Naslov
Reformacija u romanu Bogovec Jernej Ivana Pregelja
(Reformation in Pregelj's novel Bogovec Jernej)

Autori
Latković, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Reformacija na Slovenskem (ob 500-letnici Trubarejevega rojstva) / Aleksander Bjelčevič - Ljubljana : Znanstvena založba Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani, 2010, 97-111

ISBN
978-961-237-380-1

Skup
Reformacija na Slovenskem (ob 500-letnici Trubarjevega rojstva)

Mjesto i datum
Ljubljana, Slovenija, 20.11.2008. - 22.11.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
povijesni roman; kolektivno pamćenje; reformacija; I. Pregelj
(historical novel; collective memory; Reformation; I. Pregelj)

Sažetak
Pregeljev roman Bogovec Jernej svojim tematskim zahvaćanjem u vrijeme reformacije moguće je tumačiti kao još jedan primjer književnog vrednovanja i propitivanja velikih priča nacionalnog kolektiva koje omogućuju neophodni kontinuitet i nužnu kohezivnost jednoga nacionalnog pamćenja. Upravo u tom interpretativnom ključu analizirat će se roman Bogovec Jernej, i to počevši od naratološke analize romana (analize modusa pripovijedanja i iskazivanja, tipa pripovjednog subjekta i statusa teme), a kojom će se potom doći do temeljnih odrednica idejno – konceptualnog sloja romana, u sferi kojeg će se pokušati iščitati kakav je položaj reformacije unutar prikazanih povijesnih zbivanja, kako se ona vrednuje unutar nacionalnog kulturnog pamćenja, odnosno doći do odgovora negira li se ili afirmira, stabilizira ili destabilizira zvanični narativ pamćenja vezan uz to povijesno razdoblje. U skladu s tim, kao temeljni cilj analize postavit će se pitanje kakav je autorov/pripovjedačev stav prema reformaciji, kako je ona prezentirana unutar njegova prizivanja prošlosti, odnosno kako se određuje prema kanonskom pamćenju i postoje li možda naznake reinterpretacije istog. Naposljetku, u ovome će se referatu pokušati odgovoriti na pitanje je li autorov cilj bio doslovno prikazati povijesna zbivanja primarno s didaktičkom namjerom ili je pak želio pred svoga čitatelja podastrijeti priču metaforičkog karaktera, pa onda i univerzalnog smisla koja kao takva prerasta prvotni okvir prikazanog i otvara prostor konotacije i metateksta, a kojima potom postiže aktualnost i primijenjivost u svim povijesnim vremenima (primjerice ideja rađanja „ novog čovjeka“ , ideja vjerskog, pa i uopće duhovnog preobraćenja, ideja Drugog kroz motiv neprijateljskog brata, itd.).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA