Naslov
Alternativne hranidbene komponente u akvakulturi
(Alternative dietary ingredients in aquaculture feed)

Autori
Matulić, Daniel ; Aničić, Ivica ; Piria, Marina ; Safner, Roman

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik radova 44. hrvatskog i 4. međunarodnog simpozija agronoma / Marić, Sonja ; Lončarić, Zdenko - Osijek : Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2009, 202-203

Skup
Hrvatski simpozij agronoma (44 ; 2009) ; Međunarodni simpozij agronoma (4 ; 2009)

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 16.02.2009. - 20.02.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
alternativne; hranidbene komponente; akvakultura
(alternative; feed ingredients; aquaculture.)

Sažetak
Kada govorimo o alternativnim komponentama hrane u akvakulturi mislimo zapravo na mogućnost nadomjeska proteina u ribljoj hrani inače dobivenih uporabom ribljeg brašna i ribljeg ulja. Riblje brašno je dominantan, ali između ostalog, i skup hranidbeni sastojak riblje prehrane, a time predstavlja signifikantan element troška u cjelokupnom uzgojnom i proizvodnom mehanizmu. Za razvoj što jeftinijih, a hranidbeno optimalnih, modela hranidbe iziskuje se poznavanje nutritivnih potreba pojedinih vrsta riba. Među hranjivima animalnog podrijetla, za sada je riblje brašno najkvalitetniji izvor proteina visokovrijednog aminokiselinskog sastava. Alternativni životinjski izvori proteina tj. nusprodukti industrijske prerade životinjskih ostataka kao što su mesno brašno, mesno-koštano brašno, kokošje brašno, perjano i krvno brašno, i dr., su ograničeni u ribljoj prehrani zbog rizika od prisustva goveđe spongiformne encefalopatije tzv. « kravljeg ludila» i ptičje groznice te zbog svojih ograničenja bazirana na nutritivnim profilima i nutritivnom probavljivošću za ribe. Znanstvenici širom svijeta su radili, manje ili više uspješne, pokušaje uporabe alternativnih animalnih izvora proteina u akvakulturi poput brašna crva brašnara Tenebrio molitor, siliranog brašna od glava škampa - koja je nusprodukt u akvakulturnoj preradi istih te brašnom zooplanktonskog račića - krilla (Euphausia superba). Potencijalni alternativni biljni izvori proteina koji su već u uporabi uključuju sojino brašno, ječam, rižu, grašak, kanola, kukuruzni gluten, pšenični gluten, brašno uljane repice i slatke bijele lupine. U ostale biljne izvore spadaju palmino ulje, kolaći raznih uljarica, brašno sjemenki pamuka, brašno sjemenke tropske leguminoze (Mucuna pruriens var. Utilis), indijske tropske biljke moringe (Moringa ovalifolia) te torula kvasca iz carstva gljiva. Nusproizvod u proizvodnji krumpirskog škroba - proteinski koncentrat krumpira, također se može upotrijebiti kao alternativni biljni izvor proteina u akvakulturi. Lisna brašna, lisni proteinski koncentrati i korjenasto gomoljasta brašna, kao i svi već prije navedeni biljni izvori proteina, limitirani su u ribljoj hranidbi zbog prisustva različitih antinutritivnih faktora te slabe palatabilnost. Zbog visoke cijene ribljeg brašna i ulja te zbog sve većeg pritiska na prelov ribe, jedan od prioriteta globalnoj akvakulturnoj industriji i njenim znanstvenicima, jest ubrzanje razvoja alternativnih hranidbenih komponenti u akvakulturi. U konačnici, to će dovesti do komercijalizacije hranidbenih alternativa za neke akvakulturne vrste što će rezultirati smanjenom ovisnosti o morskim ribljim resursima od strane proizvođača hrane i uzgajivača u cijelome svijetu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

Napomena
Rad je ako predavanje prezentiran i na skupu 6. znanstveno stručni skup o autohtonim vrstama krša, održanom od 01.-02.07.2009., Otočac, Hrvatska.

POVEZANOST RADA