Pregled bibliografske jedinice broj: 409617
Multifunkcionalna slatkovodna akvakultura
Multifunkcionalna slatkovodna akvakultura // 3. Međunarodno savjetovanje o slatkovodnom ribarstvu – VUKOVAR 2009
Vukovar: Hrvatska gospodarska komora, Vupik d.d. i kavezno ribogojilište Grabovo d.o.o. pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja te Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, 2009. str. 16-16 (predavanje, nije recenziran, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 409617 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Multifunkcionalna slatkovodna akvakultura
(Multifunctional inland aquaculture)
Autori
Matulić, Daniel ; Treer, Tomislav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
3. Međunarodno savjetovanje o slatkovodnom ribarstvu – VUKOVAR 2009
/ - Vukovar : Hrvatska gospodarska komora, Vupik d.d. i kavezno ribogojilište Grabovo d.o.o. pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja te Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, 2009, 16-16
Skup
3. Međunarodno savjetovanje o slatkovodnom ribarstvu – VUKOVAR 2009
Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 16.04.2009. - 17.04.2009
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Multifunkcionalna akvakultura; alternativne značajke; ekosustav i okoliš
(Multifunctional aquaculture; alternative features; ecosystem and the environment)
Sažetak
U ukupnoj europskoj akvakulturi uzgoj u kopnenim vodama iznosio je 2006. godine 420 910 tona, odnosno samo 19%. No, specifičnost slatkovodne akvakulture je u tome što je količina proizvedene ribe samo jedan segment njezinog značaja. Kao reakcija na nove izazove u pojačanoj kompeticiji za korištenje voda, te u novom ekonomskom okruženju, slatkovodna akvakultura je proširila svoju ponudu i naglasila i svoja alternativna značenja, što je na skupu Europske savjetodavne komisije za slatkovodno ribarstvo (EIFAC) pri FAO u Turskoj 2008. godine definirano kao multifunkcionalna slatkovodna akvakultura. Ovo se ne odnosi samo na tradicionalna velika ribnjačarstva s ekstenzivnim uzgojem u velikim ribnjacima, nego i na intenzivnu proizvodnju u recirkulacijskim akvakulturnim sustavima (RES). Oni zbog manjih potreba za vodom i prostorom neizravno omogućuju veće korištenje vode za druge potrebe. Multifunkcionalne koristi od slatkovodne akvakulture mogu se grupirati u četiri skupine: - bolje korištenje resursa vode i tla: zemljani ribnjaci kao spremišta vode za vrijeme poplava ili suša, zatim kao elementi gospodarenja krajolikom, te kao mogućnost za korištenje vode u neuzgojne svrhe - uklapanje u ekosustav i okoliš: zemljani ribnjaci kao staništa koja omogućuju bioraznolikost biljnih i životinjskih vrsta, rješavanje problema suživota s ihtiofagnim organizmima (ptice, vidre), posebni ribnjaci za tretman otpadnih voda (s farmi, staklenika, industrije), proizvodnja alternativnih i očuvanje ugroženih ribljih vrsta - uklapanje u ruralno društvo i ekonomiju: osiguranje zapošljavanja u ruralnim krajevima, diversifikacija prihoda (ribiči, lovci, promatrači ptica, ugostiteljstvo i smještaj), ekološki i obrazovni turizam, očuvanje kulturnog nasljeđa - osiguranje specifične hrane na tržištu: razvoj prerade ribe, razvoj marketinga (naglasak na korištenju vrijednih lokalnih resursa, tradiciji i zdravstvenoj kvaliteti), proizvodnja organske (ekološke) hrane
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
178-1782739-2746 - Biološki aspekti u slatkovodnom ribarstvu i lovstvu (Treer, Tomislav, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb