYYYYZZ.ZDZ $$$Ifa$gd5 $$a$gd5 $dh`a$gd\$dh`a$gdE $dha$gd $dha$gdxRRRS"S$S0S2S4SFSVS`SnSpSrSSSSSSSSSSSSTTTT&THTTTTTTTTT UU&UNUͻͻͲIJĻͻģė|sh"5h5!^Jh"5hb^Jh"5hq k^Jh"5h y^J h&^J h{^Jh"5hl\^J h@g^Jh"5hY@^Jh"5h`lY^Jh"5h36^Jh"5hv/^J hT^Jh"5h>L^Jh"5hE^Jh"5h|L^Jh"5h^J+NUU@VlVnVVVVV W0WFW^WlWnWWWWWXXdX|X~XXXXXXXX YYYY|ofh"5hT^Jh h ^JmH sH  hf?^Jh"5h{^Jh"5h5 ^Jh"5hd^Jh"5h |^Jh"5h|(^Jh"5hVM^Jh"5hyxn^Jh"5h(8^Jh"5h>L^Jh"5hc_^Jh"5h\^Jh"5hrG^Jh"5h#^Jh"5h^J"YYYYYYYYYYYYYZZZ ZZZZ*Z,Z.Z@ZBZDZFZ`ZbZtZvZxZzZ|ZZZZZZZZŸ攇}Ÿsfssfsh"5h|~CJ^JaJh;CJ^JaJh|CJ^JaJh"5h|CJ^JaJh"5h*^Jh"5h |CJ^JaJh"5h0CJH*^JaJh"5h CJ^JaJh CJ^JaJhf?CJ^JaJh"5hZCJ^JaJh"5hf?CJ^JaJh"5hH?CJ^JaJ(DZFZbZvZxZ8*** $$$Ifa$gd5 kd" $$Iflֈ &# t0644 laxZzZZZZZZZZZZ [ $$$Ifa$gd5 ZZZZZZZZZZZZZ[ [ [0[2[D[F[~[[[[[[[[[[[[[[[[[Ҽtggggh"5hf?CJ^JaJh"5hCJ^JaJh CJ^JaJhCJ^JaJh"5hCJ^JaJh"5h CJ^JaJh"5hH?CJ^JaJh"5h*^Jh"5h*CJ^JaJh"5h;CJ^JaJhf?CJ^JaJh"5h|~CJ^JaJh;CJ^JaJ$ [ [2[F[p[6((( $$$Ifa$gd5 kd $$IflPֈ &# t0644 lap[[[[[[[[ $$$Ifa$gd5 [[[\\8*** $$$Ifa$gd5 kd $$Iflֈ &# t0644 la[[\\\ \\\\\\#\$\1\2\7\8\=\>\C\D\E\Q\Y\Z\p\q\s\u\v\Ÿū}pcccZMMh"5hH?CJ^JaJh"5h*^Jh"5h|~CJ^JaJh"5h;CJ^JaJh;CJ^JaJhf?CJ^JaJh"5hG ?CJ^JaJh"5hmCJ^JaJh"5h0CJ^JaJh"5hf?CJ^JaJh"5h|CJ^JaJh"5h |CJ^JaJh"5h CJ^JaJh CJ^JaJh|CJ^JaJ\\\$\2\8\>\D\ $$Ifgdm $$$Ifa$gd5 D\E\Q\Z\q\8*** $$$Ifa$gd5 kd $$Iflֈ &# t0644 laq\v\|\\\\\ $$$Ifa$gd5 v\{\|\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\]]öЩ{h"5h CJ^JaJh"5h CJ^JaJh CJ^JaJh|CJ^JaJh"5hH?CJ^JaJh"5h CJ^JaJh"5h|CJ^JaJh"5h*^Jh"5h|~CJ^JaJh"5hf?CJ^JaJh"5hCJ^JaJ+\\\\\8*** $$$Ifa$gd5 kd $$Iflֈ &# t0644 la\\\\\\\ $$$Ifa$gd5 \\\\\8*** $$$Ifa$gd5 kds$$Iflֈ &# t0644 la\\\\]] ] $$$Ifa$gd5 ]]]] ]^"^(^*^J^L^N^Z^\^^^f^h^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^4_>_öì~ٕ~ٕqٕqٕqdh"5h |CJ^JaJh"5hgoCJ^JaJh"5h CJ^JaJhgoCJ^JaJhf?CJ^JaJh"5h CJ^JaJh CJ^JaJh"5hH?CJ^JaJh"5h|CJ^JaJh"5h*^Jh"5h|~CJ^JaJh"5hf?CJ^JaJh"5hOCJ^JaJ' ] ] ^*^L^8*** $$$Ifa$gd5 kdR$$Iflֈ &# t0644 laL^\^h^^^^^^^^^ $$$Ifa$gd5 ^^_4_@__8---- $$Ifgd;kd1$$Iflֈ &# t0644 la>_@_|_~__________________`*`,`6`8`B`D`N`P`T`V`Ƶ}}}}tgZP׵}}}h;CJ^JaJh"5hZCJ^JaJh"5h|CJ^JaJh"5h*^Jh"5h|~CJ^JaJh"5hf?CJ^JaJh"5h CJ^JaJ h;hf?CJ^JaJmH sH  h;hZCJ^JaJmH sH  h;h |CJ^JaJmH sH  h;h;CJ^JaJmH sH h;CJ^JaJmH sH h CJ^JaJ______ $$$Ifa$gd5 _____,`8---- $$Ifgd;kd$$Iflֈ &# t0644 la,`8`D`P`V`b` $$$Ifa$gd5 V```b`d`~```````````````````aa a@aBaDaLaƼЕТ~tfUfU h;h;CJ^JaJmH sH hgoCJ^JaJmH sH hf?CJ^JaJhgoCJ^JaJh"5h(uCJ^JaJh"5h CJ^JaJh"5hZCJ^JaJh"5h;CJ^JaJh;CJ^JaJh|CJ^JaJh"5h|CJ^JaJh"5h*^Jh"5hf?CJ^JaJh"5h|~CJ^JaJb`d````8*** $$$Ifa$gd5 kd$$Iflֈ &# t0644 la``````` $$$Ifa$gd5 ``` a8** $$$Ifa$gd5 kd$$Iflֈ &# t0644 la aLa`apaaaa $$$Ifa$gd5 $$Ifgd;La^a`anapaaaaaaaaaaaaaaaabbbb bbbbb b"b@bJbLbXbZb湬~qdddd湟Zhf?CJ^JaJh"5h |CJ^JaJh"5h CJ^JaJh"5h;CJ^JaJh;CJ^JaJh|CJ^JaJh"5h|CJ^JaJh"5hZCJ^JaJh"5h*^JhhCJ^JaJh"5h=CJ^JaJh"5hCJ^JaJh"5hf?CJ^JaJh"5h'CJ^JaJ#aaaaa8*** $$$Ifa$gd5 kd$$Iflֈ &# t0644 laaabbbb b $$$Ifa$gd5  b"b@bLbZb8*** $$$Ifa$gd5 kd$$Iflֈ &# t0644 laZbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbccc,cjclcncccccccccϹwjwwwww\jh"5h.CJH*^JaJh"5h5 CJ^JaJh"5hdCJ^JaJh"5h0CJ^JaJh"5hCJ^JaJh"5h.CJ^JaJh"5hdCJH*^JaJh"5h*^Jh"5h |CJ^JaJh"5hf?CJ^JaJh"5h CJ^JaJh"5h;CJ^JaJh;CJ^JaJ"Zbbbbbbb $$$Ifa$gd5 bbclccc8//// $$a$gd5 kdk$$Iflֈ &# t0644 laccdddd&d`ddddde e2e4e6e8effffffggg$g6gh3hPhwqkekekekek_e_YS hOv^J hxH^J h&^J huDM^J h^J h ^Jh"5h ^Jh+%h 56^Jh 56^JhaQ56^J hJ5^Jh"5hjX5^Jh"5hz^Jh"5hjX^Jh"5h^Jh"5h*CJ^JaJh;CJ^JaJ h;h;CJ^JaJmH sH h;CJ^JaJmH sH cdddd4e6ehsЂ҂$dh`a$gd8N$dh`a$gd1E $dha$gd $dha$gd $dha$gd $dha$gd $$a$gd5 PhhhhhhhhhhXj k^k`kdkhknkklmmzz|||||}ľָָвʲܬ⦠z h$l9^JhVRzh56^Jh5h56^J h5^J h ^J h4^J hSS^J h^J h7"^J h^J hkA^J h 3]^J h[^J hO^J hh?^J h[^J huDM^J hxH^J h&^J hOv^J hP^J0}$~&~(~R~V~~8<ʀ΂Ђ҂PԅօDüvmd[dRh"5hx+^Jh"5h1E^Jh"5h{V^Jh"5h]@^Jh"5h}V^Jh"5h^Jh"5hr#^Jh"5h*^Jh+%hE56^Jh+%h+%56^Jh"5h 5^J h 5^J h0I^Jhoho6^J ho^J h^Jhghg6^J h$l9^J hg^Jhgh$l96^JDR:<>^n؉*,.>VXr֊vmvdv^Uvh"5h8N^J h8N^Jh"5h-F^Jh"5h7^Jh"5hYQ^J h/^Jh"5h:a/^Jh"5h$!^Jh"5h*^Jh"5h]^Jh"5h1E^Jh"5hI^J hxw^Jh"5hA^Jh"5h'^Jh"5hi^Jh"5hN^Jh"5h]@^Jh"5h& ^Jh"5h[N^J̋ 6Ҍ*6:Z/=>?@EF"2Zxof]fh"5h/^Jh"5h(<^Jh"5h(u^Jhh%]hgV56^Jhh%]hh%]56^J hw@w5^Jh"5h^Jh"5hgV^JhPhP6hPhxwhWh8Nh"5hu^Jh"5h,^Jh"5h^Jh"5hGO^Jh"5hYQ^Jh"5h1E^Jh"5hi#^J$ZƗ"$(hln:TXZ^xzpr".2 46L`Ɵ 2徴ǰǝǔ|xhWh"5h(u^J h/^Jh"5h9^Jh"5h/^Jh+`h+`H*^JhE h+`H*h+`h"5h>tH*^Jh"5h>t^J h+`^J hE^Jh"5hK^Jh"5ha^Jh"5hD?^Jh"5h(<^Jh"5h.C^J,&(:JLfңXjz|(4<DEE:GHGGGGH*Hb@bμγŪŪŀwnwewewew\h"5h58^Jh"5hu-^Jh"5hF^Jh"5hT^Jh"5h`^Jh"5h}5^JhEth\c^J hEt^JhEth$^Jh"5h\c^Jh"5h$^Jh"5h; ^Jh"5h@^Jh"5hO}D^Jh"5h}n^Jh hgV56^Jh h 56^J hs5^J$@bbbb c*c0c:cFchcccddd"e$e4e6ee:fpfffngggh0h2h6h\hhhhiʸyppgp^h"5hh^Jh"5h:^Jh"5h^Jh"5h)j^Jh"5h9^Jh"5h=^Jh"5hhl^Jh"5h@^Jh"5hw5^Jh"5hoYR^Jh"5h; ^Jh"5h39^Jh"5h ^Jh"5hvJ@^Jh"5hja2^Jh"5h_^Jh"5h(RM^Jh"5hs`^J#iiiijljjjkBkkkkmmn*nnnnn>p@pDpFpJpLp^p`pbp~ppqqܷ~ri`W`h"5h`^Jh"5h".^Jh"5h<[R^Jh h|F56^Jh h 56^Jh"5hgV^Jh"5h}n^Jh"5h58^Jh"5hvJ@^Jh"5h|F^Jh"5h$^Jh"5h:^Jh"5hg^Jh"5hiv6^Jh"5h@^Jh"5h ^Jh"5h9^Jh"5hiv^J!qqrRrssssxtttu,u:uvvvvwnwww,xhxjxxx:yhxHhxH;aJh%h%aJh'%aJmH sH $h%h%OJPJQJaJmH sH h%h%6aJmH sH h%h%aJmH sH  h%;aJh"5hgV^Jh hX56^Jh h 56^JhJ?hh-!5^JmH sH hrGSh6^JmH sH h6^JmH sH h 6^JmH sH hrGShrGS6^JmH sH hJ?hrGS5^JmH sH ̒.H\dl,.0ė˜ؘ >@nöÕ}wogc\cXPXh h ;h h8N6]h8NhWhW;hWh8N; h8N^J h^Jh"5h^Jh"5h@^Jh"5hg^Jhghg6^JmH sH hg^JmH sH hghg^JmH sH  hg^J h@^Jh"5hBc^Jh"5h&^Jh"5h\N^J hxH^J hxHhxH hxH6hxH˜>@jLNtv~اڧdhgdi $dha$gdi $dha$gdgdf $dha$gd $dha$gdWHj rN2.LPRtڣޣ tltaYhh?mH sH hhmH sH hmH sH hhh?mH sH hh?hhhmH sH hSSh0Ih0I6mH sH h0Ih0ImH sH h0I hW6]hWhW;hWhfhfhf6mH sH h4mH sH hfhfmH sH hfhf;aJmH sH h h 6],\|~Ħاڧ*| :^άvNjT\ް~bdfBZvüøwh*7Kh6^Jh"5h^JhCJ h1r6]h1rh1r;h1r hOv6hOvhOv;aJhk~ch,jhOv hi6]hihihi; hi^J h6]hh;hhOhOhO6mH sH hOmH sH ,\^hjfhvx  @B46hjD$ da$gdEZgd"5 $dha$gd $dha$gd1rdhgdigdOvvx >@BT`b246H|hj|xDF»λлD|~wowcZh&6mH sH h(h&6mH sH h,jmH sH h&mH sH h&h&;mH sH h"5hTf ^Jh&hD hEZ6hEZhEZ;\h"5h"5^Jh"5h"56hEZ h"5h"5h"5h"5;\aJh"5h)*^J h)*^J hu^J h@g^Jh"5hu^Jh"5hXI^J!DF<>PV dffh<> $dha$gd*| $dha$gdp $dha$gd%^$ da$gd4Re $dha$gd~ȼdNTV  HBdffh46:úypyg^úUh"5h&^Jh"5hf4^Jh"5h*|^Jh"5h6u^Jh"5h[6^J hp6]hphp;hp h%^6]h%^h%^h%^; h%^^J h@g^J h^Jh"5hu^Jh"5h^J hEZ^Jh"5hRB^Jh"5hZ[^J h&^Jh4Reh&mH sH hj~h&mH sH  :<>@BvNVtvz>\^248Lxn0˼˶zqh_Vh"5h^Jh"5hc-p^Jh"5hu^Jh"5hM]O^Jh"5h[6^J hW6]hWhWhW; h4Re; hZh7"h7"hxHh4RehxHh4Re; hW^J h6]hh;h h^J hCJ6]hCJh4Reh4Re;CJaJhCJhCJ; hCJ^J hqr^J>tv\^468 " ^` $dha$gdidhgdW$ da$gd4Re $dha$gd $dha$gd $dha$gdCJ0  ln6<Z\^`,>|^ڸƮwslsh`hYh`hYh`hY h%^6]h%^h%^;h%^ hi6]hihihi; hX^JhVRzh 3]^JmH sH hkA^JmH sH hkAhkA^JhkAh 3]^Jh 3]^JmH sH hVRzhVRz6^JmH sH hVRz^JmH sH hf^JmH sH hVRzhVRz^JmH sH  hy^JhVRzhy6^Jh"5hy^J"z|rt*f $dha$gdW&dhgdD $dha$gdD $dha$gdp $dha$gdgd%^ $dha$gdi $dha$gd%^prtJ4(*ɼێwkYkw#hrGShrGS5OJPJQJmH sH hrGShrGS5mH sH hrGShrGS5hrGS h%^6]h!w:h!w:h%^; hW&6]hW&hW&;hW& hD6]hDhDhD; hD^J hp6]hphphp; hp^J hX^Jh"5h#^Jh"5hX^Jh"5hi^Jh%^ *df(*~jlnptvz|¼¼¼­¼h0JmHnHuh h 0Jjh 0JUhKPkjhKPkUhrGSh^JmH sH h"5hrGS^J h s^J h^J hrGS^Jf*X|~lnrtxz~h]hgd(L &`#$gde8 $dha$gd $dha$gd,1h. A!"#$% 4$$If!vh5 5o5b555 #v #vo#vb#v#v#v :Vl t06,5 5o5b555 / / / / / 4$$If!vh5 5o5b555 #v #vo#vb#v#v#v :Vl t06,5 5o5b555 / / / / / $$If!vh5 5o5b555 #v #vo#vb#v#v#v :Vl t06,5 5o5b555 / / / $$If!vh5 5o5b555 #v #vo#vb#v#v#v :Vl t06,5 5o5b555 / / / $$If!vh5 5o5b555 #v #vo#vb#v#v#v :Vl t06,5 5o5b555 / / / $$If!vh5 5o5b555 #v #vo#vb#v#v#v :Vl t06,5 5o5b555 / / / $$If!vh5 5o5b555 #v #vo#vb#v#v#v :Vl t06,5 5o5b555 / / / $$If!vh5 5o5b555 #v #vo#vb#v#v#v :Vl t06,5 5o5b555 / / / $$If!vh5 5o5b555 #v #vo#vb#v#v#v :Vl t06,5 5o5b555 / / / $$If!vh5V55555#vV#v#v#v#v#v:Vl t6,55555/ $$If!vh5V55555#vV#v#v#v#v#v:VlP t6,55555/  / /  / $$If!vh5V55555#vV#v#v#v#v#v:Vl t6,55555/  / / $$If!vh5V55555#vV#v#v#v#v#v:Vl t6,55555/  / / $$If!vh5V55555#vV#v#v#v#v#v:Vl t6,55555/  / / $$If!vh5V55555#vV#v#v#v#v#v:Vl t6,55555/  / / $$If!vh5V55555#vV#v#v#v#v#v:Vl t6,55555/  / / $$If!vh5V55555#vV#v#v#v#v#v:Vl t6,55555/  / / $$If!vh5V55555#vV#v#v#v#v#v:Vl t6,55555/  / / $$If!vh5V55555#vV#v#v#v#v#v:Vl t6,55555/  / / $$If!vh5V55555#vV#v#v#v#v#v:Vl t6,55555/  / / $$If!vh5V55555#vV#v#v#v#v#v:Vl t6,55555/  / / $$If!vh5V55555#vV#v#v#v#v#v:Vl t6,55555/  / / $$If!vh5V55555#vV#v#v#v#v#v:Vl t6,55555/ / /  / @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k(No Listj@j B4 Table Grid7:V04 @4 (LFooter  p#.)@. (L Page NumberBB@"B "5 Body Text$da$aJtH HC@2H iBody Text Indentx^?|}/056@ #78*=DP\fr| $,05:?DIJRZ^chrw|}  $)*08GOWaiqr'FGL%M%%%&((()I)J)S)])o)v)}))))))))))))))))))))**1*9*C*M*R*W*[*`*a*o*}*****************+ + +++*+1+7+=+@+F+L+M+[+i+p+q+t+w+}++++++++++++++++,,,,#,G,J,M,P,V,Y,Z,b,q,w,,,,,,,,,,,,,,,,,,,-)-3-;-E-N-U-V-^-m-}------------------ .9.H.W.....//_1J6== >>QAGGGHHG]H]I]J]K]L]x]y]]^`azcggggg>ijlll!q}v~vv w wwwxxyyyzzzB{C{{{||}2~3~4~ր׀MNnoԅՅ`a{|STBCST_`gh^_XYƛǛ,-<=ҝӝŞƞRSv  9Xm0000000000000000000000000000 00 00 00 00 00 0 000 0 0 0 0 0 0 000 0 0 0 0 0 0 000 0 0 0 0 0 0 000 0 0 0 0 0 0 000 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 000 0 0 0 0 0 0 000 0 0 0 0 0 0 0000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0000 00 00 00 00 00 0 0000 00 0 0 0 0 0 0000 0 00 0 0 0 0 0000 0 0 0 0 0 0 0000 0 0 0 0 0 0 0000 0 0 0 0 0 0 000 00 00 00 00 00 0 0000 0 0 0 0 0 0 0000 0 0 0 0 0 0 0000 0 0 0 0 0 0 000 0 0 0 0 0 0 0000 0 0 0 0 0 0 0000 0 0 0 0 0 0 0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0I00@0I00@0I00@0I00@0@0@0@0@0@0I00 %%%(X(6/T9>j@BxRNUYZ[v\]>_V`LaZbcPh}DZ:J[@biqT~8v~:0*UXYZ\]_hrtuvy}T+$>>?:?n???@>@@@A.A`AAAJBBCDZxZ [p[[\D\q\\\\\ ]L^^__,`b``` aaa bZbbcz˜D>fV[^`abcdefgijklmnopqswxz{|~  W !(! !8@0(  B S  ? O dPdQ ԺdR TdSTdT dU dVdW ԼdXdYTdZ Խd[dxsxs@}Y}Y}b}xx    }s}sE}`}f}f}  9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsState_*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-regionhttp://www.5iantlavalamp.com/h *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity0http://www.5iamas-microsoft-com:office:smarttagsV *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplacehttp://www.5iantlavalamp.com/ O  1>?|}fg{| !yz .046y{y z 7 9 y z   tv3NOachj*+[| #hifg68yz#14]^?a,H=OP[\efqr{|  59:>JQRY^bcgpqrvw{}8FGNOV_`ahiprg& ' ""R#S#$$>$$K%%%%%% & &&&&&$&%&)&,&0&3&:&<&\&^&e&g&t&u&|&~&&&&&&&&&y'z'''''''''((/(u((((((((])n)o)u)v)|)})))))))))))))))))))))))))))))****1*4*8*9*B*C*L*M*Q*R*V*W*Z*[*_*o*|*~***************************++ + +++)+++0+1+6+7+<+=+?+@+E+F+K+M+Z+[+h+j+o+q+s+t+v+w+|+}+~++++++++++++++++++++++++++,,",P,U,V,X,Z,v,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,-u-|-~--------------------------------- . . . ....+.8.9.:.;.I.J.V.W.X.Y.u.../////00001121U1V1^1`1m1122223272:2 33!3"3I6K67 8W8_8f8h89999:::;;;;;;;<<== >>>>>"?X?Y?m?o? @!@@@@@@@PAQAoApA{A|A~AAAAAA`BaBvBxBBBBBBBBBCCCCD@DEEFOGGGHHHHIHJHHHII I I I!I0I2I@IAIIIJJJJJJJDKL LLL3L4LQLRLMMNN N!N)NNOO!O"O_OaOyOzOOOOOOOOOKRLRST-U/UUUXXYYZZ[[\\+\-\:\<\\\D]]]]^^^^Y^]^^^3_4_8_9_____ ` ``````aaaaa=a>a]a_aaaaaaaUbVbbbcccccc>d?dEdGdodqdddee9e;eUeVe@fBfUfVfffffggFhGhNhOhhh=i>iiiiijnnqqlrvr ssssttuuewqwrwywww_xxxxxxxyyyyz9zCzDzLzzzzzzzB{C{{{{{{{q|s|||||||}} }p}z}{}}}}<~=~?~H~K~z~|~~~~~~aqjz€2=09Âł>@MNY[ $*+1267?FRSZ$&^`ԅՅχ҇ "^aac{|:ތuzčƍُۏSrϐѐA ֓דST 9;_`prfȗIKXYmpҚԚ3468ƛǛ,-/1<=egÝŝҝӝRTŞƞڞݞDFIv >?{}.046? @ "#68*<=CDOP[\efqr{|  #$+,/0459:>?CDHJQRYZ]^bcgpvw{}  #$(*/078FGNOV_hipr&'EHK%M%%%&&(((J)R)S)\)])n)o)u)v)|)})))))))))))))))))))))))))))))))****0*1*8*9*B*C*L*M*Q*R*V*W*Z*[*_*a*n*o*|*}*****************************++ + +++++)+*+0+1+6+7+<+=+?+@+E+F+K+M+Z+[+h+i+o+q+s+t+v+w+|+}+++++++++++++++++++++++++++,, ,,,,",G,I,J,L,M,O,P,U,V,X,Z,a,b,p,q,v,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,-)-2-3-:-;-D-E-M-N-T-V-]-^-l-m-|-}--------------------------------- . .. .8.9.G.H.V.W.....//^1`1I6K6== >>PAQAGGHHF]L]w]y]\^]^``aayczcgggg=i>ijjlll[t]tvw wIwwxxyyzzzA{C{{{||}Y}`}4~aj׀2 LNmoӅՅ_az|~RTߐACRT^`fӘWYśǛ+-;=ѝӝĞƞQSuv  89WXlm3333}*[\qr#$QR78r&&)I)J)\)])))))**n*o*****Z+[+++++++,G,Z,w,,,,,,,-)-l-m--- . .9../GHggllwwwwUzxzzz|}}2~4~~a jՀw&MAoՅkX`Cc{|Yߐjg]Ǜ=Scuv  -m5v $57H`ql6^ hh^h`56CJ.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHhh^h`CJ.$5`q5v U5YQ>o@.BVf07aRi& +%R ; Tf   . \] 36iRUgXI9bdRf.08Du.rG_-}5)| /f $!h-!{!LK#r# %%&'d(|())*Z+x+u-."./:a/v/I2ja2R324B4y515w5(858AL892939#@9$l9s :8:!w:F:p>p>G ?H?J?'@vJ@%BwBRB DO}DE3EleE-F~yFf0GUHxHkIuI$ICJFJKJ*7K'L(L>LuDM(RMVM\NkNM]OKQ;Q.7QoYR<[R8SrGS]S TV}V1WIWX !XCX9pX0hY`lYZEZnS\c\]h%] 3] R]a_^\P`s`Hpa- bOob\ck~ctzt(u6uGuOvw@w9`wxwM[xy yI?yVRz |*|:=|B|3}X}|~8W&/K[7y2JJ5t %,+T[6<0{c#BOuv{GT(<K,jo P[%^GOWc_$e89Fj=zO0'[N^3Dg|Jm5 &1ERjXo>Bcf4|LS;l`H%'>LuVOm&EFq Y{|FIX[;n!p2'Xi#P AkL$G @g*_4E390IZTXa *uAVygVI}n\ kA.C}#qrZ Iuf?Kniv:\D?N'%w5FpDE^ szJ@}(:S[{V !EY R#`9Ths .]@aQt_Sqdbbl\Y@S\ph??$C@)j\Wi./aZ[+`"5&=}Lk|7"5!]S`5|BUs,#U4.q?SSU Et3hp8N1fR*Pf| 05:?DIJ^chrw|} $)*GOWaiqrJ)o)v)}))))))))))))9*M*R*W*[*`*a************+ + +1+7+=+@+F+L+M+q+t+w+}+++++++++,,G,J,M,P,V,Y,Z,,,,,,,,,,,,,,,)-3-;-E-N-U-V---------------^!A-0`@vvQOvvyyy yyyyyyyyyy%y(y)y*+,-./0189;<=@BCEFGHIJMNaQ```$@````(`*`4`6`>`@`B`D`F`R`X`Z`@`^```b`d`f`@`j`x`z`~``````$@````````DUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial;SimHeiўSO?5 z Courier New;Wingdings"1Գ&SfR#R#4dFF 2qHX ?/2 LE EVAKI SIRLidijaSamir   Oh+'0  8 D P \hpxLEČEVAĆKI SIRLidijaNormalSamir4Microsoft Office Word@A@^l@Ao@ ~՜.+,0 hp|  #RF LEČEVAĆKI SIR Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_abcdefgijklmnotRoot Entry F`ivData  X1TableWordDocument.SummaryInformation(`DocumentSummaryInformation8hCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q