Naslov
Drugi val profesionalizacije u hrvatskoj stomatologiji:utemeljenje potpornih profesija
(Secodn vave of profesionalization in Croatian stomatology: the foundation of supporting professions)

Autori
Gordana, Cerjan-Letica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Nacionalni sociološki kongres Društvene promjene i društvena struktura: Hrvatska 20 godina poslije , zbornik sažetaka / - , 2009

Skup
Nacionalni sociološki kongres Društvene promjene i društvena struktura: Hrvatska 20 godina poslije

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 03.04.2009. - 04.04.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
profesionalizacija hrvatske stomatologije; komplementarne stomatološke profesije; stomatološko obrazovanje; stomatološki higijeničari; stomatološke sestre
(professionalization of Croatian dentistry; complementary dental professions; dental education; dental hygienist; dental nurses)

Sažetak
Poboljšanje kvalitete oralnog zdravlja i stomatoloških usluga u razvijenim zemljama posljednjih desetljeća, među ostalim, rezultat su nastajanja novih zdravstvenih profesija što pružaju oralnu zdravstvenu zaštitu u rasponu od primarne do kliničke, te od privatnog poduzetništva do javne stomatološke službe. O tim novim profesijama (tzv. potpornim/suportivnim ili komplementarnim stomatološkim profesijama) koje su u svijetu veoma brzo postale bitnim komponentama zdravstvenih sustava i zaštite, u Hrvatskoj profesionalnoj i općoj javnost rasprave još nisu ni započele. Smatramo da je utemeljenje potpornih stomatoloških profesija za hrvatsko društvo iznimno važno zbog kraćeg i jeftinijeg obrazovanja, nižih cijena usluga i veće obrazovne mobilnosti. U ovom radu želimo pokazati kako su zbog zatvorenosti sustava stomatološkog obrazovanja i prakse u Hrvatskoj na dvostruki način deprivirane skupine i pojedinci nižeg društvenog statusa: (a) nedovoljno im je pristupačna stomatološka zaštita koju kao jedini licencirani profesionalci pružaju (skupi) stomatolozi, (b) istodobno su im ograničene mogućnosti obrazovanja na stomatološkim fakultetima kao elitnim obrazovnim ustanovama. U središnjem dijelu izložit će se intrinzični i ekstrinzični razlozi zatvorenosti hrvatske stomatologije prema novim profesijama na dvije razine: analizom karakteristika procesa profesionalizacije naše stomatologije i recentnog stanja profesionalnog monopola i autonomije te intervjuima s desetak vodećih stomatologinja i stomatologa u području akademije i znanosti, privatnog poduzetništva te predstavnika organizirane stomatologije tj. profesionalnih udruga. Polazna je točka analize da se hrvatske stomatologinje/stomatolozi nedvojbeno smatraju profesionalcima i integralnim dijelom svjetske stomatološke zajednice jer (1) posjeduju specifičnu ekspertizu tj. teorijska znanja i vještine koje praktično primjenjuju, (2) njihova ekspertiza izvor je velikih blagodati za korisnike njihovih profesionalnih usluga, (3) zbog njihovih specifičnih znanja i vještina (pojedinačno i kolektivno) javnost im u tom području odobrava ekstenzivnu autonomiju, (4) imaju izgrađenu svijest o posebnim obvezama i dužnostima što je središnja karakteristika njihove profesije i profesionalizma. Prijepor se, međutim, javlja zbog dualne naravi (hrvatske) stomatologije: normativne i komercijalne. Naša je pretpostavka, koju ćemo provjeriti razgovorima s vodećim stomatolozima, da je njihova nespremnost za poticanje i etabliranje novih profesija dvojaka: jedna proizlazi iz dominantnog profesionalnog stava o jedinstvenoj kompetenciji stomatologa za (klinički) rad, a druga iz obrane cehovskog poslovnog monopola kojim isključuju svaku (tržišnu) konkurenciju. Oba su razloga posljedica kompleksne socijalne povijesti razvoja stomatološke profesije. U zaključnom dijelu rada naglasit će se kako komplementarne stomatološke profesije (stomatološki higijeničari, stomatološki terapeuti, stomatološke sestre, stomatološki zdravstveni edukatori, menadžeri stomatološke prakse) doprinose kvaliteti oralnog zdravlja i dostupnosti (jeftinijih) stomatoloških usluga, posebice za deprivilegirane socijalne skupine. Obrazovanje i osposobljavanje za profesije tog tipa, šansa je za pripadnike društvenih skupina čija pozicija u društvenoj strukturi u pravilu otežava postizanje viših razina školovanja. Založit ćemo se za poticanje javne rasprave o potrebi uspostavljanja novih zdravstvenih profesija u Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA