Naslov
Učinci standardiziranog otrova poskoka na parametre srčane funkcije i mogućnosti farmakološke zaštite na modelu štakorskog srca

Autori
Lukšić, Boris

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Split

Datum
27.02

Godina
2009

Stranica
135

Mentor
Boban, Mladen

Ključne riječi
kardiotoksičnost; izolirano srce; zmijski otrov; Vipera ammodytes ammodytes
(Cardiotoxicity; Isolated heart; Snake venom; Vipera ammodytes ammodytes)

Sažetak
Koristeći biokemijski karakteriziran i biološki standardiziran otrov poskoka (Vipera ammodytes), ispitani su o dozi ovisni učinci na mehaničke, vaskularne i elektrofiziološke parametre srčane funkcije, uz istodobno mjerenje biokemijskih pokazatelja srčanog oštećenja, na izoliranom srcu štakora. Doze otrova poskoka koje su korištene približno odgovaraju minimalnoj smrtonosnoj dozi otrova (4mg/po štakoru), ili količini otrova koju poskok ubrizga u žrtvu u svom prirodnom okruženju, što u prosjeku iznosi oko 20 mg suhog otrova po jednom ugrizu. Osim toga, ispitani su i uspoređeni kardioprotektivni učinci određenih farmakoloških tvari protiv izravnog toksičnog djelovanja otrova poskoka. Istraživanje je podijeljeno u dva dijela. U prvom dijelu ispitani su kardiotoksični učinci otrova poskoka. Srca su bila podijeljena u 4 skupine (n=10 po skupini). Prva skupina služila je kao kontrola, a preostale tri skupine izložile su se djelovanju otrova poskoka u dozama od 30, 90 ili 150 μ g/mL. U svim skupinama mjerio se: sistolički i dijastolički tlak lijeve klijetke, koronarni protok, frekvencija srca, atrijsko-ventrikulsko vrijeme provođenja, tip i trajanje aritmija, potrošnja kisika i relativna srčana učinkovitost. U uzorcima odljeva iz srca odredila se koncentracije srčanih enzima i troponina I, neposredno prije izlaganja otrovu, te u petoj i desetoj minuti, nakon izlaganja otrovu. U drugom dijelu istraživanja ispitani su i uspoređeni kardioprotektivni učinci određenih farmakoloških alata, protiv izravnog djelovanja otrova poskoka. Srca su bila podijeljena u 7 skupina (n=10 po skupini). Prva skupina služila je kao kontrola, a 111 preostalih 6 skupina uz otrov poskoka, izložile su se jednom od slijedećih farmakoloških agensa: kvinakrinu (2 μ mol/L), indometacinu (10 μ mol/L), verapamilu (1 μ mol/L), klotrimazolu (1 μ mol/L), nordihidrogvaiaretičnoj kiselini (NDGA) (5 μ mol/L) i 2, 3 butandion monoksimu (BDM) (20 mmol/L). Navedeni farmakološki agensi injicirali su se u srca 10 minuta prije, kao i za vrijeme primijene otrova. Promatralo se vremensko razdoblje od 30 minuta nakon prestanka injiciranja otrova, i mjerili su se ranije navedeni parametri srčane funkcije, kao i biokemijski pokazatelji srčanog oštećenja. Biološka standardizacija otrova poskoka je pokazala da je srednja letalna doza otrova, primijenjena intravenski 12.48 μ g/mišu, minimalna hemoragična doza 14 μ g/štakoru, minimalna nekrotična doza 17 μ g/štakoru, a minimalna smrtonosna doza otrova 4 mg/štakoru, primijenjena supkutano. Otrov poskoka je uzrokovao smanjenje kontraktilne funkcije srca, a najveća primijenjana doza otrova uzrokovala je prestanak rada srca u kontrakturi. Otrov je također uzrokovao o dozi ovisno smanjenje srčane frekvencije, produženje A-V vremena provođenja, povećanje koncentracije srčanih enzima i troponina I u odljevu iz srca, te pad koronarnog protoka. Srca izložena srednjoj dozi otrova, češće su imala poremećaje ritma, kao i duže trajanje aritmija. Osim toga, otrov poskoka je uzrokovao značajno, i o dozi ovisno, smanjenje potrošnje kisika i relative srčane učinkovitosti. BDM je doveo do najmanjeg oštećenja kontraktilne funkcije srca, smanjio učestalost i trajanje aritmija, te umanjio negativan dromotropan učinak otrova. BDM je također, potpuno oporavio pad koronarnog protoka, vratio potrošnju 112 kisika i relativnu srčanu učinkovitost na početne vrijednosti, te značajno smanjio otpuštanje srčanih enzima i tropina I iz miocita. NDGA, indometacin, klotrimazol i verapamil prevenirali su pad koronarnog protoka, verapamil je uz to smanjio trajanje aritmija, dok kvinakrin nije imao nikakav kardioprotektivni učinak protiv djelovanja otrova poskoka. Povoljni učinci BDM-a u in vitro uvjetima, dokazani u ovoj studiji, predstavljaju osnovu za daljnja istraživanja u in vivo uvjetima o upotrebljivosti BDM-a kao kardioprotektora protiv djelovanja zmijskih otrova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA