Naslov
Koncept alostatkog opterećenja ili kako pratiti utjecaj kroničnog stresa na zdravlje
(Concept of allostatic load or how to monitor an influence of chronic stress on health)

Autori
Gotovac, Katja ; Jergović, Mladen ; Sabioncello, Ante ; Kozarić-Kovačić, Dragica ; Dekaris, Dragan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 4. hrvataskog simpozija o poremećajima uzrokovanim stresom s međunarodnim sudjelovanjem "Stres i zdravlje" / Kozarić-Kovačić, Dragica - Zagreb : Klinička bolnica Dubrava, 2009, 45-45

ISBN
978-953-98568-5-2

Skup
Hrvatski simpozij o poremećajima uzrokovanim stresom s međunarodnim sudjelovanjem (4 ; 2009)

Mjesto i datum
Rabac, Hrvatska, 04.06.2009. - 06.06.2009

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
homeostaza; kronični stres; alostaza; alostatsko opterećenje
(homeostasis; chronic stress; allostasis; allostatic load)

Sažetak
Sposobnost organizma da pojačava odnosno utišava pojedine vitalne funkcije kao odgovor na različite vanjske i unutarnje zahtjeve i time se prilagođava novonastalim uvjetima, Sterling i Eyer su 1988 definirali kao alostazu. Drugim riječima, alostaza je postizanje stabilnosti putem stalnih promjena, a njezini primarni sustavi su hormoni osovine hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA), kateholamini i citokini. Kod zdravog čovjeka fiziološki se mehanizmi lako i brzo prilagođavaju promjenama te "uključuju" i "isključuju" sinkronizirajući odgovor prema zahtjevima okoline. Međutim, učestale promjene fizioloških procesa u smislu povećanja i smanjenja njihove aktivnosti postupno iscrpljuju organe i tkiva organizma te ga dovode u stanje podložnosti prema bolestima, odnosno u stanje alostatskog opterećenja (AL od eng. allostatic load). Stresna reakcija sastavni je dio alostaze, jer fiziološkim i bihevioralnim procesima omogućava preživljavanje jedinke u situaciji iznenadne opasnosti a njezini glavni medijatori isti su oni koji sudjeluju u održavanju dnevnih ciklusa aktivnosti i mirovanja. No upravo stres, bez obzira na to je li stvaran ili zamišljen, znatno doprinosi alostatskom opterećenju. Dok je adaptivni odgovor posljedica kratkotrajne aktivacije, patološki odgovor je najčešće rezultat prekomjerne produkcije stresnih hormona ili nemogućnosti da se utiša aktivirana HPA-osovina. Sposobnost adaptiranja ili pokretanja stresne reakcije može biti promijenjena uslijed genetičkih faktora ili ranijih životnih iskustava. Opisana su četiri osnovna mehanizma kojima stres može dovesti do alostatskog opterećenja. Posljedice promijenjenog odgovora stresnog sustava mogu, nadalje, pridonijeti razvoju već postojećih bolesti ili otvoriti mogućnost početku novih patoloških procesa. Prema ovom konceptu predloženo je uvođenje nove, zbirne mjere (AL score) kojom je moguće procijeniti ukupno biološko opterećenje organizma „ nagomilano“ tijekom života. Mjera alostatskog opterećenja dobiva se na temelju određivanja fizioloških vrijednosti 10 (ili više) bioloških parametara te, kao zbirna vrijednost, ima prediktivni značaj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA