Naslov
Socijalna struktura, prostorni i kulturni konteksti u Kačićevu "Razgovoru": slučajevi krajeva i krajina u porječju rijeke Krke
(Social structure, spatial and cultural contexts in Kačić "Razgovor": cases of areas and regions in the Krka river basin)

Autori
Pilić, Šime

Izvornik
Godišnjak Titius (1847-0742) 1 (2008), 1; 101-132

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Društvena pokretljivost ; Kačićev
(Social mobility ; Kačić's)

Sažetak
Svrha je rada pokušati prikazati kako su i koliko krajevi u porječju rijeke Krke opjevani u Razgovoru ugodnom naroda slovinskoga (RU). Kombiniranjem mikrosociološkog i makrosociološkog pristupa utvrđuje se društvena struktura u pjesmama koje se okvirno odnose na područje Hrvatske od Knina do Šibenika, ("case study") kao i širi prostorni kontekst u kojem djeluju Kačićevi likovi (odakle dolaze i dokle dopiru) te kulturni kontekst u kojem se odvijaju njihovi životi i odigravaju njihove borbe. Kačić piše o elitnim društvenim slojevima (kralji, bani, providuri, kneževi), a RU namjenjuje siromasima težacima i čobanima, (naj)nižim slojevima (koji čine i 90 posto) tadašnjeg društva. Piše li Kačić samo o gospodi, a običnog čovjeka zaboravlja? Ili o pripadnicima elitnih slojeva pjeva dok su još bili obični borci koji su zbog odsijecanja turskih glava i drugih zasluga za Veneciju nagrađeni položajima: serdara, kolunela, kapetana, knezova, harambaša i drugih glavara.? Sam autor RU navodi da mu je glavna svrha - poslije gospode - prikazati svijetu "tko je junak bio, je li glave turske odsicao i koliko je koji odsikao". Opjevani su znani, ali i neznani junaci - krajišnici na obje strane, muslimanskoj, turskoj i kršćanskoj na tom prostoru. Među Kačićevim junacima iz Pokrčja nalaze se oni koji su položaj i slavu stekli po zaslugama, dakle, po meritokratskom načelu u društvu ali i oni čiji je društveni položaj naslijeđen po podrijetlu, dakle pripisan. U RU vidljiva je i prostorna (geografska) pokretljivost njegovih junaka i velikog broja stanovništva koje dolazi iz krajišta ali i dubine Bosne i Hercegovine u Dalmaciju, posebno u porječje rijeke Krke. A za razliku od usmene epske (narodne) poezije Kačić stihovima dokumentira i točno lokalizira (i u povijesnom i u geografskom smislu) svoje junake. U ovom radu utvrđeno je da na porječju Krke pjesnik Kačić u najmanje 24 pjesme navodi oko 50 toponima i gotovo 150 likova s toga područja i na tomu prostoru hrvatske povijesti. U općoj kulturnoj zaostalosti dalmatinskog i hrvatskog društva njegova doba, Kačić omogućuje - jezikom i sadržajem - pristup djelu neškolovanim i "nepismenim" najširim narodnim slojevima, i time doprinosi demokratizaciji književnosti i kulture.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA