Naslov
Integracija elektromiografskih, sonografskih i antropometrijskih metoda u funkcijskoj analizi stomatognatog sustava
(Electromyographic, sonographic and anthropometric methodology integration in the functional analysis of the masticatory system)

Autori
Illeš, Davor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Stomatološki fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
02.04

Godina
2009

Stranica
192

Mentor
Valentić-Peruzović, Melita

Neposredni voditelj
Cifrek, Mario

Ključne riječi
elektromiografija ; gnatosonografija ; antropometrija ; stomatognati sustav
(electromyography ; sonographic ; anthropomeric ; masticatory system)

Sažetak
Analiza oblika, estetike i funkcije stomatognatoga sustava često je podložna subjektivnoj procjeni kliničara ili istraživača koji ocjenjuje parametre tih osobina. Objektivno bilježenje i mjerenje parametara koji omogućuju procjenu morfoloških i funkcijskih osobina individualnoga stomatognatoga sustava cilj je i znanstvenih istraživanja i napora kliničara. Elektroničke metode omogućuju preciznije mjerenje i bilježenje bitnih parametara te omogućuju njihovu provjeru i standardizaciju. Standardizirani podatci omogućuju bolji uvid u normalnu funkciju stomatognatog sustava te olakšavaju usporedbu istovjetnih osobina u različitih populacija ili ispitanika te preciznije razlikovanje normalnih odstupanja od onih koja mogu biti patološka. Metode elektroničke funkcijsko-morfometrijske analize primjenjezine u ovom istraživanju uključuju: stvaranje baze podataka u koju se unosi velika količina parametara vezanih uz antropološko- morfološke osobitosti stomatognatog sustava, analizu njihovih meduodnosa složenim analitičkim algoritmima, optoelektroničku analizu kretnji mandibule, procjenu funkcije mišića metodom šestkanalne elektromiografije, te dvokanalno gnatosonografsko bilježenje i analizu frekvencijskih karakteristika zvukova nastalih u temporomandibularnim zglobovima. Istraživanje je provedeno na tri skupine od po 30 ispitanika. Prva skupina bila je kontrolna, druge dvije činili su ispitanici sa znakovima odnosno ispitanici sa simptomima temporomandibularnih poremećaja (TMP-a). Istraživanjem je utvrđeno da postoji povezanost između mjerenih kefalometrijskih vrijednosti i parametara dobivenih gnatosonijskim, elektromiografskim i optoelektroničkim mjerenjima. Iako vezu nije moguće kvantitativno definirati na promatranom uzorku, postoji značajna korelacija (Pearsonov K >0, 5). Nemogućnost kvantifikacije linearne i polinomne povezanosti tumači se velikim brojem parametara koji kontroliraju te povezanosti. Postoje razlike između ispitnih skupina u mjerenim varijablama. Optoelektroničke varijable koje pokazuju odstupanja od medijalne linije u raznim fazama otvaranja i zatvaranja usta najizraženije su u ispitnoj skupini 2, ispitanici sa simptomima TMP-a ; ANOVA F=6, 87 p<0, 05. Gnatosonijske varijable pokazuju veću tendenciju trajanja zvuka. Ispitna skupina 1 ima prosječno trajanje 120 ms, a ispitna skupina 2 289 ms ; ANOVA F=14, 5 p<0, 05. Kvalitativne gnatosonijske varijable pokazuju da se veća odstupanja od sredine javljaju u 3/3 otvaranja i 2/3 zatvaranja ; χ 2=9, 23 p<0, 05. Razlika elektromiografskih varijabli između skupina ne može se kvantificirati zbog velike varijabilnosti dobivenih podataka, no primjetna je tendencija većeg rasapa, odnosno manje konzistencije dobivenih podataka u skupinama sa simptomima TMP-a i ispitanika koji su imali znakove TMP-a. U kontroli kontroli standardna devijacija iznosi 50 mV, u ispitnoj skupini skupina 1 89 mV, a u ispitnoj skupina 2 165 mV.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Dentalna medicina

POVEZANOST RADA