Naslov
Bioetičke konzultacije: između pravne nedorečenosti i stvarne potrebe (primjer KBC-a Rijeka)
(Bioethics Consultations: Between the Legal Uncertainties and Actual Needs (Example of the University Hospital Rijeka))

Autori
Sorta-Bilajac, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Program i sažeci za 9. bioetički okrugli stol (BOSR9) „ Bioetika i medicinsko pravo“ / Šegota, Ivan - Rijeka : Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2008, 23-25

Skup
Dani bioetike na Medicinskom fakultetu u Rijeci: 9. bioetički okrugli stol (BOSR9) „ Bioetika i medicinsko pravo“

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 15.05.2008. - 16.05.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
klinička bioetika; bioetičke konzultacije; etička povjerenstva; medicinsko pravo; kodeksi; zakoni
(ethics; clinical; ethics consultations; ethics committees; jurisprudence; codes of ethics; statutes and laws)

Sažetak
Konzultacije u zdravstvenoj skrbi (engl. Healthcare Ethics Consultation – HEC) su „ usluge koje pruža pojedinac ili grupa s ciljem pomaganja pacijentu, obitelji, skrbnicima, zdravstvenim djelatnicima, te svim ostalim uključenim stranama pri suočavanju s neizvjesnostima ili sukobima vezanim uz pitanja opterećena moralnim vrijednostima prisutna unutar sustava zdravstvene skrbi“ . One se dijele na dvije osnovne grupacije: kliničke etičke konzul-tacije (engl. Clinical Ethics Consultation - CEC) i organizacijske etičke konzultacije. Ukoliko se kliničkim etičkim konzultacijama – koje dominantno rješavaju pitanja vezana uz svakodnevnu skrb za pacijenta u kliničkom okružju – dodaju još i pitanja vezana uz istraživanja koja se mogu provoditi unutar sustava biomedicine i zdravstva, sintagma kliničke etičke konzultacije zahtje-va proširenje svog smislenog sadržaja, te je uputnije koristiti sintagmu bioetičke konzultacije. Sustav bioetičkih konzultacija prepoznaje tri razine: 1. etička povjerenstva (rad u većim grupama, obično se sastoje od 12-15 članova), 2. timske konzultacije (manje grupe za savjetovanje, kao npr. podgrupe etičkih povjerensatva, obično se sastoje od 3-4 člana), 3. individualne konzultacije (pojedinačno, tj. licem u lice). U Hrvatskoj ne postoje timske i individualne konzultacije. Prema literaturi, sva istraživanja iz područja kliničke bioetike u Hrvatskoj usmjerena su na povjerenstva za etička pitanja na (medicinskim i srodnim) fakultetima ili u zdravstvenim institucijama. Iz toga se može zaključiti da su sva hrvatska kliničko-bioetička iskustva, u smislu analize sustava bioetičke potpore u kliničkom okruženju, obilježena isključivo aktivnošću etičkih povjerenstva. Posebno je važno istaknuti da je u tim istraživanjima - u kojima je analizirana njihova aktivnost, sastav, funkcije koje obavljaju, edukacija njihovih članova i sl. (istraživanjem je obuhvaćena 241 zdravstvena institucija) - analiza znanstveno-istraživačkih protokola navedena kao glavna funkcija bolničkih etičkih povjerenstava u Hrvatskoj, zanemarujući ostale važne funkcije (edukacija, analiza slučaja i konzultacije, te pisanje smjernica i institucionalnih protokola). Takva situacija dodatno otežava traženje pomoći kod rješavanja etičkih dilema u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Razlog tome može biti i činjenica da su naša etička povjerenstva tzv. „ miješanog tipa“ . Predstavljaju, u stvari, kombinaciju funkcija istra-živačkih i kliničkih etičkih povjerenstava. Od 2002. godine započeli su konkretni napori Nacionalnog bioetičkog povjerenstva RH (oformljenog 25. listopada 2001.) na nacionalnoj razini da se razdvoje istraživačko-etičke od kliničko-etičkih funkcija, te i službeno oforme te dvije vrste povjerenstava u hrvatskim zdrav-stvenim ustanovama. Prijednog Nacionalnog bioetičkog povjere-nstva usvojen je tek 2006. te je kroz Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz postojećeg etičkog povjerenstva izdvojena institucija povjerenstva za lijekove. Na žalost, i dalje dominantan legalistički pristup u osnivanju kliničkih etičkih povje-renstava, pretvara potencijalno korisna u čisto „ birokratska tijela“ , koja postoje uglavnom da bi se zadovoljili zakonski zahtjevi. Pregled desetogodišnje aktivnosti Povjerenstva za etička pitanja KBC-a Rijeka (od njegovog osnivanja 15. siječnja 1997. sve do kraja 2006. godine) potkrjepljuje sveopće prisutan hrvatski trend analize znanstveno-istražvačkih protokola kliničkih istraživanja kao dominantne funkcije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Pravo

POVEZANOST RADA