Naslov
Odjeci čina ujedinjenja 1918. godine u dramskoj književnosti i kazalištu
(Echoes of the 1918 act of union in dramatic works and in the theatre)

Autori
Bošković, Ivan

Izvornik
Croatica et Slavica Iadertina (1845-6839) 3 (2007); 279-317

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Ujediniteljski zanosi; pijemontizam; narodna pjesma; jugoslavenska drama; providna tendencija; retoričnost; patetičnost; ideološki razlozi
(Folk songs; ideological reasons; Piemontism; pompous rhetoric; pathos; transparent tendency; unifying passions; Yugoslav drama)

Sažetak
Činu ujedinjenja južnoslavenskih naroda 1918. godine u zajedničku državu svoj je prilog dala i književnost. Uz mnoštvo djela prigodničarskog karaktera, velik je i broj dramskih djela i na njima građenih kazališnih predstava. Najveći broj ih je inspiriran narodnom pjesmom, poglavito onom iz srpske nacionalne tradicije i mitologije. U nasljedovanju tradicije narodne pjesme mnogi od navedenih autora (Vojnović, Bartulović, Korolija, Dimović) vidjeli su način stvaranja jugoslavenske drame, po mjeri jugoslavenske rase i njezine (vidovdanske) po-etike. Uz naglašenu ujediniteljsku "jugoslavensku nacionalističku koncepciju", što smo nastojali pokazati svojim člankom, najveći broj drama karakterizira retoričnost, deklaratornost i patetika, te providna tendencija zaogrnuta u neuvjerljivo simboličko ruho. Pri tomu su zaboravljani kriteriji kazališnog čina i mogućnosti pozornice, pa su i mnogi od tada izvođenih tekstova nestali. Prestankom ideoloških razloga, koji su ih na pozornicu i postavili, prestala je i potreba za njima, pa se danas spominju tek u rijetkim pregledima dramske književnosti i kazališta, uglavnom kao činjenice u privatnim biografijama svojih autora. Danas posve zaboravljenih, izuzev Vojnovića, koji je ugled značajnog dramskog pisca izgradio na posve drugačijim premisama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA