Naslov
Bioetičke i pravne nedoumice u neurologiji
(BIOETHICAL AND LEGAL DILEMMAS IN NEUROLOGY)

Autori
Jančić, Ervin ; Katić – Bubaš, Jasminka ; Brkljačić, Morana ; Sorta-Bilajac, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Program i sažeci za 9. bioetički okrugli stol (BOSR9) „ Bioetika i medicinsko pravo“ / Šegota, Ivan - Rijeka : Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2008, 22-23

Skup
Dani bioetike na Medicinskom fakultetu u Rijeci: 9. bioetički okrugli stol (BOSR9) „ Bioetika i medicinsko pravo“

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 15.05.2008. - 16.05.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
prava pacijenata; medicinski postupak; zakonski zastupnik; skrbnik pacijenta; neurotrauma
(patients’ rights; medical procedure; legal representative; patient guardian; neurotrauma)

Sažetak
U 2004. godini je u Hrvatskoj prvi puta donijet zakon koji regulira prava pacijenata: Zakon o zaštiti prava pacijenata (“ Narodne novine” , br. 169/04). Zakon je stupio na snagu 11. prosinca 2004. godine. Zakon je u svojoj materiji usklađen sa Deklaracijom o pro-micanju prava pacijenata u Europi (Amsterdam, 1994.) koja predstavlja zbornik načela za poboljšanje prava pacijenata u europskim državama članicama Svjetske zdravstvene organizacije. Zakon o zaštiti prava pacijenata utvrdio je devet osnovnih prava pacijenata. To su: pravo na suodlučivanje i pravo na obaviještenost ; pravo na prihvaćanje odnosno odbijanje medicinskog postupka ili zahvata ; pravo na povjerljivost ; pravo na privatnost ; pravo na održavanje osobnih kontakata ; pravo na samovoljno napuštanje zdravstvene ustanove ; pravo na pristup medicinskoj dokumentaciji ; pravo na zaštitu pri sudjelovanju u kliničkim ispitivanjima i pravo na naknadu štete. U dijelu koji se odnosi na prihvaćanje odnosno odbijanje medicinskog postupka potrebno je od pacijenta, njegova zakonskog zastupnika, odnosno skrbnika dobiti potrebnu suglasnost. Zakon je predvidio situaciju ako se zbog hitne situacije ne može dobiti suglasnost zakonskog zastupnika, odnosno skrbnika pacijent će se podvrći dijagnostičkom, odnosno terapijskom postupku samo u slučaju kada bi zbog nepoduzimanja postupka bio neposredno ugrožen njegov život ili bi mu prijetila ozbiljna i neposredna opasnost od težeg oštećenja njegovoga zdravlja. Postupak se može provoditi bez pristanka zakonskog zastupnika, odnosno skrbnika pacijenta samo dok traje navedena opasnost. Implementacija nave-denih zakona u svakodnevnoj praksi u radu sa pacijentima sa posebnim potrebama, pacijantima koji su pretrpjeli neurotraumu, sa moždanim udarom te sa deficitom govora, demencijom i oštećenjem kratkoročnog pamćenja, oštećenjem viših intelektualnih funkcija. Pitanje skrbništa te započinja bolničke obrade i liječenja kada je indicirano a pacijent ne može dati informirani pristanak.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Pravo, Filozofija

POVEZANOST RADA