ࡱ> q`bjbjqPqP..::Wm&444:n, 6 "V"V"V8ZVW|WW"WWWXXXS{U{U{U{U{U{U{$}hHZy{5 wYXXwYwYy{ WW|9t9t9twY W WS{9twYS{9t9tav vWW }"V-kyvy|0|v,svv w<XX9tX XxXXXy{y{t"XXX|wYwYwYwY&~C~C |2 ^ |   znanstveni skup II. ZADARSKI FILOLO`KI DANI Zadar, 8. i 9. lipnja 2007. ANASTAZIJA VLASTELI Filozofski fakultet u Rijeci Trg Ivana Klobu aria 1 51000 Rijeka  HYPERLINK "mailto:anastazija.vlastelic@inet.hr" anastazija.vlastelic@inet.hr ATRIBUTI U PLANINAMA PETRA ZORANIA Sa~etak Epitet prvoga hrvatskog romana, ali i injenica da su svojim sadr~ajem, jezikom i stilom pri samome vrhu najzna ajnijih dijela hrvatske kulturne baatine, u inile su Planine jednim od ponajbolje opisanih i analiziranih knji~evnih ostvarenja u nas. Ipak, u dosadaanjim su jezi nim analizama pojedinim segmentima Zoranieva izri aja tek odakrinuta vrata te su iscrpnija istra~ivanja, izmeu ostaloga, jezi nih i stilskih zna ajki ovoga djela, za njegov cjelovit opis, svakako potrebna. U radu e biti predstavljeni rezultati analize atributa u Planinama, s posebnim osvrtom na odnos atributa u proznim i stihovanim dijelovima te na izricanje posvojnosti. Zlatni vijek hrvatske knji~evnosti, 16. stoljee, ostavio je niz radova koja su svojim knji~evnim i jezi nim vrijednostima utjecala na smjer i daljnji razvoj hrvatske kulture. U sam vrh autora koji su svojim djelima obilje~ili knji~evno-jezi nu povijest Hrvatske jest Petar Zorani i njegovo, za sada jedino potvreno knji~evno djelo, Planine. Velik broj analiza i tuma enja zna ajki prvoga hrvatskog romana svjedo e o djelu koje je "mnogostran spoj i svjetskih knji~evnih strujanja i domae tradicije, kao izraz u renesansi probuenog duha antike i pobo~nosti domaih uskranjih i bo~inih crkvenih prikazanja, kao sublimacija Vergilijeva ista izraza, Ovidijevih i Boccacciovih prijetvora, Danteove misaonosti, Petrarkine uzviaene ljubavne poezije, Sannazarove raspjevanosti pastira u prirodi, a povrh svega i kroza sve kao izraz naaeg domaeg govora i naaih domaih stanja, teakih i optereenih" (Jaki-Cestari 1969: 509). Dok su istra~iva i Zoranieva djela suglasni da se radi o romanu koji "svojom slojevitoau i pluralizmom usvojenih tradicija i svjetonazorskih koncepcija" ini jedno od "strukturno, ~anrovski i kulturoloaki najzanimljivijih i najkompleksnijih djela hrvatske renesansne knji~evnosti" (LHP 2000: 807), analize jezika Planina daju druga ije zaklju ke. Uz opu ocjenu da su Zoraniev jezik i stil zbog velikoga utjecaja latinske i talijanske sintakse, injenice da je prozne dijelove podredio zakonima poezije te brojnih arhaizama slojeviti i teaki, a pojedini dijelovi i nerazumljivi, kritike kreu od tuma enja da je uope zna ajka starih akavskih pisaca slabo nastojanje "da im jezik bude ist i lijep" (Glavan 1928/1929: 112) do mialjenja da se za neke od "nedostataka" njegova jezi no-stilskoga izraza (npr. gomilanje glagolskih priloga) Zorani "svjesno opredijelio" ime je izgradio vlastiti stil, ali i bio poticaj razvoju hrvatskoga proznog stvaralaatva (Von ina 1988: 49). Neprijeporno je da su daljnja istra~ivanja Planina, pa bila ona i po ve provjerenim i uhodanim stazama, svakako potrebna, jer ovo djelo, po mnogo emu jedinstveno u hrvatskoj knji~evnoj i jezi noj baatini, zaslu~uje cjelovit opis. I ovaj je rad nastao kao prilog, dopuna ve utvrenim jezi nim i stilskim zna ajkama Zoranieva djela. Naime, neke se od analiza jezika Planina doti u i atribucije; tako Vjenceslav Glavan (1928/1929) govorei o kongruenciji u starih akavskih pisaca posebnu pa~nju poklanja sro nosti u imenica kod kojih je razlika sklonidbenoga tipa i spola te sintagmama s brojevima dva, tri i etiri; Gojko Ru~i i (1930/1931) pokazuje da su atributi izre eni pridjevima i zamjenicama na elno sro ni sa svojom imenicom; Miroslav Panti (1969) stalnim atributima (npr. emerna i tugljiva bol; rumeno i bilo li ce), po kojima se "prisutnost stila usmenog pjesniatva najlakae i najpouzdanije da utvrditi", potvruje viae puta istaknut "osobit i neizbrisiv pe at" narodne knji~evnosti bez koje bi Zoranieva jabuka zasigurno bila, navodi Panti, "joa viae trpka i joa manje zrela". "Pri razmatranju Zoranieva jezika ne bi trebalo mimoii ni atribuciju, nego je potanko obraditi" zaklju uje Josip Von ina (Von ina 1969: 505), pa kao napomenu navodi tek da su, prema primjerima dekla i trava, atributi u Planinama eai uz deminutivne oblike imenica (npr. mlajahnu deklicu, zelene travice). Navedene viae ili manje detaljne analize atributa u Zoranievu djelu neki su od putova kojima valja krenuti u daljnja istra~ivanja. Kao jedan koji takoer zaslu~uje pa~nju jer bi zasigurno doprinio utvrivanju zna ajki hrvatskoga knji~evnog jezika 16. stoljea, ali i opisu razvoja hrvatskoga jezika uope, jest usporedba atributa u stihovanim i proznim dijelovima romana jer se, navodi Dalibor Brozovi, "analiza eventualnih jezi nih razlika izmeu proznog i stihovanog teksta mo~e iskoristiti kao analoaki uzorak pri prou avanju jezika i izraza onih autora koji su pisali samo poeziju" (Brozovi 1969: 479). Osim za usporedbu atributa proze i stiha u Planinama u ovom smo se radu odlu ili i za prikaz analize izricanja pripadanja komu ili emu (ato se, sintakti ki gledano, naj eae izri e atributima) jer su naai rezultati, u jednom manjem dijelu, bili druga iji u odnosu na suvremene recentne radove o izricanju posvojnosti (npr. Hude ek 2006). Ve je prva faza analize atributa pokazala da je, o ekivano, broj sro nih atributa daleko vei od nesro nih, te da se nekongruentni atributi u najveoj mjeri vezuju uz izricanje posvojnosti. `to se, pak, atributnih re enica ti e, najvei je broj odnosnih (relativnih) atributnih re enica. Iako e se nai i re enice bez atributa, prozni dijelovi Planina pokazuju da je Zorani, kada god mu je to tijek radnje dopuatao, svoje re enice ukraaavao atributima: Zato svaki razgovor bi~ah ter vani ljuckoga obi aja trujah za nalazno moi usilnoj ~elji ljubvenoj i jadovnim zdahom i emernim suzam misto dati. I ne vele dan mimoaadai, budui Sokolar jednu no s Jagicom u ljubavi i milu govoru ve neg u snu proali i ka dnevu jedan drugomu na ru ici usnuvai, Sokolaru prisni se da na ravnu polju biae na kom tih, bistar i hladan vruak izviraae; i vidi da ni zvir, ni ptica, ni pastir, ni vila na njem pijaae, neg samo jedna tiha, bila i mila golubica; i vidi da druga tujinka golubica pristrgai da one ne biae, tuj piti hotiae. Kao ato je re eno, najvei se broj potvrda odnosi na sro ne atribute kojima se izri e opis koga ili ega ili, pak, odnos pripadanja komu ili emu. Opisni pridjevi u slu~bi atributa u proznim dijelovima naj eae stoje u antepoziciji u odnosu na svoju imenicu: milom ri ju, mrtvih kosti, od mirisnih drvc, udna stvar, k tihi i bistri vodi, na zlati jabuci, tvrdo srce mladih deklic, emernim suzam, hladna i bistra vruljica iz mramorne i ~ivice stine iako e se nai potvrda i za postponirani atribut te vrste: stril zlatoperna, dub raskoaan i visok, lastavi ica mlajahna i mila. `to se posvojnih zamjenica te odnosnih i posvojnih pridjeva ti e, brojne su potvrde za oba polo~aja u odnosu na odreenicu, s neato viae primjera atributa u antepoziciji: moj beteg, moja gospoja, u tvoje bo~anstvene kriposti, njegova ljubovca, vaaa milost : beteg moj, srdaace moje, betegu tvojemu, misto greba njegova, kripostimi vaaimi; ljuckoga obi aja, sun enih zrakov, u utrobi zemaljskoj, obraz mise ni, gr ka zemlja, elizejska polja, Isukrstovih u enikov, Marulova tu~ba, pastirskoga boga morske pu ine : obi aj hrvacki, ljubav Sokolarova, kose Jagi ine, sestre Zatonove, Dijanina gniva, bogu morskomu. Zanimljivo je da je atribut ljubven(i) -a, -o eae u postpoziciji: ljubven bog, ljubvenoga plamika : bog ljubveni, nemilost ljubvena, do konca ljubvenoga, ~elja ljubvena, krime ljubveno. Zbog metri kih i ritmo-melodijskih razloga jasna podjela na obilje~en i neobilje~en polo~aj sro nih atributa u Zoranievim pjesmama nije mogu. Naime, on po potrebi stiha i rime varira polo~aj atributa i imenice, ato potvruju i primjeri iz stihovanih dijelova za opisne pridjeve: ljupke trage, prezo na ljubav, prislavna kripost, trudan ~it, slipa nesria : ropstva ljubvena, jad emerni, lovik privaren, uzli nemili, smrt ~estoka te za posvojne zamjenice, odnosne i posvojne pridjeve: moju mladost, moj pokoj, tvu lipost, ljubven sin~ir, Apolovu svitlinu, Stanino lice, ljubvenikov obi aj, sun ena svitlost : utih moj, lipost tva, otac njegov, vlas sun eni, od stop ljuckih, hrt Ljubi in. Mogunost da sro an atribut (uklju ujui i onaj kojim se izri e posvojnost) prethodi ili slijedi odreenicu, pri emu su, o ito u Zoranievo vrijeme, oba polo~aja bila stilski neobilje~ena, potvruju i primjeri u kojima odredbenica dolazi i ispred i iza imenice: tva stril zlatoperna, slavni pozor tvoj, srdaace moje udnimi uzami, bile i rumene jabuke i mirisne, slatku ubojicu ljubeznivu, jak zrak sun en. Najvei se broj nekongruentnih atributa u Zoranievim Planinama odnosi na izricanje posvojnosti, prije svega na posvojni genitiv. Budui da su dosadaanja istra~ivanja posvojnih odnosa utvrdila na ine izricanja pripadanja u hrvatskom knji~evnom jeziku do sredine 19. stoljea (usp. Hude ek 2006) te injenica da su takvi odnosi naj eae izre eni atributivnim sintagmama, valjalo je pogledati koje se od mogunosti za izricanje posjedovanja mogu potvrditi u ovome romanu, kako u njegovim stihovanim, tako i u proznim dijelovima. Analiza je pokazala da se posvojni odnosi naj eae iskazuju posvojnim pridjevima te posvojnim zamjenicama. Kod posvojnih zamjenica treba napomenuti da se za izricanje pripadanja 3. licu jednine ~enskoga roda mjesto posvojne zamjenice njezin, -a, -o sustavno koristi genitiv li ne zamjenice ona (Ru~i i 1931: 68) (ri ju nje, pozor nje bo~anstven, u krilu nje, nje hvalu, nje lipost, nje mile o ice, nje cvitak), dok se pripadanje 3. licu jednine muakoga neato eae izri e posvojnim zamjenicama (majka njegova, smrt njegovu, njegova ljubovca, njegovo srdaace, prez njegova dopuaenja) negoli besprijedlo~nim ili prijedlo~nim genitivom li nih zamjenica (aneli njega, njega bo~anstvo, u njega hi mlajahna). Takoer se za pripadanje 3. licu mno~ine muakoga roda koristi genitiv mno~ine li ne zamjenice oni (njih ljubveni i mili o ice, njih slatke i medvene ri i, njih ~itak, dila njih ljubav njih, slavan glas njih, njih rast, njih poj, konji njih), a posvojna je zamjenica njihov potvrena tek u nekoliko primjera (po njihovu obi aju, kipi njihovimi, u ustih njihovih, prez pomoi njihove). Ovi su rezultati u skladu s novijim spoznajama o pojavi posvojne zamjenice za pripadanje 3. licu jednine ~enskoga rod njezin i 3. licu mno~ine svih rodova njihov. Naime, potvreno je da na samome po etku 16. stoljea zamjenica njezin nije u uporabi, a da se njihov rijetko rabi. U odnosu se na ostala lica posvojni odnosi veinom izri u posvojnim zamjenicama, odnosno povratno-posvojnom zamjenicom (z ruk mojih, srcu mom, ma gospoja, tva stril, tvoji peharnici, dr~ave naae, govor naa; vaa ugojaj, za vaau pitomainu, ~elju svoju, jazik svoj). Sintakti ki talijanizam za izricanje posvojnosti (za `~ivo` i `ne~ivo`) od + imenska rije  u genitivu o ekivano je vrlo frekventan i u Zorania; radi se, naime, o zna ajki potvrenoj u hrvatskim knji~evnim jezicima predstandardnoga razdoblja koja supostoji s ostalim na inima izricanja posvojnih odnosa sve do 18. stoljea (Hude ek 2006, str. 245): ljubav od ~en, glava od straana i zapinjena Lava, zbor od pastirov dobrih, preslica od lastovic, od Dijane Jela, od vitrov boga, od vina bogu : od srdaaca uzal, primalitje od lit mojih, dlak od repov, u sinci od duba, pisni od ljubvenih uzrokov, dub od razbora. Pronaeni primjeri potvruju da je konstrukcije od + genitiv vrlo esta kada imenica u genitivu ozna uje bie, za ato potvrde nalazimo i u korpusu mnogih hrvatskih tekstova starijih razdoblja (Hude ek 2006). Trei je na in izricanja posvojnosti potvren veim brojem primjera posvojni genitiv. Naime, njegove potvrde nalazimo u ranim pisanim spomenicima hrvatskoga jezika, a kao i spomenuta konstrukcija od + genitiv, bio je vrlo est u hrvatskom knji~evnom jeziku: narav bo~ice, konac vrha, raskri~je putov, perivoj lipote i uzviaenja, gospodarica vode, kip vojvode moje, jimenom Morfeja, sin Pana. U hrvatskome je knji~evnome jeziku postponirani polo~aj posvojnoga genitiva eai (Hude ek 2006, str. 59), no pisana tradicija bilje~i i druga iji redoslijed, zabilje~en i u Planinama: srdaaca pokoj, palme granicu, mladosti naporstvo, sun ene svitlosti vojvoda, mojega ~itka cvit, ropstva moga slabost. Spomenuti na ini, ije potvrde nalazimo i u hrvatskim knji~evnim jezicima predstandardnoga razdoblja, naj eai su oblici izricanja posvojnosti. Ipak, hrvatski pisani spomenici daju primjere i drugih mogunosti bilje~enja posvojnoga odnosa, za koje su potvrde, iako doista malobrojne, naene i u Planinama: genitiv s prijedlogom u: u njega jedna hi mlajahna, u nje lipotu o i upiriv & besprijedlo~ni dativ: majka mu tu~bena i pla na& , ujui da jim se srdaaca u slatkosti& , majka joj naredila& lokativ s prijedlogom u: ~elja u meni. Koliko je Zorani u izricanju posvojnosti dobro poznavao dotadaanju hrvatsku pisanu tradiciju, potvruje i sintakti ka sinonimija za sintagmu bog ljubavi: naime, u Planinama su potvrene sljedee varijante: bog ljubven(i) (9), bog ljubavi (2), bog od ljubavi (1) (tu bismo, kao sintakti ki sinonim, mogli ubrojiti i primjer bog Ljubav (1), iako se radi o si> @  0 @ | ,XZ\^v|"Ｑ{{wsswoha]{h w hH+6\ h[hH+h+h}BhZyh[h+6]hFhhFh6hH+h+6CJ]aJhH+h+CJaJhH+h7FCJaJhH+hZyCJaJhH+CJaJh[h+0J5\!jh[h+5U\jh[h+5U\h[h+5\ h[h+$ X$ > . 0 @ 0 Z\^`bdfhjgdH+`gdFh$ ^ a$\^\$\^\a$jlnprtv(n\, &T).03Z4~589:N<<`gdGq^gd qa`gd1Z.``gdH+r>*:TXNRn h[h+h w?00001222223|333 44V4X4Z444|5~5888::R;;;L<N<<<N=F>>>>???X?n?˾˲ߠߧ񍅀xph[hhW6h[hC6 hC6hChC6h[h+6hC hhW6] h qa6]h qa h&h%jh&0J6U h%6hh%6h%h%6hGqh%h h[h+6]hwhCZi h[h+hEh6,<R=>?BBCEFfGHK0LPPX[&]_acefhilk l`^gd qagd qa`^gd qan???????????????>@@@@@BBBPB^BdBrBtBBCCCHEpEEEEFF,GfGGѿѻxtxptgh[h+CJh7Fhw h[hw h[6]h[h+6] h[h+jh0J6Uhh6hh! 86hh+6h h[6h[h[6 h%6h[h+6hChChC6 hhW6h[hhW6 hC6h[hC6(GGGG HHH6H8HZHHHHHHHK.LLLLL M4M&RBRDRRRRRRRRSS S{ric hCJh[hCJh&6CJ]h&h&CJ]hCV6CJ]h%h+CJ]h%h%CJ]h qa6CJ]h%6CJ]h[h+6CJ]h[h+6>*CJ] h7FCJ hx<CJ hCZiCJhxhxCJ hxCJh[h+CJhCZih+CJ$ S"S4S6S8SSSS4TPTRTTTTT6UnUUUUUUUV0VVVVVW:WWWW̴̫̜̽ypgp]W h CJh h'K6CJh+jh'KCJh+jh+jCJ h'KCJ]h'Kh'KCJ]h'K6CJ]h 6CJ]h?6CJ] hJbCJh[hJbCJhJb6CJ]jhP0J6CJU]h[h+6CJ]h[h+CJh[hCJ hCJhhCJ hh!WWWWWWXX,XX@XBXXXXXXXXXX|YYYYYYYYYYYYYYYZ"ZZZZZZZ~~p~jhz0J6CJUhzhzCJhhCJ h(3 6CJ hz6CJ hK6CJ h+6CJ h6CJ h 6CJjh 0J6CJU hKCJ h CJ h 6CJh h CJh h|6CJ h|6CJh h 6CJ,ZZ[ [[[[\.\0\\\\\\] ]"]$](]~]]]]_aaaaa0b6b8bhbjbbbb˹˞˕˃}wnn˕nehT#~6CJ]hoDo볪zkzzzjh.W0J6CJU]h.W6CJ]h.Wh.WCJ]h.Wh-HCJ]h-Hh-HCJ]h-H6CJ]hL6CJ] h+CJh[h+6CJ] hh_CJ hA1hLhLhLCJhhCJ hh hCJ hLCJh[h+CJ& ll2m<Г r@ʖ:,D68:<>@BDFH`   gd qa^gd qaDoFoVooooop468:<<>VԒ֒Г z|pr>@~ʖ(,8ĸЮyph-6CJ]hahaCJ h CJh[h+CJhKh+CJ]hK6CJ]h-Hh+CJ]h-Hh-HCJ]h[h+6CJ]h-HhL6CJ]h-H6CJ]Uh@mB6CJ]h.Wh.WCJ]h.W6CJ]h}B6CJ]+ntagmi apozicije i imenice). Osim jednom, odnosno skupom rije i, Zorani imenice i imenske zamjenice esto proairuje i atributnom zavisnom re enicom. Kako je re eno, te su re enice u najveem broju odnosne (relativne) atributne re enice, u kojima funkciju veznika ima posvojni relativ koji, -a, -e, odnosno u Zoranievoj akavatini nalazimo kontrahirane oblike ki, ka, ko, a brojni su primjer takvih re enica takoer potvreni u hrvatskom knji~evnom jeziku predstandardnoga razdoblja: ni ovik na sviti, ki bi tuko bla~en& ; ljubav je zmija u travi skrita, ka srca travi& ; listja jelova, pravo pod misto ono jesu ko vi openo Vra~ja Vrata zovete& ; svi uzli i zamke, ke okol srca moga bihu& ; sliaei /& / velikoga morskoga boga, ka u moru zadarskom opaae& ; vidih uzrok od koga vas moj beteg& ; aibica, ka mladikova lahko se& ; dumboko biae misto prik koga ga~ah& "Za stilisti ka istra~ivanja posao na Zoranievu djelu zato se mo~e initi jalov. Kako da se, naime, odredi stilski markirano ako se ne poznaje norma? /& / Mo~da emo upravo ako pojedine dvostrukosti u jeziku Zoranieva djela promatramo u vezi s kontekstom doi do kakvih-takvih rezultata" (Von ina, 1969: 501). Voeni ovom tezom Josipa Von ine analizom smo atributa u Zoranievim Planinama pokuaali odrediti njihov polo~aj u odnosu na imenicu uz koju stoje te na ine izricanja posvojnosti, koji u sintakti kim opisima imaju ulogu atributa. Na kraju se mo~e zaklju iti da je postponirani atribut izre en opisnim pridjevom rjei, barem ato se ti e proznih dijelova romana. Potvrde u stihovanim odlomcima pokazuju da je autor, svjestan mogunost hrvatskoga knji~evnog jezika, zbog metri kih i ritmo-melodijskih razloga esto varirao polo~aj atributa, baa kao i u primjerima s posvojnim i odnosnim pridjevima te posvojnim zamjenicama (tablica 1). Posvojnost je kategorija koja pripada i sintaksi i semantici, a naj eae se izri e atributnim sintagmama. Na ini izricanja posvojnoga odnosa potvreni u Planinama u skladu su s na inima utvrenim u ranijim, ali i kasnijim djelima hrvatske pisane baatine (tablica 2). Ove su napomene o na inima izricanja te pojedinim slu~bama atributa potvrenih u Planinama tek mali doprinos oblikovanju potpune slike jezi nih i stilskih zna ajki jezika Petra Zorania, jednoga od najzna ajnijih autora starijega razdoblja hrvatske knji~evnosti. Koliko je Zorani velik u knji~evnome smislu, jednako je zna ajan za razvoj hrvatskoga jezi nog standarda upravo onda, navodi Dalibor Brozovi,  kada treba pokazati i shvatiti kako u tim dvjema povijestima (jezi noj i knji~evnoj, op. a.) nikakva nepremostivog jaza nije bilo i kako su one samo kontinuirani slijed nekoliko ravnopravnih razdoblja (Brozovi 1969: 490). Tablica 1. Vrsta i polo~aj atributa u stihovanim i proznim dijelovima Planina. A n t e p o z i c i j aPROZNI DIJELOVISTIHOVANI DIJELOVIOpisni pridjeviPosv. i odnos. pridjevi / posv. zamjenicaOpisni pridjeviPosv. i odnos. pridjevi / posv. zamjenica tvrdo srce mladih deklic; emernim suzam; milom ri ju; na zlati jabuci; od mirisnih drvc; k tihi i bistri vodi moj beteg; moja gospoja; njegova ljubovnica; vaaa milost; sun enih zrakov; elizejska polja; Marulova tu~ba; Dijanina broja; morske pu ine ljupke trage; prezo na ljubav; prislavna kripost; trudan ~it; slipa nesria; radosna stav; zlati plam; zelene kite ljubven sin~ir; Apolov zrak sun eni; te~a kom mukom; moju mladost; tvu lipost  P o s t p o z i c i j a stril zlatopena; dub raskoaan i visok; lastav ica mlajahna i mila  obraz mise ni; obi aj hrvatski; kose Jagi ine; bogu morskomu; beteg moj; srdaace moje; kripostimi vaaimi  ropstva ljubvena; jad emerni; lovik privaren; uzli nemili; smrt ~estoka; nektarom bo~anstvenim vlas sun eni; bog ljubveni; od stop ljuckih; utih moj; lipost tva Tablica 2. Na ini izricanja posvojnosti u Planinama. posvojni i odnosni pridjev/ posvojna zamjenicaljuckoga obi aja; obraz mise ni; sestre Zatonove; srcu mom; smrt njegovu; dr~ave naae; za vaau pitomainu, po njihovu obi aju besprijedlo~ni genitivnarav bo~ice; perivoj lipote i uzviaenja; srdaaca pokoj; mojega ~itka cvit; nje lipostod + genitivljubav od ~en; glava od Lava; od Dijane Jela; od vitrov boga; od srdaaca uzal; dlak od repov ostali na inigenitiv s prijedlogom u: u njega jedna hi mlajahna; besprijedlo~ni dativ: majka mu tu~bena i pla na; lokativ s prijedlogom u: ~elja u meni LITERATURA BARI i sur. 1995: Eugenija Bari i sur., Hrvatska gramatika, `kolska knjiga, Zagreb. BROZOVI 1969: Dalibor Brozovi, Djelo Petra Zorania u razvitku jezika hrvatske knji~evnosti, Zadarska revija (Posveeno knji~evniku Petru Zoraniu u povodu 400-godianjice prvog izdanja njegova djela  Planine prvog romana hrvatske knji~evnosti), XVIII., br. 5.; Zadar, str. 477-494. BROZOVI 1973: Dalibor Brozovi, O hrvatskom knji~evnom jeziku aesnaestoga stoljea, Zbornik Zagreba ke slavisti ke akole, knj. 1, Zagreb, str. 129-135. GABRI-BAGARI 1984: Darija Gabri-Bagari, Jezik Bartola Kaaia, Institut za jezik i knji~evnost u Sarajevu  Institut za jezik, Sarajevo. GLAVAN 1928/1829: Vjenceslav Glavan, Kongruencija u jeziku starih akavskih pisaca, Ju~noslavenski filolog, VIII, Beograd, str. 111-159. HJS 1999: Hrvatski jezi ni savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje : Pergamena : `kolske novine, Zagreb. HORVAT 2006: Marijana Horvat, Sintakti ki kalkovi prema latinskom i talijanskom jeziku u Marulievu Naslidovanju, Rije i filoloaki dani 6, zbornik radova, Filozofski fakultet, Rijeka, str. 275-284. HUDE EK 1991: Lana Hude ek, Posvojna funkcija genitiva li nih zamjenica za 3. lice u hrvatskom knji~evnom jeziku do kraja 18. stoljea, Rasprave Zavoda za hrvatski jezik, sv. 17, Zagreb, str. 27-46. HUDE EK 2003: Lana Hude ek, Dopune glagolima govorenja, mialjenja i srodnih zna enja u hrvatskome knji~evnom jeziku od 17. do polovice 19. stoljea  strani sintakti ki utjecaji, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, str. 103-129. HUDE EK 2006: Lana Hude ek, Izricanje posvojnosti u hrvatskom jeziku do polovice 19. stoljea, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb. JAKI-CESTARI 1969: Vesna Jaki-Cestari, Imena pastira u Zoranievim  Planinama , Zadarska revija (Posveeno knji~evniku Petru Zoraniu u povodu 400-godianjice prvog izdanja njegova djela  Planine prvog romana hrvatske knji~evnosti), XVIII., br. 5.; Zadar, str. 509-515. KUNA 1999: Branko Kuna, O izricanju posvojnosti prijedlo~nim genitivnim izrazima, Jezikoslovlje, II, br. 2 3, Osijek, str. 35-44 LHP 2000: Leksikon hrvatskih pisaca, `kolska knjiga, Zagreb, str. 86-88 MOGU` 1973: Milan Mogua, Stilisti ki elementi hrvatskog jezika 16. stoljea, Zbornik Zagreba ke slavisti ke akole, knj. 1, Zagreb, str. 119-128. MOGU` 1995: Milan Mogua, Povijest hrvatskoga knji~evnoga jezika, Globus, Zagreb, drugo proaireno izdanje. PANTI 1969: Miroslav Panti, Petar Zorani i naaa narodna knji~evnost, Zadarska revija (Posveeno knji~evniku Petru Zoraniu u povodu 400-godianjice prvog izdanja njegova djela  Planine prvog romana hrvatske knji~evnosti), XVIII., br. 5.; Zadar, str. 445-462. RI`NER 2006: Vlasta Rianer, Atributi i njihova zna enja, Filologija, 46 47, Zagreb, str. 253-269 RU}I I 1930/1931: Gojko Ru~i i, Jezik Petra Zorania., Biblioteka Ju~noslovenskog filologa, knj. 1 i knj. 2, Beograd. SILI  PRANJKOVI 2005: Josip Sili  Ivo Pranjkovi, Gramatika hrvatskoga jezika : za gimnazije i visoka u iliata, `kolska knjiga, Zagreb. `VELEC 1988: Franjo `velec, }ivot i rad Petra Zorania, uvodna rasprava u: Petar Zorani, Planine, Stari pisci hrvatski, knjiga 41, JAZU, Zagreb, 1988., str. 1-30. TORBARINA 1959: Josip Torbarina, Strani elementi i domaa tradicija u Zoranievim  Planinama , Zadarska revija, VIII, br. 1., Zadar, str. 7-24. VON INA 1969: Josip Von ina, Neke osobine Zoranieva stila, Zadarska revija (Posveeno knji~evniku Petru Zoraniu u povodu 400-godianjice prvog izdanja njegova djela  Planine prvog romana hrvatske knji~evnosti), XVIII., br. 5.; Zadar, str. 503-507. VON INA 1976: Josip Von ina, Jezi no interpretiranje starih knji~evnih tekstova, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 14, Zagreb, str. 53-68. VON INA 1988: Josip Von ina, O temeljima Zoranieva knji~evnog jezika, uvodna rasprava u: Petar Zorani, Planine, Stari pisci hrvatski, knjiga 41, JAZU, Zagreb, 1988., str. 31-52. ATTRIBUTION IN THE NOVEL PLANINE BY PETAR ZORANI Summary Planine is one of the best-depicted and analysed works of Croatian heritage due to its epithet of the Croatian first novel, and the fact that its content, language and style reach the very peak of the most important Croatian literary works. Nevertheless, the former language analyses that dealt with the individual segments of Zorani's work merely opened the door towards more comprehensive research into the language and stylistic features necessary for the complete description of the novel. The article will present the results on attribution analysis of Planine with special reference to the relation of attributes both in prose and verse parts of the novel, as well as the usage of possessives.  Sva su oprimjerenja u tekstu dana prema: Petar Zorani, Planine, izvornik i prijevod, Grafi ki zavod Hrvatske, Zagreb, 1988.  Iako nam cilj ovoga istra~ivanja nije bilo prou avanje paradigme pridjeva, analizirajui smo ih kroz atribuciju doali do spoznaje da je u Zoranievu djelu pridjeva neodreenoga vida vrlo malo (mrk osal), no u pojedinim primjerima Zorani, katkad s razlogom, rabi oba vida (lovom grede jednoga vuka velika i jakoga; okol jednoga krasna cvitka; od zelena dragoga kamena raskoau obilo metaae).  Potvrde za pripadanje 3. licu jednine i mno~ine srednjega roda u Planinama nisu pronaene, no logi no je pretpostaviti da bi bila jednaka onoj za 3. lice muakoga roda.  Ru~i i (1931) navodi da se za pripadanje 3. licu mno~ine svih rodova rabi oblik njihov te genitiv li ne zamjenice oni (njih), no ne govori o meusobnom odnosu uporabe tih oblika, na temelju ega Hude ek zaklju uje  da je i u Zorania obi na (istakla A. V.) zamjenica njihov (Hude ek 2006: 111). Ipak se, na temelju provedene analize, ne mo~emo slo~iti s navedenim zaklju kom jer se tada (u Zoranievo vrijeme) o ito zamjenica njihov joa uvijek rabi tek sporadi no.  U Akademijinu su rje niku navedene potvrde za oblik njezin tek u tekstovima s po etka 18. stoljea (AR VIII: 280). Tako kasnu uporabu zamjenice njezin u odnosu na njegov, koja je  ve po etkom 13. stoljea ~iv i aktivan knji~evni element (Hude ek 2006: 141) tuma i injenicom da se u liturgijskim tekstovima javlja daleko vei broj osoba muakoga nego li ~enskoga spola, ali i viaestoljetnom uporabom genitiva li ne zamjenice za 3. lice u slu~bi izricanja pripadanja 3. licu (ato je vjerojatno utjecaj gr kih i latinskih tekstova koji su prevoeni u srednjovjekovlju), za ato potvrde nalazimo od naaih prvih pisanih tekstova do kraja 18. stoljea (Hude ek 2006).  Akademijin rje nik potvrde oblika njihov navodi u tekstovima iz prve polovice 17. st. (AR VIII: 282), no Lana Hude ek tu granicu pomi e na drugu polovicu 15. stoljea (Hude ek 2006: 95).  Konstrukciju od + genitiv u Planinama nalazimo u joa jednoj  ulozi , koju sintakti ki takoer opisujemo kao atribut; naime, hrvatska pisana baatina uz konstrukciju o + lokativ poznaje i eae koristi (Hude ek 2003) dopunu od + genitiv uz glagole govorenja i mialjenja, takoer porijeklom iz talijanskoga jezika,  koja je posve o ito u sva tri knji~evna jezika, upravo u itavome hrvatskome knji~evnom jeziku imala stabilan status knji~evne sintakti ke konstrukcije (Hude ek 2003: 117), a primijeena je i u drugih autora toga vremena npr. Bartol Kaai (usp. Gabri-Bagari 1984) i Marko Maruli (usp. Horvat 2006). Iako literatura navodi da je prijedlo~no-pade~na veza od + genitiv umjesto / usporedo s vezom o + lokativ dopuna glagolima, mo~e se zaklju iti da se genitivna konstrukcija prenijela i na imenice nastale od glagola govorenja, odnosno mialjenja, ato se u Planinama potvruje u dijelu teksta u kojemu Zorani navodi o emu e u pojedinim poglavljima biti rije i: Prva glava od straana i zapinjena Lava, druga od gnivna Medvida, treta od rna Gavrana, etvrta od bludne }ene, peta od ljute i srdite Zmije, aesta od krastavice }abe, sedma od zlohlepna Vuka. Premda Marijana Horvat (2006) navodi da su u Marulievu Naslidovanju obilato potvreni primjeri u naslovima kojima se sustavno mjesto o + lokativ koristi od + genitiv (npr. Od Naslidiovanja Isukarstova, Od ista Svetoga pisma& ), ne dovodi to u vezu s imenicom nastalom od glagola govoriti (npr. Govorenje o Isukrstovu nasljeu), ve isklju ivo s prijevodom latinskoga de u ablativu (ato je u ovome slu aju i mogue jer se radi o Marulievu prijevodu latinskoga djela De imitatione Christi).  To je razli ito od suvremene norme hrvatskoga jezika, koja u ovakvim slu ajevima, kada god je to mogue, tra~i zamjenu posvojnim pridjevom (HJS 1999: 270).  Broj se pojavljivanja u djelu odnosi i na sintagmu u kojoj je atribut u antepoziciji u odnosu na imenicu.     PAGE  PAGE 11 8:ęؙ\d(,.`t(@BDFT48Xn⾲|pi ha5CJhaha56CJhaha5CJ ha6CJ hL6CJhL6CJ]hz6CJ]haha6CJ]hah+6CJ]hah+CJha6CJ]h7F6CJ]hZy6CJ]h[h+CJh[h+6CJ]h{j6CJ]%HJLNPRTVX "&*.Nt $$Ifa$ $$Ifa$gd ,.tvxȦʦ $(^`bijĥoaPaPoPoPoaPaPo h?hh?h56CJ\]aJh?h56CJ\]aJ h?hh+56CJ\]aJh[h+6CJ]h[h+6]h[h+56CJ\]h h 6CJ]aJ h h+56CJ\]aJ h h 56CJ\]aJh"56CJ\]aJh 56CJ\]aJ haCJhahaCJtvx `vmmmmm d$Ifkd$$Ifl4F(&`    H        06    4 la~f4`bdfا"LPJJJJJJJ$Ifkd$$Ifl4r (&       `   o   {   064 la~f4֧ا "dfĨƨ @$&>@Zz|,.0RTګܫƸyh[h"6CJ] h"h"56CJ\]aJ h"h 56CJ\]aJ h"h+56CJ\]aJh"56CJ\]aJh[h+6]h.26CJ]hL6CJ]h"6CJ]h[h+6CJ]h66CJ]/LNfƨjl&@XZ| $$Ifa$gd6$If PGGGGGGG $$Ifa$kd$$Ifl4r (&       `   o   {   064 la~f4"&*.0Tܫ Vܬdf $$Ifa$gd6$If $$Ifa$ VfڬܬJLdfĭƭڭܭ ^prtЮ6|ƽٽth! 8h6CJ]h! 8h+6CJ]h[h+56CJ\]ha5CJ]haha56CJ]haha5CJ]ha6CJ]h+6CJ]h[h+6]h"6CJ]h66CJ]h[h+6CJ]h 6CJ])ƭܭJHHHHkd$$Ifl4r (&        `    o    {    064 la~f4$If tҮ6Яү{skd$$Ifl0 &        064 la|$If d$If ίЯүȰʰбұԱֱ 6:lpr²ƺƛƺƱ}wnbh qxh qx56CJh"56CJ h+CJh! 8h! 86CJ]h"6CJ]h! 86CJ]h! 856CJ\]h[h! 86]h[h! 8CJh[h! 86CJ]h[h! 856CJ\]h[h+6]h! 8h+6CJ]h! 8h6CJh! 8h! 86CJ%үʰskdB$$Ifl0 &        064 la| $Ifgd!=r$Ifskd$$Ifl0 &        064 la|²IJƲȲʲ̲βвҲԲֲزڲܲ޲skd$$Ifl0 &        064 la|޲6H6ĻRPv,N".gd1Z.gdY)~gdSTgdSTZ~ij̳pε *,.޶v46V޸tmdmZSL h)r76CJ h[YH6CJh-h-6CJh-h-CJ h-6CJhY)~hY)~6B*phhY)~6B*phhY)~hY)~B*phh[YHB*phhY)~B*ph hY)~h4hRm'h46CJhRm'hRm'6CJhRm'hRm'0JCJhRm'hRm'CJ hRm'CJ hRm'6CJ h46CJ hST6]hSTh qxh56CJ޸ H\6JĻԼRn NP tv<>P|ٝvkaZ hRm'6CJhRm'hRm'6CJhRm'hRm'0JCJhRm'hRm'CJ hRm'CJ hv6CJ ht>n6CJht>nht>n6CJhhST6CJhRhRCJ h-6CJh hRCJ hR6CJhSThSTCJh)r7hSTCJ hST6CJhhCJ h6CJ h)r76CJh[YHh)r7CJ#>Xv*,68BDZJLN"8,.ƾ;ёэ݅~t~lea]h)r7hI hRm'h4hRm'h46hRm'hRm'0J6 hRm'hRm'hRm'hRm'6h qx hST6]h wB*phhY)~h1Z.6B*phh1Z.6B*ph h1Z.h1Z.h1Z.B*ph hY)~h1Z.h1Z.hSThh46h4 hST6CJ h46CJh4h)r7CJ h)r76CJ$04\^`bN.f(@BV^`"*>Lbzžųů}uqmh4h qxh,Bh,B\hNhN6h,B h,Bh,BhNhO\6hNhO\h hST6]hSThh{q h{qh[YH h{qh{qh[YH h_6] h{q6]h{qh_6]h_ h_h_ h_hh)r7h h)r76'BbVvJL\RPT2gdLgdGgdH+$a$gdH+gdNgdAgd)r7 8VBvHV &JL\Ÿڴ{k_Q_EhH+hH+6mH sH hH+hH+56CJaJhH+hH+5CJaJhH+hH+5CJaJmH 0sH 0hH+hH+5CJaJmH sH hH+hH+5CJaJmH sH hH+5CJaJmH sH hH+hNhN6hNhAhA6B*phhA6B*phhAhAB*phhAB*phh4hRm'hA0J6 hRm'hAhRm'hA6\p~`npTV>DFHPR.:p|̷̧̗̏̏{sls hpaho!hpaho!6h|ho!5 h$nho! ho!6h$nho!6hPho!6hLho!6 hLho!hLho!0JjhLho!0JUh&ho!6ho!jho!0JUhGhmehH+mH sH hmehH+6mH sH hmehH+mH sH *"6Hjv"2JV246Zz68zRD^0&d~$ܯ hho! ho!CJhho!0JCJjhho!0JCJUh.Jho!6 h.Jho!h]ho!0Jjh]ho!0JUhKho!6hho!6hzho!6h/ho!6jho!0JUho! ho!622R gdGh]h&`#$gd.Wgdgd.J$( hGh0JmHnHu ho!0Jjho!0JUjho!Uh^jho!0JU hho!ho!,1h. A!n"n#S$S%SS DyK anastazija.vlastelic@inet.hryK Hmailto:anastazija.vlastelic@inet.hr$$If~!vh55H5#v#vH#v:V l406+55H5/  4a~f4$$If~!vh555` 5o5{ #v#v#v` #vo#v{ :V l406+555` 5o5{ /  4a~f4$$If~!vh555` 5o5{ #v#v#v` #vo#v{ :V l406+555` 5o5{ /  4a~f4$$If~!vh555` 5o5{ #v#v#v` #vo#v{ :V l406555` 5o5{ /  4a~f4$$If|!vh55#v#v:V l0655/  4a|$$If|!vh55#v#v:V l0655/  4a|$$If|!vh55#v#v:V l0655/  4a|$$If|!vh55#v#v:V l0655/  4a|L@L Normal$dha$CJ_HaJmHsHtH8@8 Naslov 1$@&5\B@B Naslov 2$$@&a$ 5CJ\6@6 Naslov 3$@&CJH@H " ~Naslov 4$<@&5CJ\aJ>A@> Zadani font odlomkaZi@Z Obi na tablica :V 44 la .k@. Bez popisa ZC@Z Uvu eno tijelo teksta$ ^ a$566U@6 Hiperveza >*B*ph@B@@ Tijelo teksta 6CJ]8 @"8 Podno~je  p#2)@12 Broj stranice:@B: Zaglavlje  p#>@R> cW Tekst fusnoteCJaJ>&@a> cWReferenca fusnoteH*0OQr0 ntStil1dCJF'F  Referenca komentaraCJaJBB  Tekst komentaraCJaJDjD  Predmet komentara5\NN  Tekst balon iaCJOJQJ^JaJ.O. Rm'hiitalic6]a9%k(h))*e-{3g  #alo      lllllo g. !"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&! "&! "&! "&! "&v'"* 08>CxEOg4.yP5  ,H]z kZ.  v b-ch'dU R| !"($o()*+,-.R/ 0012r22456A6666 7@7e789;"<>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>???? ? ? ??????'?:?AqA}A~AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAABB+BLBMB`BnBBBBBBBBBBBBBBBBCCCCCC:CVCiCCCCDWDXDeDDDDE9E_E`EaEbEcEdEeEfEgEhEiEjEkElEmEnEoEpEqErEsEtEuEvEwExEEEFGHHIIJK;LMMMNNOPxPP}Q!RRS;TTTTTT%U&U.U)V(WWzggg%%%%%%%%%%%%%%{ %{ %%%%%%%%%%%%%%%%%%%O %%{ %E(%O %%O %{ %%%"%%%%%%%%O %%%{ %%%{ %{ %%%!0%{ %{ %O %{ %{ %{ %%%%O %%%%"%"%%%%%%%%%O %{ %"%{ %%%%%%%%%%%%%%%%%%%WWWWWWWWWWWWWWWpssss{ O { (WWWWWWWWWWWWW{ { s+%%%%%%%%%%%%8 8 { 8 8 8 { %%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%{ %%%%%{ %{ %{ %%{ %%%%%{ %%%%%%{ %%%%%%%%%%{ %{ %%W%,H]z kZ.  v b-ch'dU R| !"($o()*+,-.R/ 0012r22456A6666 7@7e789;"<>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>???? ? ? ??????'?:?;?AqA}A~AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAABB+BLBMB`BnBBBBBBBBBBBBBBBBCCCCCC:CVCiCCCCDWDXDeDDDDE9E_E`EaEbEcEdEeEfEgEhEiEjEkElEmEnEoEpEqErEsEtEuEvEwExEEEFGHHIIJK;LMMMNNOPxPP}Q!RRS;TTTTTT%U&U.U)V(WWuXYYZZ\\__cjdWfffbgcgegfghgigkglgngogxgygzggggg00000H0H0H0H0000<00<0000<000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000 000000 00000 0000 0 0000000000000 00000 000000 000000 000000 0 00000000000000 00 0 0 0 0 0 0 0 0 000 0 000000000000000000000000000000000000000000000000000000@00@000@0@0@0@00@0@0@0@0@0@00@0@000I000I000I000I00@0@0@00@0@0I00,H]zkZ.  v-ch'dU R| !"($o()*+.R/ 0012r2245e789;"<???? ? ??'?:?;?F}:gX !(!!8@0(  B S  ?\1#i_go_gC*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter 2 17. st ProductIDWaz/:ISVb?DEMmw  " k u JRfk!+JP9>.5wMPRYAFPXagx-2&-7@QTZ`?Kns dijt#FR;By(/CORY_ijqx:E   "'(/:BQWX`bf    # $ , / 3 9 ? @ C W ^ h o ! !\!g!!!!!!!!!!!!""")"7"C"N"2#9#r#~## $P%W%c%h%%%%%?&G&Z&^&g&q&z&&&&&&U']'z'':(C(G(L(W([(**$*'*(*-*\*b*l*v***+$+l+|+++++,,I,Q,f,l,,,,,,,,,,,--.../7/>/?/F/L/P///40=0?0F0G0P0g0k000111111122272=2A2D222m3t3C4J45575B5k5m5555555A6G6Z6_6o6u6666666666667+74757:7A7H7N7S7T7X77758?8888888::}::<<4=;===>>>>L?P?f?j??????????? @@J@T@d@l@m@s@@@@@@@@@@@@@@@@A-A4A5A;A>ADAJAQAqAtAuA{AAAAAAAAAAAB BDBJBUB]BnBtBuB}BBBBBBBBBBBBBBBiCqCCCCCCCCCDDFDJDPDVDoDrDDDDDDDDDDDDEEEEEEEFFeFmFFFG GqGtGGGGGGG-H7HIIIIJJKKVL[L\LdLvLLLL0M2MMM(N-NNNNN'O-O5O\r]y] ______``aaaaabbbb bbb-b0bjcqcccccccccccZdcdddeee&e*e5eeeBfLfMfTf@gLgcgg+,GH\]yz jkYZ- .   uv ac,-bcgh&'cdTU  QR{|~ !!""'$)$n(p())**++,,--..Q/S/ 0 0001122q2r222445566@6A66666667 7?7A7d7e78899;;!<#<>>>>&?'?9?ApAqA|AAAAAAAAAAABBB*B+BKBMB_B`BmBnBBBBBBBBBBBBBBBBC9C:CUCVChCiCCCCCCDVDXDdDeDDDDDEE8E9E^ExEEEEEFFGGHHHHIIIIJJKK:L;LLMMMMMNNNNOOPPwPxPPP|Q}Q R!RRRSS:T;TTWWtXwXYZZZ~\\\\____a@bccidjdVfYfffagcggTWW__N`k`l```aaa@bbb2cccidjdVfWfbgcgcgegegfgfghgigkglgngogg(W+WWcgguU^`.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.u*v2A6v2lHv2.Y&v2\,v2i0v2v2t9v2pO4Dv2`v26nv2%qv2yuv28uv2/hxv2}}v2$n p"L(3 x<zN41 ^}B;#Rm'1Z..24[2)r7! 8V8)9,B@mB7F[YH J.J'KLL`#L+iSSTCV.WIWhWO\^h_pa qaydy e?hCZi+j{j7lt>nOn?iq{qntq3v w}6w qxZy" ~T#~Y)~%*5G[H+?+*?BnPC R4T|6 O|FhR ]&?%JbcW*;AUo!'K-H_zx7 /]REkAw-#KGq "Iav"#&.R/>>?'?:?;??@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F4}Data 1TableWordDocument..SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q