Naslov
Zamjenica, prilog, čestica i veznik "što"
(Pronoun, adverb, particle and conjunct "što")

Autori
Pranjković, Ivo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Riječki filološki dani 8 / Badurina, Lada ; Bačić-Karković, Danijela - Rijeka : Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2008

ISBN
978-953-6104-70-3

Skup
Riječki filološki dani 8

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 06.11.2008. - 08.11.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
"što"; zamjenica; prilog; čestica; veznik; veznički spoj (složeni veznik)
("što"; pronoun; adverb; particle; conjunct; complex conjunct)

Sažetak
U prilogu je riječ o porabama i značenjima riječi što, koja se rabi kao zamjenica, kao prilog, kao čestica i kao veznik. Kao zamjenica može biti upitna i promjenjiva, npr. Što je to? Što ima novoga? Što ste kupili? Čega se bojite? Čemu se čudite? Po čemu se to zna? Čime smo to zaslužili? S čim računate? i sl. Kao takva dolazi i uz druge riječi, posebno npr. uz zamjenice odnosno čestice ovo, to, ono, npr. Što smo ovo doživjeli? Što mi to velite? Što se ono tamo bijeli? te uz česticu (ili veznik) da odnosno česticu (ili veznik) li, npr. Što da se radi? Da što su kazali na to? Što li nam spremaju? Naravno, upitna zamjenica što vrlo često dolazi i u neupravnim pitanjima, npr. Reci što si kupio? Ne znam čega ste se sjetili? Tako bi znao čemu se čude? Ne razumijem o čemu je riječ? itd. Što je vrlo često i relativna zamjenica, npr. Što se tiče naših planova, mislim da su realni ; Što ostane, treba podijeliti nadvoje? ; Opet kasne s isplatom, što mi nikako nije drago. Takva je zamjenica često i korelativna, a kao korelativi dolaze zamjenice (ili čestice) ovo, to, ono, nešto ili univerzalni kvantifikatori tipa sve, ništa i sl., npr. Ovo što sam rekao ne odnosi se na vas ; To što se nisu javili velik je problem ; Ono što ostane treba podijeliti nadvoje ; Što oni prodaju, uvijek je kvalitetno ; Što je tražio, ono je i našao ; Sve što imaju prodali su ; Čega se čovjek najviše boji, ono će mu na glavu pasti ; Nisam čuo ništa što bi bilo zanimljivo ; Nema ničega što bi se moglo prodati itd. Rjeđe što dolazi i u službi neodređene zamjenice, npr. Mogu li što učiniti za vas? Ima li što za večeru? Je li što ostalo? Riječ što upotrebljava se i kao upitni prilog, i to prije svega u značenju 'zašto', npr. Što nas mučite? Što i njih ne pozoveš? Što si tako blijed? Kao čestica što se najčešće upotrebljava kao svojevrsni intenzifikator uz komparative i superlative, npr. Što više, to bolje ; Dođi što možeš prije ; Obuci što ljepšu haljinu ; Došli smo najbrže što smo mogli ; Uvijek radi najbolje što zna. Kao veznik što se najčešće rabi u relativnim rečenicama u kojima je zamjenjivo s koji, koja, koje, npr. Pa pozovu starca što mu bijela prošla pojas brada, Opet joj se vratio strah što ga se bila oslobodila, Treba upozoriti na zakone što su ih imali Dubrovčani, Čovjek što si mu prišao nije mi otprije poznat. Upotrebljava se što, nadalje, i kao eksplikativni veznik, obično zamjenjiv veznikom da, npr. Pokore je u njem dosta što gospodar svijetu posta, Dobro su učinili što se nisu predali, Bilo im je drago što se vidimo i sl. Upotrebljava se što nadalje i kao uzročni veznik, npr. Žao im je što nismo i njih pozvali, Nismo mi krivi što vi ne govorite istinu, Pokajali su se što su ga povrijedili, Tomu je uzrok što se mi nismo prije javili. Ima i vezničkih službi riječi što koje su u međuvremenu zastarjele i/ili postale posve rijetke. Takve su npr. službe uvjetnoga (npr. Što volovi muču, ništa, samo da kola ne škripe) ili vremenskoga veznika, npr. onoga u značenju 'dok ne' (npr. Ne piju vina što neće u nj vode uliti). I napokon, u prilogu će se razmotriti i poraba one riječi što (ili šta) koja se javlja kao jedna od sastavnica složenih neodređenih zamjenica i/ili priloga, npr. svašta, gdješto, kadšto, nešto, ništa, štotko, štokoji, štogod, što god, bilo što, ma(kar) što (šta) te u složenih veznika (ili vezničkih spojeva), npr. kao što, umjesto što, nego što, osim što, nakon što, prije nego što, samo što.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA