Naslov
Miljevci: jedno ili sedam sela
(Miljevci: one or seven villages)

Autori
Pilić, Šime

Izvornik
Godišnjak Titius (1847-0742) 1 (2008), 1; 363-383

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
prostor Miljevaca ; ime Miljevci ; župa ; danas sedam sela ; nekada jedno selo
(the area of Miljevci ; name Miljevci ; parish ; seven contemporary villages ; originally one village)

Sažetak
Prostor između rijeke Krke i Čikole, a južno od Promine (s izuzetkom brda Nos na sutoku ove dvije rijeke), danas se naziva Miljevci. To je zajednički naziv za sedam današnjih samostalnih naselja, tj. sedam sela od kojih ni jedno pojedinačno nije imenovano imenom Miljevci. Svrha je ovomu članku dvojaka: Prvo, potkrijepiti i dokazati tezu da Miljevci nisu dobili ime po muslimanskom (turskom) begu Miljevcu ili begovima takvog ili sličnog prezimena. I drugo, iznijeti i argumentirati tezu da je ime Miljevci nekada, barem u 17. stoljeću i početkom 18. st. nosilo samo jedno naselje, odnosno jedno selo. Analizom objavljenih izvora i literature, posebno geografskih karata i katastara, u članku se iznose činjenice koje ukazuju na to da su Miljevci dobili ime po nekom drugom motivu a ne po Osmanskim (turskim) moćnicima. Rezultati istraživanja pokazali su da je ime Miljevci prvobitno nosilo samo jedno selo (barem u 17. i početkom 18. stoljeća) koje se prema kartama vjerojatno nalazilo sjevernije od današnjih Karalića. Tim se imenom za cijeli prostor koje ono danas pokriva počinje služiti Katolička crkva za svoju župu i istovremeno mletačka vlast prilikom koncentriranja stanovništva i uređivanja naselja nakon zauzimanja toga prostora od Osmanlija radi lakše kontrole i teritorija i stanovništva. U tom procesu nestaje posebno selo Miljevci ali njegovo ime preplavljuje cijeli prostor. U isto vrijeme nestaje i selo imenom Filipović koje biva pokriveno imenom Širitovci o čemu se (na temelju arhivskih izvora) referira u drugom radu. Podrijetlo, značenje i točno vrijeme nastanka imena Miljevci kao i problem njegove preciznije ubikacije i strukture stanovništva trebat će još istraživati.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA