Pregled bibliografske jedinice broj: 40697
Kserofitske prilagodbe vegetativnih organa brnistre (Spartium junceum L.)
Kserofitske prilagodbe vegetativnih organa brnistre (Spartium junceum L.) // Zbornik sažetaka priopćenja 6. kongresa biologa Hrvatske / Đuro Huber (ur.).
Zagreb: Hrvatsko biološko društvo, 1997. str. 187-188 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 40697 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kserofitske prilagodbe vegetativnih organa brnistre (Spartium junceum L.)
(Xerophytic adaptations of the Spanish broom (Spartium junceum L.) vegetative parts)
Autori
Bezić, Nada ; Jurin, Valerija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka priopćenja 6. kongresa biologa Hrvatske
/ Đuro Huber - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 1997, 187-188
Skup
Kongres biologa Hrvatske (6 ; 1997)
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 22.09.1997. - 26.09.1997
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
kseromorfizam; Spartium junceum; list; stabljika; korijen
(xeromorphism; Spartium junceum; leaf; stem; root)
Sažetak
Vegetativni organi brnistre (Spartium junceum L.) ukazuju na niz morfološko-anatomskih prilagodbi ove biljke na sušne uvjete života. Vrlo male listove biljka odbacuje prije početka ljeta što smanjenje transpiraciju i uvjetuje dobro podnošenje fiziološke suše. Šiboliki oblik stabljiki prilagodba je s ciljem smanjenja čitave površine nadzemnog dijela biljke, dok je korijen razgranat i dobro razvijen. Sve navedene morfološke karakteristike ukazuju da se radi o tipičnoj eukserofitskoj biljci. Oblik i smještaj listova odnosno stabljike omogućuje profilni položaj tih organa u svrhu sprječavanja prekomjernog zagrijavanja. Bez obzira što je list kratkotrajno u funkciji u anatomskom smislu uočavamo niz kseromorfnih osobina: ekvifacijalni tip lista, u potpunosti ne izdvojen palisadni od spužvastog parenhima, debljina kutikule s voštanim slojem, broj puči i njhova zatvorenost te izražene skleromorfne žile. Vršni dio stabljike u potpunosti preuzima ulogu lista tako da uz puči posjeduje i palisadni parenhim. Takva građa omogućuje odvijanje procesa fotosinteze u zelenim šibolikim stabljikama u primarnoj građi kao i u prelazu iz primarne u sekundarnu građu. U dijelu stabljike u sekundarnoj građi ne odvija se asimilacija ali dominiraju stanice spremišnog parenhima ispunjene škrobnim zrncima. Čvrstoću stabljike daju čitavom dužinom raspoređena sklerenhimska vlakna koja su razmještena između mekših tkiva. Korijen osim spremišne uloge ima izraženu mehaničku funkciju u primarnoj i sekundarnoj građi. Čvrstoću omogućuju snopovi sklerenhimskih vlakana, odebljale traheje te pojava periderme u sekundarnoj građi krijena.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
