аЯрЁБс>ўџ ЮыўџџџяЯџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџ р…ŸђљOhЋ‘+'Гй0ˆˆФашє ( D P \hpx€т)Tomislav Raukar - Zdenka Janekoviц Rіmerordomi Istvсn Rіmerar stvNormalR Istvсn Rіmerar 4tvMicrosoft Word 8.0d@ @ЄѓO9jО@$-6pUРжЎeC-11D2-82C0-88BA7BD17E10}Е ЬKB,@џџџџўџ еЭеœ.“—+,љЎDеЭеœ.“—+,љЎT hp|„Œ” œЄЌД М ёт lи4о|Г  )Tomislav Raukar - Zdenka Janekoviц Rіmer Title˜ 6> _PID_GUIDтAN{540487A8-D60C-11D2-82C0-88BA7BD17E10}Е ЬKB,@џџџџTomislav Raukar - Zdenka Janekovi Rіmer Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu 5. sije nja 1874. Franjo Josip I sankcionirao je zakonsku osnovu "ob ustrojstvu sveu iliata Franje Josipa I u Zagrebu" koja je bila prihvaena u Hrvatskom saboru 15. X. 1873. U okviru Mudroslovja iste su godine utemeljene katedre za "povijest opu i za povijest hrvatsku, s osobitim obzirom na austrijsku i ugarsku povijest". Na taj na in, ve od samog po etka djelatnosti Filozofskog fakulteta, studij povijesti organiziran je oko dvije temeljne katedre: za opu i za hrvatsku (neko vrijeme narodnu) povijest. Tek 1908. ovim se dvjema katedrama pridru~uje i trea, za pomone povijesne znanosti, a godine 1952. i etvrta katedra, za povijest ju~noslavenskih naroda. Filosofsko-historijska, kasnije historijska grupa, 1959. godine postaje Odsjekom za povijest. Ve 28. III. 1874. raspisan je natje aj za prve profesore, te je, kraljevim ukazom od 27. IV. 1874., Matija Mesi imenovan prvim redovitim profesorom za hrvatsku povijest. Nekoliko mjeseci kasnije, 20. rujna 1874. Natko Nodilo je imenovan redovitim profesorom na katedri za opu povijest. Matija Mesi, istodobno i prvi rektor Sveu iliata, bio je profesor na Katedri za hrvatsku povijest do smrti, 1878. godine. Autor je nekoliko rasprava u kojima je obradio hrvatsku povijest za Jagelovia, dakle od posljednjeg desetljea 15. stoljea do Moha ke bitke i propasti Hrvatsko-ugarske dr~ave. Nakon Mesieve smrti, za suplenta na Katedri za hrvatsku povijest izabran je 1879. Vjekoslav Klai, ali je 1882. na polo~aj profesora postavljen Tadija Smi iklas koji je upravo tada objelodanio prvi dio "Poviesti hrvatske" (drugi dio je objelodanjen 1879.), prve cjelovite sinteze povijesti Hrvata od najstarijih vremena do godine 1848. Smi iklas je za hrvatsku medievistiku zaslu~an i kao urednik "Diplomati kog zbornika Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije" u kojem je okupio hrvatske srednjovjekovne isprave. Do smrti, 1914. godine, Smi iklas je uredio 11 svezaka zbornika, ali je ostavio i obilatu grau za razdoblje do po etka 15. stoljea. Njegov intenzivni rad na izvorima osjeao se i u nastavi, jer je izmeu ostaloga predavao i pomone povijesne znanosti. Obi avao je takoer odr~avati "historijske vje~be" koje su podrazumijevale rad sa studentima na razli itim vrstama izvora. Od 1902. hrvatsku povijest ranog srednjeg vijeka, odnosno razdoblje narodne dinastije, predavao je Dane Gruber, kao privatni docent. U svojim je raspravama, uz hrvatsku povijest u doba narodne dinastije, osobito obraivao razdoblje An~uvinaca. Na katedri je predavao do smrti, 1927. godine. Nakon Smi iklasova umirovljenja 1905, na Katedru za hrvatsku povijest postavljen je Ferdo `iai, privatni docent od 1902. godine. Uz hrvatsku povijest predavao je i kolegije iz bizantske i srpske povijesti, te metodologije i historiografije. Godine 1909. imenovan je redovitim profesorom i na tom polo~aju ostao do umirovljenja 1939. godine. Ferdo `iai bio je najzna ajniji predstavnik hrvatske historiografije u razdoblju izmeu dva svjetska rata. Tijekom vrlo plodne karijere, obratio je pa~nju gotovo svim razdobljima hrvatske povijesti, od najstarijih vremena do 20. stoljea, ali je ipak u srediatu njegova interesa bilo 19. stoljee, te razdoblje hrvatske narodne dinastije. Taj je rad urodio njegovim ~ivotnim djelom, "Povijesti Hrvata u vrijeme narodnih vladara", objavljenoj 1925. godine. `iaieva sinteza "Pregled povijesti hrvatskoga naroda", iz 1916. godine, joa je uvijek aktualna. Tijekom Drugog svjetskog rata, Katedra za hrvatsku povijest do~ivjela je nekoliko kadrovskih promjena. Godine 1941. docentom je imenovan Stjepan Antoljak koji je svoj znanstveni rad zapo eo istra~ivanjem hrvatske povijesti u po etku 19. stoljea, u vrijeme napoleonskih ratova, a kasnije se usredoto io na probleme srednjovjekovne hrvatske povijesti. Na Katedri je ostao do 1946. kada je imenovan upraviteljem Dr~avnog arhiva u Zadru. Dr~islav `vob, izvanredni profesor od 1943., ve je slijedee godine uhien zbog suradnje s antifaaisti kim pokretom i ubijen u Lepoglavi 1945. godine. `vob se isticao kriti kim, ak i smjelim pristupom povijesnim zbivanjima. Podvrgavajui reviziji ustaljena rjeaenja nekih povijesnih problema, upozorio je na neophodnost kriti ke analize grae. Godine 1943. na Katedri za hrvatsku povijest imenovan je i Jaroslav `idak, u zvanju docenta, no on je krajem 1945. izabran za izvanrednog profesora pri Katedri za opu povijest novoga vijeka koja nije bila popunjena punih dvadeset godina. Godine 1944. redovitim je profesorom imenovan i Rudolf Horvat, ali je njegovo imenovanje poniateno s nestankom Nezavisne dr~ave Hrvatske. Nakon rata, Katedru za narodnu, od 1952. ponovno za hrvatsku povijest, nosio je Miho Barada, koji je naslijedio Ferdu `iaia, umirovljenog 1939. godine. Barada je autor veeg broja rasprava o povijesti hrvatskog druatva u ranom srednjem vijeku. Predavao je srednjovjekovnu hrvatsku povijest sve do akolske godine 1953/54. kada je nastavu u potpunosti preuzela Nada Klai (asistentica od 1944. godine), tada izabrana u zvanje docenta. Za redovitog profesora izabrana je 1969. godine i u tom zvanju ostala do smrti 1988. godine. Njezina bogata bibliografija posveena je ponajviae problemima srednjovjekovne hrvatske povijesti ranog i razvijenog srednjeg vijeka. Autorica je sinteza "Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku", "Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku" i "Povijest Hrvata u srednjem vijeku". Napisala je takoer i brojne monografije o gradovima i veliki broj rasprava o problematici druatvenog razvoja srednjovjekovne hrvatske povijesti, te o diplomatici. Od 1953. do 1958. godine, asistent na Katedri za hrvatsku povijest bio je Josip Lu i. Umirovljen je 1994. godine u zvanju znanstvenog savjetnika u Zavodu za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta, a iste godine je i umro. Iza sebe je ostavio veliki broj radova posveenih ponajviae povijesti Dubrova ke Republike. Objavljivao je grau iz Povijesnog arhiva u Dubrovniku. Jaroslav `idak je 1958. preaao na Katedru za hrvatsku povijest, preuzevai predavanja iz novovjekovnog razdoblja od Vase Bogdanova. Znanstveni opus J. `idaka obuhvaa srednjovjekovnu i novovjekovnu hrvatsku povijest. Bavio se takoer povijeau Bosne, s te~iatem na problematici "crkve bosanske". Prou avao je i politi ke i druatvene probleme hrvatskih zemalja u 19. stoljeu. Za redovitog profesora izabran je 1959. godine, a umirovljen je 1973. godine. Mirjana Gross, asistentica od 1958. godine, izabrana je 1960. za docenta, 1964. za izvanrednog profesora, a 1971. za redovitog profesora na Katedri za hrvatsku povijest za predmet hrvatske povijesti 19. stoljea. Znanstveni rad M. Gross, koji je urodio veim brojem knjiga, posveen je hrvatskoj povijesti 19. stoljea, te metodologiji povijesne znanosti. Njezin doprinos na promicanju moderne metodologije u hrvatskoj historiografiji mo~e se smatrati pionirskim. Najva~nija su njezina djela "Po eci moderne Hrvatske", "Prema hrvatskome graanskom druatvu" te Suvremena historiografija. Prvi profesor na Katedri za opu povijest bio je Natko Nodilo (1834-1912). Njegova "Historija srednjega vijeka za narod hrvatski i srpski" iako nedovraena, predstavlja va~an i za dugo vrijeme jedini takav pokuaaj u hrvatskoj historiografiji. Osobito je va~an njegov doprinos dubrova koj historiografiji koju je obogatio brojnim radovima i objavljenom graom. Nodilo je predavao opu povijest srednjega vijeka do svog umirovljenja potkraj godine 1901. Nakon neuspjeha na natje aju za izbor profesora na katedri za hrvatsku povijest, Vjekoslav Klai je neko vrijeme kao privatni docent predavao razli ite kolegije, ne samo povijesne, ve i zemljopisne. Godine 1893. izabran je za redovitog profesora na katedri za opu povijest. Tako su od 1893. opu povijest predavali dvojica profesora: Nodilo i Klai. Nodilo je bio viae usmjeren na povijest starog vijeka kojoj se od ustanovljenja studija posveivala velika pa~nja, te na rani srednji vijek. Klai je predavao opu povijest od antike, preko srednjeg vijeka, do novije povijesti. Iako su ga nastavne obveze vezivale uz opu povijest sve do umirovljenja 1922. godine, njegova je znanstvena djelatnost u cjelini bila posveena problemima hrvatske povijesti od najstarijih vremena do 19. stoljea. Mnogi meu njegovim nasljednicima na katedri za opu povijest takoer su odabrali takav put, budui da je Odsjek za povijest od svojih po etaka istra~ivala ki bio usmjeren prvenstveno na na probleme hrvatske povijesti, dakako u airem europskom kontekstu. Iz obimne bibliografije Klaievih radova valja istaknuti nedovraeni sintetski prikaz "Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svraetka 19. stoljea. Znanstvenu vrijednost je i do danas zadr~ao prije svega prikaz hrvatske povijesti u 15. i 16. stoljeu, dosad najiscrpniji u hrvatskoj historiografiji. Na Katedri za opu povijest bio je tijekom akolske godine 1916/17. Bogoljub Krnic, docent. Na Katedri za opu povijest, Nodila je krajem 1901. naslijedio kao izvanredni profesor Gavro Manojlovi, od 1897. privatni docent za rimsku povijest. Godinu dana kasnije izabran je za redovitog profesora. Manojlovi je objavio nekoliko bizantoloakih rasprava, a njegova "Povijest Starog Orijenta", iako nema vee znanstveno zna enje, ostala je zabilje~ena kao jedini takav pokuaaj u hrvatskoj historiografiji. Manojlovi je umirovljen iz politi kih razloga 1908, budui da je bio zastupnik Hrvatsko-srpske koalicije, ali je 1914. ponovno postavljen za redovitog profesora i ostao na tom polo~aju do 1924. godine. `kolske godine 1909-10. povijest antike po eo je predavati Karlo Horvat koji se kasnije specijalizirao za pomone povijesne znanosti. U prvoj polovici dvadesetih godina na Katedri za opu povijest predavao je i Petar Karli (od 1921. do 1926.) kao privatni docent. Predavao je uglavnom teme vezane uz reformaciju. Katedra za opu povijest do~ivjela je upravo tada, sredinom dvadesetih godina, viae promjena. Po etkom 1924. Milan Prelog je imenovan profesorom ope povijesti srednjeg i novog vijeka. Njegova su predavanja obuhvaala teme iz europske povijesti od 17. do 19. stoljea. Nekako u isto vrijeme, Manojlovia je kao profesor povijesti starog vijeka odmijenio Grga Novak, do tada izvanredni profesor Filozofskog fakulteta u Skopju. Uskoro su uslijedile nove promjene, jer je kraljevim ukazom od 14. I. 1926, na zahtjev tadaanjeg ministra prosvjete Stjepana Radia umirovljeno nekoliko sveu ilianih nastavnika, meu njima Grga Novak i Milan Prelog, s obrazlo~enjem "da njihovom postavljenju nije prethodio postupak u duhu sveu iliane autonomije". Novim ukazom od 23. lipnja 1926. Grga Novak ponovo je postavljen za redovitog profesora ope povijesti starog vijeka, dok je redoviti profesor ljubljanskog sveu iliata Ljudmil Hauptmann imenovan redovitim profesorom ope povijesti srednjeg i novog vijeka, te je nosio katedru do umirovljenja 1948. godine. Hauptmann je te~iate svog znanstvenog interesa postavio na istra~ivanje ranosrednjovjekovne slavenske povijesti, osobito slovenske i hrvatske. Na Katedru za opu povijest izabran je u akolskoj godini 1935/36. Jorjo Tadi, u zvanju docenta, no on je ve 1938. napustio zagreba ki Filozofski fakultet i preaao u slu~bu Ministarstva prosvjete u Beogradu. Tijekom ljetnog semestra akolske godine 1446/47. noviju europsku povijest predavao je privatni docent Rudolf Maixner. Statutom iz 1959. Katedra za opu povijest razdijelila se u tri: za povijest starog, srednjeg i novog vijeka. Na elu Seminara za opu povijest starog vijeka, sve do umirovljenja 1960. godine, bio je Grga Novak. U brojnim raspravama i monografijama razmatrao je proalost Dalmacije od prethistorije do 20. stoljea, a osobito anti ku povijest hrvatskog podru ja. Predavao je povijest starog vijeka do umirovljenja 1960. godine. Tijekom pedesetih i ranih aezdesetih godina na Katedri za opu povijest starog vijeka izmijenilo se nekoliko asistenata koji su brzo odlazili s Odsjeka. U akolskoj godini 1953/54. primljen je asistent Vladimir Mirosavljevi, a u akolskoj godini 1960/61. djelovali su asistent Zvonimir Passek i honorarni predava  Stjepan Vrbanovi. Odlaskom Grge Novaka u mirovinu, Katedra je ostala bez nastavnika sve do 1963. godine, kada je izabran Mate Sui, prije toga profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru. Za redovitog profesora izabran je 1966. godine. Sui je u svojim raspravama obratio pa~nju razli itim arheoloakim i povijesnim problemima anti kog razdoblja na hrvatskom podru ju, osobito razvoju gradova. Posebno je va~na njegova monografija "Anti ki grad na Jadranu". Katedra za opu povijest srednjeg vijeka popunjena je izborom Miroslava Brandta za docenta 1956. godine. Za redovitog profesora izabran je 1982. godine. Opu srednjovjekovnu povijest Brandt je predavao do umirovljenja 1984. godine. Njegov je znanstveni interes bio prije svega vezan uz srednjovjekovne hereti ke pokrete na podru ju Hrvatske i Bosne. Napisao je i obiman pregled europske srednjovjekovne povijesti, pod naslovom "Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka", koji je, uz nedovraeni Nodilov, jedini takav pregled u hrvatskoj historiografiji. Za asistenta na toj katedri izabran je 1960. Josip Adam ek koji je kasnije preaao na Katedru za hrvatsku povijest. Za redovnog profesora izabran je 1978. godine, a na Katedri je radio do 1993. godine. Umro je 1995. Podru je njegovog znanstvenog rada bili su agrarni odnosi u Hrvatskoj u kasnom srednjem i ranom novom vijeku, te utjecaj reformacije u hrvatskim zemljama. Od 1945. opu povijest novog vijeka predavao je Jaroslav `idak, od 1948. i predstojnik zajedni kog Seminara za opu povijest srednjeg i novog vijeka. Iako je 1958. preaao na Katedru za hrvatsku povijest, predavao je i opu povijest do 1961. godine. Iste je godine za docenta izabrana Ljerka Kunti koja je predavala opu povijest od 16. do 18. stoljea do umirovljenja 1989. godine. Rene Lovren i, asistent od 1954. godine, postao je docentom 1966. godine. Igor Karaman, lan Odsjeka od 1959. godine, predavao je ekonomsku povijest novog vijeka od izbora za docenta 1962. godine do umirovljenja 1987. godine. U zvanje redovitog profesora izabran je 1973. godine. Njegova bogata bibliografija obuhvaa radove o ekonomskom i druatvenom razvoju hrvatskih zemalja prete~no u 18. i 19. stoljeu, te radove o metodoloakim problemima povijesne znanosti. Godine 1952. povijest naroda Jugoslavije odijeljena je od Katedre za hrvatsku povijest i utemeljena je posebna katedra. Pri toj je Katedri djelovao Vaso Bogdanov, zaposlen na Odsjeku od 1949. do 1967. godine. `kolske godine 1951/52. anga~iran je kao honorarni nastavnik i Fedor Moa anin koji je predavao novovjekovnu povijest ju~noslavenskih naroda. Ljubo Boban, asistent od 1959. godine, izabran je za docenta 1964. godine, za izvanrednog profesora 1971, a redovnog 1975. Djelovao je na Odsjeku do smrti 1995. godine. Njegov je znanstveni opus posveen politi koj problematici iz razdoblja izmeu dva svjetska rata, osobito politici HSS-a. Utemeljitelj je Instituta, kasnije Zavoda za hrvatsku povijest pri Filozofskom fakultetu. (1971.) Srednjovjekovnu povijest susjednih naroda predavao je od 1965. Ivan Kampua, u zvanju predava a. Godine 1980. izabran je za izvanrednog, a 1986. za redovitog profesora. Umirovljen je 1994. godine. Njegovi su radovi posveeni mahom gospodarskoj povijesti Zagreba i Slavonije u srednjem vijeku. Novovjekovnu povijest ju~noslavenskih zemalja predavao je od akolske godine 1959/60. do umirovljenja 1993. godine, Ljubiaa Doklesti, izabran za redovitog profesora 1986. godine. Pisao je najviae o makedonskoj politici u 19. stoljeu. Trea katedra Odsjeka za povijest, utemeljena je tek 1908, iako je to bilo predvieno ve zakonom o ustroju sveu iliata iz 1894. godine. Nastava iz pomonih povijesnih znanosti postojala je i prije toga, jer je Tadija Smi iklas uz hrvatsku povijest predavao paleografiju i diplomatiku. Prvi profesor na novoutemeljenoj katedri bio je Milan `ufflay, jedan od najboljih diplomati ara u hrvatskoj historiografiji i istra~iva  albanske povijesti. Njegova rasprava "Die dalmatinische Privaturkunde", iz 1904. godine, do danas je jedino djelo takve vrste u hrvatskoj diplomatici. Šufflay nije dugo ostao na Odsjeku za povijest, jer je nedugo nakon izbora za redovitog profesora 1912. godine prešao na Odjel za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade. Godine 1910. pomone povijesne znanosti je po eo predavati Karlo Horvat, koji je 1913. izabran u zvanje redovitog profesora. On se ponajviae bavio hrvatskom povijesti 16. i 17. stoljea, te izdavao grau toga razdoblja pohranjenu u rimskim arhivima, u zbirci "Monumenta historiam Uscocchorum illustrantia", I-II. Horvat je predavao pomone povijesne znanosti do smrti godine 1920, a naslijedio ga je Viktor Novak, vrsni paleograf i autor velikog broja paleografskih studija, te ud~benika "Latinska paleografija". Godine 1922. imenovan je redovitim profesorom za pomone povijesne znanosti i ostao na tom polo~aju do 1924, kada je preaao na beogradski Filozofski fakultet. Nakon Novakova odlaska paleografiju i diplomatiku je tijekom akolske godine 1924/25 predavao Josip Nagy, u zvanju predava a. Krajem 1925. izabran je Milko Kos, no on je ubrzo preaao na ljubljanski Filozofski fakultet, tako da nije niti nastupio. itavih deset godina nakon toga na Katedri nije bilo nastavnika. Kontinuitet nastave donekle je odr~avao Ljudmil Hauptmann koji je povremeno dr~ao predavanja i vje~be iz paleografije i kronologije. Tek tijekom akolske godine 1934/35, za honorarnog nastavnika je postavljen Miho Barada, ina e izvanredni profesor Bogoslovskog fakulteta. Njegovim izborom za `iaieva nasljednika na Katedri za hrvatsku povijest, Katedra za pomone povijesne znanosti se ponovo ugasila, s time da je Barada, uz predavanja iz hrvatske povijesti povremeno nudio kolegije iz diplomatike. Katedra je bila prazna sve do imenovanja Josipa Matasovia, za honorarnog redovitog profesora, 1946. godine, a tada je do~ivjela svoj preporod. Matasovi je du~nost profesora na toj katedri obavljao sve do ljetnog semestra 1957/58. S obzirom na poveanu satnicu pomonih povijesnih znanosti u to vrijeme (6 sati tjedno), uz uobi ajene discipline paleografiju, diplomatiku i kronologiju, povremeno je predavao sfragistiku, heraldiku, genealogiju i metrologiju. Nastavu pomonih povijesnih znanosti kombinirao je s metodologijom, tako da je pou avao studente o svim stupnjevima rada na izvorima. U razdoblju od 1951. do 1961. na Katedri je kao asistentica radila i Ranka Stojsavljevi. `kolske godine 1958/59. za honorarnog je nastavnika izabran Jakov Stipiai. Iako nikada nije bio izabran za stalnog nastavnika, Stipiai je uvelike pridonio razvoju nastave pomonih povijesnih znanosti, prije svega ud~benikom "Pomone povijesne znanosti u teoriji i praksi", objavljenim 1972. godine. Od godine 1962. predstojnik te katedre bila je Nada Klai. Tomislav Raukar predavao je pomone povijesne znanosti od 1982. do 1985., a od akolske godine 1989/90. do akolske godine 1995/96. tu je nastavu izvodila Zdenka Janekovi R mer. Od samih po etaka studija povijesti, u programu su se pojavljivali kolegiji o metodama povijesne znanosti koje su predavali Gavro Manojlovi, Ferdo `iai, Petar Karli, te Josip Matasovi, koji je po etkom pedesetih godina uveo sustavna predavanja iz metodologije i historiografije. Nakon Matasovieva umirovljenja zamrla je nastava metodologije povijesti, dok nije ponovno uvedena zaslugom Mirjane Gross koja je predavala taj predmet od 1966. godine do umirovljenja 1982. godine. Njezin je nasljednik na tom poslu bio Marijan Maticka koji je predavao metodologiju do 1991. godine, kada ga je zamijenio Ivo Goldstein. Metodologija povijesti pridru~ena je Katedri za pomone povijesne znanosti. Metodika nastave povijesti uvedena je kao opi predmet u okviru studija povijesti u akolskoj godini 1949/50, kada je taj predmet predavao Petar `imleaa. Redovita nastava toga predmeta u okviru Odsjeka za povijest po ela se odr~avati od 1959. godine, kada je taj posao preuzeo Ljubo Karga in, kao honorarni nastavnik. Godine 1963. za predava a je izabrana Olga Salzer koja je tu du~nost vraila do 1975. Objavljivala je lanke o metodici nastave povijesti i ud~benike. Potom je ponovno izabran Ljubo Karga in koji je u zvanju viaeg predava a ostao do umirovljenja 1980. godine. Studij povijesti bio je u po etku organiziran oko dvaju predmeta, hrvatske i ope povijesti, koji su se mogli kombinirati s drugim predmetima koji su se predavali na fakultetu. To su bile prije svega filozofija, te latinska i slavenska filologija, a kasnije i druge discipline. Godine 1874. povijesni odjel nudio je 10 sati tjedno, 5 hrvatske i 5 ope povijesti. Ponuena satnica je iz godine u godinu rasla, te danas iznosi viae od 80 sati tjedno. U prvim desetljeima Odsjeka, nastava nije bila koncentrirana, ve je bila razdijeljena tijekom itavog tjedna, kao u srednjoj akoli. Obi avalo se u ljetnom semestru smanjiti satnicu. Koncentrirana predavanja uvedena su tek krajem dvadesetih godina. Izvodile su se i vje~be, dijelom posveene radu na izvornoj grai pod vodstvom profesora, a dijelom seminarskim radnjama studenata. Takav na in rada u seminaru zadr~an je i do danas. Profesori filosofi ko-histori kog odjela odr~avali su predavanja i za studente prava, te za polaznike u iteljske akole. Reformom iz 1928. godine predviene su dvije studijske grupe, to jest za narodnu, odnosno opu povijest kao glavni predmet. `kolske godine 1949/50. ti su studiji objedinjeni u jedan. Studij je bio dvopredmetni, s time da se moglo birati hoe li povijest biti glavni, A predmet ili sporedni, B predmet, s manjom satnicom i ispitnim obvezama. Kao A predmet, povijest se mogla povezivati s filozofijom, povijesti umjetnosti, arheologijom, latinskim, gr kim, klasi nom filologijom, sociologijom i etnologijom. Godine 1971. studij povijesti postao je isklju ivo jednopredmetni. Kasnije se opet vratio dvopredmetni studij, s dva ravnopravna predmeta. `kolske godine 1981/82, uz njega je uveden i jednopredmetni studij. Danas Odsjek za povijest ima etiri katedre: za hrvatsku povijest, za svjetsku povijest, za povijest Srednje i Jugoisto ne Europe, te za pomone povijesne znanosti i metodologiju povijesti. Srediate programa ini hrvatska povijest, uklopljena u airi kontekst regionalne, europske i svjetske povijesti. Predmetna nastava obuhvaa povijest starog vijeka, s naglaskom na korijene europske civilizacije, te srednjeg i novog vijeka. Prema danaanjem nastavnom planu predaju se slijedei glavni predmeti: opa povijest starog, srednjeg i novog vijeka, hrvatska povijest srednjeg vijeka, ranog novog vijeka, novog vijeka i posebno 20. stoljea, povijest srednje i jugoisto ne Europe u srednjem i novom vijeku, metodologija povijesti, pomone povijesne znanosti, latinski jezik, te metodika nastave povijesti. Nastavni plan predvia jednopredmetni i dvopredmetni studij povijesti, u tom slu aju u ravnopravnoj kombinaciji s bilo kojim dvopredmetnim studijem na Filozofskom fakultetu, te sa zemljopisom na Prirodoslovno-matemati kom fakultetu. Predstojnik Katedre za hrvatsku povijest je Tomislav Raukar, koji je izabran za asistenta na Odsjeku 1963. godine, za docenta 1976. godine, za izvanrednog profesora 1980. godine, a od 1985. je redoviti profesor. Predaje hrvatsku povijest razvijenog i kasnog srednjeg vijeka. Njegov znanstveni opus obuhvaa airok spektar radova o druatvenoj i gospodarskoj problematici srednjovjekovne Hrvatske, osobito Dalmacije. Osobit je njegov doprinos poznavanju komunalnih druatava u dalmatinskim gradovima i na otocima, posebno u monografiji "Zadar u XV. stoljeu". Autor je sinteze hrvatske povijesti u razvijenom i kasnom srednjem vijeku, pod naslovom "Hrvatsko srednjovjekovlje: prostor, ljudi ideje". Rani srednji vijek predaje Neven Budak koji je asistentom postao 1981. godine, 1991. je izabran za docenta, a 1997. za docenta. Njegov istra~iva ki interes urodio je raznolikom bibliografijom koja obuhvaa hrvatsku povijest od prvih stoljea do ranog novog vijeka. Najvei dio njegovih radova i knjiga ("Prva stoljea Hrvatske", "Gradovi Vara~dinske ~upanije u srednjem vijeku"), koncentriran je na probleme hrvatskog ranog srednjeg vijeka, te na urbanizaciju i razvoj gradskih druatava. Hrvatsku povijest razvijenog i kasnog srednjeg vijeka od akolske godine 1997/1998 predaje i Zdenka Janekovi R mer, viai asistent na Katedri za hrvatsku povijest. Predaje i povijest Dubrovnika. Njezini radovi i knjige ("Rod i grad", "Okvir slobode") usredoto eni su na dubrova ku povijest, druatvene odnose u gradskim druatvima, te povijest mentaliteta. Rani novi vijek hrvatske povijesti predaje Nenad Moa anin koji je na Odsjeku od 1993. godine, u zvanju docenta. Te~iate njegove znanstvene djelatnosti je na turskom razdoblju u hrvatskoj povijesti, pri emu se najviae zanimao za pitanja granice, te odnosima izmeu Turaka i pokorenih naroda. Novovjekovnu hrvatsku povijest predaje nekoliko nastavnika. Nikaa Stan i, izabran je za asistenta 1971. godine, za izvanrednog profesora 1987, a za redovitog profesora 1991. Predaje povijest 19. stoljea, a to je ujedno i predmet njegovih znanstvenih istra~ivanja. Vei broj radova i knjiga Nikae Stan ia (Gajeva "Joa Horvatska ni propala" iz 1832., Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji i druge), zahvaa u probleme narodnog preporoda i stvaranja nacionalne ideologije u 19. stoljeu. Nastavu iz toga razdoblja izvodi i Iskra Ivelji, izabrana za asistenticu od 1993. godine. Hrvatsku povijest u 20. stoljeu predaje Marijan Maticka, asistent od 1974. godine, a docent od 1988. godine. Istra~iva ki, Maticka se posebno bavi agrarnom i gospodarskom problematikom nakon Drugog svjetskog rata. Objavio je knjigu "Agrarna reforma i kolonizacija u Hrvatskoj 1945-48. Noviju hrvatsku povijest predaje i Ljubomir Anti, koji je na Katedru izabran 1997. godine, u zvanju izvanrednog profesora. Bavi se povijeau hrvatske dijaspore. Gospodarsku povijest novog vijeka predaje Mira Kolar, izabrana za redovitog profesora 1988. godine. Objavila je veliki broj radova o gospodarskim i socijalnim prilikama u Hrvatskoj tijekom meuratnog razdoblja. Katedru za opu povijest starog vijeka vodi Petar Selem, redoviti profesor, koji je na Odsjeku od 1964. godine. Bavio se povijeau starog Orijenta, osobito mitraisti kim kultom. Bruna Kunti Makvi koja predaje povijest Rima i hrvatskih krajeva u antici, primljena je na Odsjek 1979. godine. Prou avala je anti ku tradiciju u djelima kasnijih hrvatskih pisaca, osobito Ivana Lu ia. Izabrana je u zvanje izvanrednog profesora 1997. godine. Asistent na Katedri je Boris Oluji, izabran u to zvanje 1994. godine. Predstojnik Katedre za opu povijest srednjeg vijeka je Ivo Goldstein, koji je za asistenta izabran 1980. godine, a od 1995. je izvanredni profesor. Njegova znanstvena djelatnost usredoto ena je na tri podru ja: povijest Bizanta, hrvatska povijest u ranom srednjem vijeku, te povijest }idova na hrvatskom prostoru. Uz brojne radove, objavio je monografiju "Bizant na Jadranu", te sintezu ranosrednjovjekovne hrvatske povijesti "Hrvatski rani srednji vijek". Asistent na Katedri je Borislav Grgin, izabran 1995. Opu povijest novog vijeka od 16. stoljea do 1871. predaje Drago Roksandi, izabran u zvanje docenta 1990. godine, te izvanrednog profesora 1995. Njegovi radovi i knjige zahvaaju u problematiku Vojne krajine, francuske uprave u hrvatskim zemljama i nacionalne integracije Srba u Hrvatskoj. Katedru za povijest srednje i jugoisto ne Europe vodi Petar Koruni, izabran za asistenta 1972. godine, za docenta 1983, za izvanrednog profesora 1989, a za redovitog profesora 1995. godine. Znanstveno se bavi problemima nacionalne ideologije i integracije tijekom 19. stoljea, o emu je objavio vei broj radova i knjiga. Povijest toga podru ja u srednjem vijeku predaje Ivica Prlender, asistent od 1990. godine. Bavi se povijeau Dubrova ke Republike. Povijest srednje i jugoisto ne Europe u 20. stoljeu predaje Bo~ena Vranjea `oljan, izabrana za docenta 1997. godine. Objavljivala je radove o gospodarskim, demografskim i druatvenim problemima hrvatske povijesti u 19. stoljeu, te knjigu "Stanovniatvo gradova Banske Hrvatske na prijelazu stoljea". Damir Agi i, koji je izabran za asistenta 1989. godine, objavio je radove o problemima srpske politike 19. stoljea i razvoju velikosrpske ideologije, te knjigu "Tajna politika Srbije u 19. stoljeu". Na Katedri za pomone povijesne znanosti i metodologiju povijesti, koju vodi Tomislav Raukar, od 1997. je zaposlena Mirjana Matijevi Sokol, viai predava . Predaje pomone povijesne znanosti i latinski jezik. Istra~uje razli ita pitanja hrvatske srednjovjekovne povijesti, od diplomati ke analize povijesnih vrela do Tome Arhiakona. Metodologiju povijesti predaje Ivo Goldstein, do kraja akolske godine 1996/97, a potom Zdenka Janekovi R mer. Metodiku nastave povijesti od 1983. godine predaje Filip Potrebica, izabran za redovitog profesora 1996. Njegov znanstveni interes usmjeren je prema novovjekovnoj povijesti zapadne Slavonije, osobito po~eakog kraja ("Po~eaka ~upanija za revolucije 1848/49). Odsjek za povijest organizira i postdiplomski studij iz hrvatske srednjovjekovne, ranonovovjekovne i novije povijesti. Voditelj postdiplomskog studija bio je od 1986. do 1996. Rene Lovren i, a na tom ga je poslu naslijedio Neven Budak. ODSJEK ZA POVIJEST FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEU ILI`TA U ZAGREBU (1960-1997) Adam ek, Josip - izabran za asistenta za opu povijest srednjeg vijeka 1960. (Zapisnici F.V. 1959/60, IV. sjednica, 9 e; Zapisnici F. V. 1960/61, 12. sjednica, 16; Zapisnici F. V. 1964/65, 4. sjednica 15) - doktorirao 1977. s temom "Agrarni odnosi u Hrvatskoj od druge polovice XV do sredine XVI stoljea" - docent od 1978. - izvanredni profesor od 1978. Agi i, Damir asistent od 1989. - Katedra za povijest srednje i jugoisto ne Europe Anti, Ljubomir - doktorirao 1983. s temom "Naae iseljeniatvo u Ju~noj Americi i stvaranje jugoslavenske dr~ae 1918." - izvanredni profesor od 1997. Boban, Ljubo - asistent u Odsjeku za povijest od 1959. - izabran za asistenta na Katedri za povijest naroda SFRJ 1963. (Zapisnici F. V. 1963/64, 2. sjednica, 12) - docent od 1964. (Zapisnici F. V. 1964/65, 2. sjednica, 11 a) - izvanredni profesor od 1971. (Zapisnici F. V. 1970/71, 5. sjednica, 17) - redovni profesor od 1975. - šef Katedre za povijest naroda SFRJ od 1967/1986. do 1993. - predavao Povijest Jugoslavije - predstojnik OOUR-a Odjela za povijest, povijest umjetnosti, arheologiju i etnologiju FF-a u Zagrebu 1980. - pro elnik Odsjeka za povijest 1968/69. i 1969/70. Bogdanov, Vaso, aef katedre za povijest naroda FNRJ do 1967. - pro elnik Odsjeka za povijest 1960/61. (Zapisnici F. V. 1960/61, 5. sjednica, 23/4) Brandt, Miroslav - zaposlen u Odsjeku za povijest FF-a u Zagrebu od 1952. - doktorirao na istom fakultetu 1954. s temom "Privredni i druatveni odnosi u Splitu od 7. do kraja 14. stoljea" - habilitirao 1956. s temom "Wycliffova hereza i socijalni pokreti u Splitu krajem 14. stoljea - docent na Katedri za opu povijest od 1956. - aef katedre od 1958. - izvanredni profesor od 1961. (Zapisnici F. V. 1960/61, 12. sjednica, 11) - redovni profesor od 1972. - umirovljen 1984. Budak, Neven asistent od 1981. - doktorirao s tezom "Urbanizacija Vara~dinske ~upanije do kraja 16. stoljea" 1991. - docent od 1991. Doklesti, Ljubiaa - asistent u Odsjeku za povijest od 1958. - od 1959. predaje Uvod u makedonsku povijest (Zapisnici F. V. 1959/60, V. sjednica, 18) - doktorirao s temom "Srpsko-makedonski odnosi u 19. stoljeu (do 1896/97 godine) - docent od 1970. (Zapisnici F. V. 1969/70, 5. sjednica, 12) - izvanredni profesor od 1980. - redovni profesor od 1986. - predavao predmet "Povijest naroda SFRJ od 16. stoljea do 1918. na Katedri za povijest naroda SFRJ - pro elnik Odsjeka 1972/73. - umirovljen 1993. Dragi evi, Adolf - profesor Pravnog fakulteta; 1963. izabran za honorarnog izvanrednog profesora za predmet Ekonomika socijalizma, na prijedlog Odsjeka za povijest (Zapisnici F. V. 1962/63, 5. sjednica, 29) Goldstein, Ivo - asistent od 1980. - doktorirao 1988. s temom "Bizant na Jadranu od Justinijana I do Bazilija II (6-9. stoljee) - docent od 1988. - izvanredni profesor od 1995. Grgin, Borislav - novak od 1990. - asistent od 1995. Gross, Mirjana - doktorirala na FF-u u Zagrebu 1958. s temom "Uloga socijalne demokracije u politi kom ~ivotu Hrvatske 1892-1905. - habilitirala 1960. s temom "Vladavina Hrvatsko-srpske koalicije 1906." - asistent u Odsjeku za povijest FF-a u Zagrebu od 1958. - docent od 1960; habilitaciono predavanje: "Uloga Hrvatske u politici Be a 1903-1910.", (Zapisnici F. V. 1959/60, 9. sjednica, II/1 b; Zapisnici F. V. 1960/61, 2. sjednica, 11) - izvanredni profesor od 1964. (Zapisnici F. V. 1964/65, 2. sjednica, 11) - pro elnik 1965/66. (Zapisnici F. V. 1964/65, 9. sjednica, 63) - redovni profesor od 1971. (Zapisnici F. V. 1970/71, 9. sjednica, 9) - umirovljena 1982. Ivelji, Iskra - asistent od 1993. Janekovi R mer, Zdenka - pripravnik od 1987. - stru ni suradnik od 1988. - asistent od 1991. - doktorirala 1997. s temom "Dubrova ko plemstvo u 15. stoljeu" Kampua, Ivan - doktorirao 1979. s temom "Privredni i druatveni razvitak zagreba kog Gradeca od 13. do konca 16. stoljea" - od 1960. asistent u Odsjeku za povijest FF-a u Zagrebu, na Katedri za hrvatsku povijest (Zapisnici F. V. 1960/61, 5. sjednica 12) - od 1965. predava  u Odsjeku za povijest FF-a u Zagrebu - od 1971. viai predava  na Katedri za povijest naroda Jugoslavije (Zapisnici F. V. 1970/71, 6. sjednica, 13) - od 1980. izvanredni profesor - od 1986. redovni profesor - šef Katedre za arhivistiku u Odsjeku za informacijske znanosti od 1984. - umirovljen 1994. Karaman, Igor - doktorirao na FF-u u Zagrebu 1960. s temom "Razvitak uprave gospodarstva na vlastelinstvu Valpovo 1721-1945" - asistent u Odsjeku za povijest od 26. 12. 1959. (Zapisnici F.V. 1959/60, IV. sjednica, 4. XII. 1959, 9 b) - docent od 1962. (Zapisnici F. V. 1961/62, 9. sjednica, 18) - izvanredni profesor od 1968. (Zapisnici F. V. 1967/68, 6. sjednica, 10) - redovni profesor na Katedri za opu povijest novog vijeka od 1973. (Zapisnici F. V. 1972/73, 8. sjednica, 5) - predaje predmet Ekonomska povijest novog vijeka - 1961/62. predaje Uvod u politi ku ekonomiju - umirovljen 1987. Karga in, Ljubomir - honorarni nastavnik za metodiku nastave povijesti od 1959. (Zapisnici F.V. 1959/60, 1. sjednica, 29. IX. 1959, 21) - od 1975. viai predava  u Odsjeku za povijest, iz predmeta Metodika nastave povijesti - umirovljen 1980. Klai, Nada - doktorirala 1947. - asistent u Odsjeku za povijest FF-a u Zagrebu od 1944. - docent od 1955. - izvanredni profesor od 1961. (Zapisnici F. V. 1960/61, 11. sjednica, 15) - aef Katedre za pomone povijesne znanosti od 1962. (Zapisnici F. V. 1962/63, 2. sjednica, 10.) - redovni profesor od 1969. do 1987. (Zapisnici F. V. 1968/69, 4. sjednica, 4) - pro elnik Odsjeka za povijest 1961-1962. Kolar, Mira - doktorirala 1978. s temom "Polo~aj i struktura radni ke klase Hrvatske (Savska banovina) od 1929-1939." - redovni profesor od 1988. Koruni, Petar - asistent od 1972. - doktorirao 1982. s temom "Hrvatsko-slovenski politi ki odnosi 1848-1874. Jugoslavenska ideologija u hrvatskoj i slovenskoj politici" - docent od 1983. - izvanredni profesor od 1989. - redovni profesor od 1995. Kunti Makvi, Bruna - asistent od 1979. - doktorirala 1988. s temom "Anti ka povijest u djelu De regno Dalmatiae et Croatiae Ivana Lu ia Trogiranina - Prikaz o najstarijim vlastima nad Jadranom u funkciji tuma enja povijesti kasnijih razdoblja - docent od 1989. Kunti, Ljerka - doktorirala 1961. - od 1950. asistent u Odsjeku za povijest FF-a u Zagrebu - od 1961. docent na Katedri za opu povijest novog vijeka (Zapisnici F. V. 1961/62, 3. sjednica, 12) - umirovljena 1989. Lovren i, Ren` - asistent od 1954. - od 1965. predaje predmet Historija socijalnih pokreta XIX i XX vijeka na Odsjeku za sociologiju (Zapisnici F. V. 1964/65, 8. sjednica, 21) - docent od 1966. (Zapisnici F. V. 1966/67, 1. sjednica, 19. - izvanredni profesor od 1973. (Zapisnici F. V. 1972/73, 10. sjednica, 4) - pro elnik Odsjeka za povijest 1967/68. (Zapisnici F. V. 1966/67, 9. sjednica, 26 g) - voditelj postdiplomskog studija od 1986. - umirovljen 1996. Lu i, Josip - asistent u Odsjeku za Povijest FF-a u Zagrebu od 1953. do 1958. - umirovljen kao znanstveni savjetnik na Zavodu za hrvatsku povijest FF-a u Zagrebu Maticka, Marijan - asistent od 1974. (Zapisnici F. V. 1973/74, 1. sjednica, 12) - doktorirao 1987. s temom "Agrarna reforma i kolonizacija u Hrvatskoj 1945-1948." - docent od 1988. Matijevi Sokol, Mirjana - viai predava  od 1997. Moa anin, Nenad - docent od 1993. Oluji, Boris - pripravnik od 1990. - asistent od 1994. Passek, Zvonimir, asistent na Katedri za opu povijest starog vijeka do 1961. (Zapisnici F. V. 1960/61, 12. sjednica, 22) Potrebica, Filip - doktorirao 1981. s temom "Druatveni odnosi u Po~eakoj ~upaniji 1848. godine" - docent od 1983. - izvanredni profesor od 1988. redovni profesor od 1996. - pro elnik 1986-1988. Prlender, Ivica - pripravnik od 1986. - stru ni suradnik od 1987. - asistent od 1990. Raukar, Tomislav - asistent od 1963. - doktorirao 1975. s temom "Ekonomsko-druatveni odnosi u Zadru u XV. stoljeu" - docent od 1976. - izvanredni profesor od 1980. - redovni profesor od 1985. Roksandi, Drago - docent od 1990. - doktorirao 1988. s temom "Vojna Hrvatska - La Croatie militaire. Krajiako druatvo u Francuskom carstvu (1809-1813)" Salzer, Olga, predava  metodike povijesti od 1963. do 1975. - objavljuje lanke o metodici nastave povijesti i ud~benike Selem, Petar - asistent na Katedri za opu povijest starog vijeka od 1964. (Zapisnici F. V. 1964/65, 2. sjednica, 12) - docent od 1971. (Zapisnici F. V. 1970/71, 5. sjednica, 21) Stan i, Nikaa - doktorirao s temom "Pravaatvo u Dalmaciji do godine 1895." Stan i, Nikpa - asistent od 1971. - doktorirao 1979. - izvanredni profesor od 1987. - redovni profesor od 1991. Stefanovi, Jovan - profesor Pravnog fakulteta; 1963. izabran za honorarnog redovnog profesora za predmet "Ustav FNRJ" na prijedlog Odsjeka za povijest (Zapisnici F. V. 1962/63, 5. sjednica, 28) Stipiai, Jakov - asistent na Katedri za pomone povijesne znanosti od 1961. (Zapisnici F. V. 1961/62, I. sjednica, 17) - od 1965. honorarno predaje Pomone povijesne znanosti (Zapisnici F. V. 1964/65, 9. sjednica, 33) Stojsavljevi, Ranka - asistent na Katedri za pomone povijesne znanosti od 1951-1961. (Zapisnici F. V. 1960/61, 12. sjednica, 19 f) Sui, Mate - doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1953. s tezom "Kriti ka analiza historijskih i geografskih podataka u Pseudo Skilakovu Periplu" - habilitirao na istom fakultetu s radom "Anti ki katastar u rimskim kolonijama na isto noj jadranskoj obali - izabran za izvanrednog profesora na FF-u u Zadru 1960. - izabran za redovnog profesora na Filozofskom fakultetu u Zadru 1965, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1966. (Zapisnici F. V. 1965/66, 17. sjednica, 4) - od 1965. honorarno predaje Opu povijest starog vijeka na FF- u Zagrebu (Zapisnici F. V. 1964/65, 9. sjednica, 33) - zaposlen na Filozofskom fakultetu u Zadru od 1955. do 1968. - redovni profesor katedre za povijest starog vijeka FF-a u Zagrebu od 1968. do 1984. - dekan Filozofskog fakulteta 1978/79. i 1979/80. - pro elnik Odsjeka za povijest 1970/71 `idak, Jaroslav - doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1935. - docent od 1943. - izvanredni profesor od 1945. - redovni profesor 1959. - umirovljen 1973. Vranjea `oljan, Bo~ena - doktorirala 1988. s temom "Socijalno-ekonomski odnosi u gradovima i veim naseljima sjeverne Hrvatske potkraj 19. i na po etku 20. stoljea, do Prvog svjetskog rata" - docent od 1997. Vrbanovi, Stjepan - honorarni predava  na Katedri za opu povijest staroga vijeka 1960/61. (Zapisnici F. V. 1960/61, 8. sjednica, 28) Pro elnici Odsjeka za povijest; 1960/61 Vaso Bogdanov 1961/62 Nada Klai 1965/66 Mirjana Gross 1967/68 Ren` Lovren i 1968/69 - 1969/1970. Ljubo Boban 1970/71 Mate Sui 1972-73 Ljubiaa Doklesti ZAPISNICI VIJEA 1959/60. (Zapisnici F. V. 1959/60, Zajedni ka sjednica Savjeta i Vijea od 29. XII. 1959. - najvee grupe broje do 300 studenata - ukupna upisna kvota bila je 900 studenata - uvodi se izvanredni studij (Zapisnici F. V. 1959/60, I. izvanredna sjednica Fakultetskog vijea od 3. III. 1960.) - najvei broj studenata odlazi u nenastavni ka zvanja - satnica od 40 sati tjedno (Zapisnici F. V. 1967/68, 3. sjednica, 8) - 60-tih godina na Odsjeku za povijest sluaao se latinski (Dionizije Sabadoa); Uvod u politi ku ekonomiju (Zvonimir Baleti), Dr~avno i druatveno ureenje SFRJ (Nikola Filipovi) - 1971. - uvoenje jednopredmetnog studija povijesti (Zapisnici F. V. 1971/72, izvanredna sjednica 5. IV 1972. (Zapisnici F. V. 1972/73, 4. sjednica 3) - diskusija o zahtjevu ogranka SK o javnoj i politi koj djelatnosti nekih lanova Filozofskog fakulteta; tra~e izjaanjenje od pojedinaca i od vijea Jonke, Frangea (izvjeataj o nastavnoj i javnoj djelatnosti i upit odri e li se svoje politi ke djelatnosti), Pejovi (izjava o politi koj djelatnosti), Brandt, Babi (izjava o stavovima u raspravama u jezi noj problematici) Visokoakolska nastava povijesti u Zagrebu vu e korijene iz isusova kog filozofskog kolegija koji je ukazom kralja Leopolda I iz 1669. godine podignut na razinu akademije, s povlasticama generalnog studija. Posebni studij povijesti utemeljen je 1874. godine, kada je slu~beno po elo raditi Zagreba ko sveu iliate s tri fakulteta: Mudroslovnim, Pravoslovnim i Bogoslovnim. Tom su prigodom utemljene dvije katedre, za hrvatsku i opu povijest. Prvi profesori bili su Matija Mesi, ujedno i prvi rektor Sveu iliata, te Natko Nodilo. Za njima su slijedili mnogi znameniti povjesni ari kao ato su Tadija Smi iklas, Vjekoslav Klai, Ferdo `iai, Miho Barada, Grga Novak, Nada Klai. Danas Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu ima etiri katedre: za hrvatsku povijest, za svjetsku povijest, za povijest Srednje i Jugoisto ne Europe, te za pomone povijesne znanosti i metodologiju povijesti. Srediate programa ini hrvatska povijest, uklopljena u airi kontekst regionalne, europske i svjetske povijesti. Predmetna nastava obuhvaa povijest starog vijeka, s naglaskom na korijene europske civilizacije, te srednjeg i novog vijeka. Studij je organiziran kao jednopredmetni ili dvopredmetni, u kombinaciji s bilo kojim drugim studijem na Filozofskom fakultetu, te sa zemljopisom na Prirodoslovno-matemati kom fakultetu. Tijekom etverogodianjeg studija studenti imaju priliku saznati najnovija dostignua discipline u istra~ivanju i objaanjavanju procesa, struktura, odnosa i dogaaja koji ine proalo vrijeme. U seminarima se upoznaju s izvornim dokumentima, zbog ega se od njih zahtijeva poznavanje latinskog jezika, barem jednog stranog jezika, te temelja pomonih povijesnih disciplina. Studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu jest zahtjevan, ali pru~a znanja, metode i smjernice koje su neophodne za znanstvveno promialjanje povijesti. Vei dio diplomiranih povjesni ara nalazi profesorsko zaposlenje, u osnovnim i srednjim akolama. Uz to, povjesni ari mogu nai svoje mjesto u arhivima, muzejima, te u povijesnim zavodima i institutima. (T)T6T7T(r4r6r:rr@rLrNrRrTrVrXrZrt t tљііяьячяьяьячяьічі0JmH0J j0JUCJ CJhnH RTЈджиЮ а  tvОР(#о%д(z;|;?NJ&PкZj]l]J^ШfnЂtљљљљєєєєєєєєєєєєєєєєєєєєєєєєd ў$d ўRTЈджиЮ а  tvОР(#о%д(z;|;?NJ&PкZj]l]J^ШfnЂtЄtŠ~Œ~Ъ€/ƒ‰™`žтЂфЂцЂМЊPАRАTАlИnИrФМЦžа а д иькюкlтьчючЪщdъfъhъ.э0э2эиэкэмэяя я^ђ`ђbђˆѓŠѓBїDїPјRјTј@ќBќDќф§ц§ш§LџNџPџКџМџОџђєі<>@~€‚~ eЂtЄtŠ~Œ~Ъ€/ƒ‰™`žтЂфЂцЂМЊPАRАTАlИnИrФМЦžа а д иькюкlтьчючЪщњњњњњњњњњњњњњњњњњњњњњњњњњњњњњd ўЪщdъfъhъ.э0э2эиэкэмэяя я^ђ`ђbђˆѓŠѓBїDїPјRјTј@ќBќDќф§ц§ш§Lџќњњњњњњњњњњњњњњњњњњњњњњњњњњњњ$LџNџPџКџМџОџђєі<>@~€‚~  € Є І Ј ŒŽВДЖкм§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§~  € Є І Ј ŒŽВДЖкмоЬЮартф’” fhjджи< > @ „ † і ј њ ю!№!ђ!v#x#z#&$($*$Ќ%Ў%А%т&ф&ц&и'к'м'B)D)F)о)Р*Т*Ф*J,L,N,...///˜5š5œ5ф6ц6ш6Œ8Ž8œ9ž9$;H;J;\;^;<Ј<ў=Š>№?Ю@а@"A DDD^I†NeоЬЮартф’” fhjджи< > @ „ † і ј њ ю!№!ђ!v#§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§v#x#z#&$($*$Ќ%Ў%А%т&ф&ц&и'к'м'B)D)F)о)Р*Т*Ф*J,L,N,...//§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§//˜5š5œ5ф6ц6ш6Œ8Ž8œ9ž9$;H;J;\;^;<Ј<ў=Š>№?Ю@а@"A DDD^I†N§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§†NДR%T&T'T)T*T+T,T-T.T/T0T7T§ћ§ћљћљ †NДR%T&T'T)T*T+T,T-T.T/T0T1T2T3T4T5T6T7T>rVrXrZr t t§§§§§ћ§ћ§љ§љ§ћ§љ§§§№№§§§§&`#$„№џ„$@PАа/ Ар=!А"А# $ %АPAGE 24 PAGE 23  [$@ёџ$NormalmH <A@ђџЁ<Default Paragraph Font,@ђ,Header  Ц9r , @,Footer  Ц9r !Њrџџџџ џџ џџ џџ џџ џџ џџ џџ џџ џџ џџ  џџ џџ  џџ џџ џџ џџ џџ џџ џџ џџ џџ џџ џџ џџд”я?"m+@4І<ВEBO2W‚`MiІq/s…z^aˆ]“Зš}ёЁЊ!Њg[ЮшHРŸx M % L ™ L†#лЕy 7T­ЂtЪщLџоv#/†N7TЎАБВДЕЖИ~ †N7TЏГЗџџ Istvсn Rіmer(C:\My Documents\Zdenka\Radovi\ODSJEK.DOCџ@€пtпt„ББпtпtф  !"#$%&'()*+,-./013456789:;<=>?A@AAABACADAEAFAGAHAIAJAKALIMINIOIPIQIRISITIUIVIWIXIYIZI[I\I]I^I_I`IaIbIcIdIeIfIgIhIiIjIkIlImInIoIpIqIrIsItIuIvуwуxуyуzу{у|у}у~уу€уу‚уƒу…у†у‡уˆу‰уŠу‹уŒъъŽъъъ‘ъ’ъ“ъ”ъ•ъ–ъ—ъ˜ъ™ъšъ›ъœъъžъŸъ ъЁъЂъЃъЄъЅъІъЇъЈъЉ!ЊPPPP P PPPPPPPPPP P"P$P&P(P*P,P.P0P2P4P6P8P:P<P>P@PBPDPFPHPJPLPNPPPRPTPVPXPZP\P^P`PbPdPfPjPlPnPpPrPtPvPxPzP|P~P€P@P„P†PˆPŠPŒPŽPP’P”P–P˜PšP8@PžP PЂPЄPІPЈPЊPЌPЎPАPВPДPЖPИPКPМPОPРPТPФPЦPШPЪPЬPЮPаPвPдPжPиPкPмPоPрPтPфPцPшPъPьPюPр@PђPєPіPјPњPќPўPPPPPP@P PPPPPPP4@PPP P"P$P&P(P*P,P.P0P2P4P6P8P:P<P>P@PBPDPFPHPJPLPNPPPRPЈ@G‡ŸTimes New Roman5€Symbol3& ‡ŸArial#ˆаhоK3FоK3Fš<ŒG+!d7Ќ?џџ(Tomislav Raukar - Zdenka Janekovi Rіmer Istvсn Rіmer Istvсn Rіmer1615 d7Ќ?џџ(Tomislav Raukar - Zdenka Janekovi Rіmer Istvсn Rіmer Istvсn Rіmer [$@ёџ$NormalmH <A@ђџЁ<Default Paragraph Font,@ђ,Header  Ц9r , @,Footer  Ц9r &)@Ђ& Page Numberw{rџџџџ/@аBСJyM.s0sO{Q{]{^{_{k{l{m{n{o{p{q{r{s{t{u{x{œ€€˜€€œ€€˜€€ž€€˜€€ž€€˜€€š@€€˜@€€˜@€€˜@€€˜@€€˜@€€š@€€˜@€€š@€€˜@€€˜@€€˜@€€˜@€€˜@€€  "$' t­ЂtЪщLџоv#/†N tЎАБВДЕЖИ~ †N7TЏГЗџџUnknown Istvсn Rіmer '!џ•€!џ•€џџ Istvсn Rіmer(C:\My Documents\Zdenka\Radovi\ODSJEK.DOC Istvсn Rіmer4C:\My Documents\Zdenka\Radovi\Odsjek za povijest.DOCџ@2sM{и№2s2s 0„h„hЌ  !"#$%&'()*+,-./013456789:;<=>?A@AAABACADAEAFAGAHAIAJAKALIMINIOIPIQIRISITIUIVIWIXIYIZI[I\I]I^I_I`IaIbIcIdIeIfIgIhIiIjIkIlImInIoIpIqIr/s(t(u(v(w(x(y(z({P{Q{V{X{Y{[{\{]{^{_{d{f{g{i{j{k{l{u{v{w{`aa` ` `aaa``aa`a `"`$a&`(a*a,a.a0a2a4a6a8`:a<`>a@aBaDaFaH`JaLaN`PaRaTaVaX`Z`\`^a`abad`faj`lanapar`tavaxaza|`~`€`@a„a†`ˆaŠaŒaŽaa’a”a–`˜aša8@`ža `ЂaЄaІaЈ`ЊaЌaЎ`АaВaДaЖ`ИaКaМaОaРaТ`Ф`ЦaШaЪaЬaЮ`аaв`дaж`и`кaмaоaр`тaф`ц`ш`DaF`HaJaL`NaP`R`Ј@`lЈ@a&ra0ra4rata:r`raHraLrataRr`Tr`VЈ@`XЈ@`t`lЈ@G‡ŸTimes New Roman5€Symbol3& ‡ŸArial#ˆаhоK3FŠМK†жЎe4и!dо|P{џџ(Tomislav Raukar - Zdenka Janekovi Rіmer Istvсn Rіmer Istvсn RіmerьЅСG $П7TbjbjŽйŽй vьГьГQ{%џџџџџџ]*(((8` lD*Жќќ($$$$$$$ИєЌЊ@Т$$$$$@$$$Ь0$$$$$$**$$і$$А`йх?pUР*ў($Root Entryџџџџџџџџ РF LђIкgО`йх?pUРа@1TableџџџџКVWordDocumentџџџџџџџџЬvSummaryInformation(џџџџ И‚ƒ„…†‡ˆ‰Š‹ŒŽ‘’“”•–—˜™š›œžŸ ЁЂЃЄЅІЇЈЉЊЋЌ­ЎЏАБВГДЕЖЗИЙТЛМНОПРУџџџџўџџџФХЦЧШЩЪЫўџџџЭъ§џџџбвўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџопрстуфхўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџџџўџџџџџџџџџџџџџџџ§џџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџ џџџџ РFMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8є9Вqўџ еЭеœ.“—+,љЎDеЭеœ.“—+,љЎT hp|„Œ” œЄЌД М ёт lи4о|Г  )Tomislav Raukar - Zdenka Janekoviц Rіmer Title˜ 6> _PID_GUIDтAN{540487A8-D60C-11D2-82C0-88BA7BD17E10}ўџ р…ŸђљOhЋ‘+'Гй0ˆˆФашє ( D P \hpx€т)Tomislav Raukar - Zdenka Janekoviц Rіmerordomi Istvсn Rіmerar stvNormalR Istvсn Rіmerar 4tvMicrosoft Word 8.0d@ @ЄѓO9jО@$-6pUРжЎe‚ƒ„…†‡ˆ‰Š‹ŒŽ‘’“”•–—˜™š›œžŸ ЁЂЃЄЅІЇЈЉЊЋЌ­ЎЏАБВГДЕЖЗИЙўџџџЛМНОПРСўџџџУФХЦЧШЩўџџџЫЬЭЮЯабўџџџ§џџџ§џџџеўџџџўџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџRoot Entryџџџџџџџџ РF LђIкgОрА™X9jОз€1TableџџџџџџџџКWordDocumentџџџџџџџџ&rSummaryInformation(џџџџТDocumentSummaryInformation8џџџџџџџџџџџџЪCompObjџџџџџџџџџџџџjџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџ џџџџ РFMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8є9Вqўџ р…ŸђљOhЋ‘+'Гй0ˆˆФашє ( D P \hpx€т)Tomislav Raukar - Zdenka Janekoviц Rіmerordomi Istvсn Rіmerar stvNormalR Istvсn Rіmerar 3tvMicrosoft Word 8.0d@@ЄѓO9jО@Ю„ГGjОš<Œўџ еЭеœ.“—+,љЎDеЭеœ.“—+,љЎT hp|„Œ” œЄЌД М ёт l+G7ЌГ  )Tomislav Raukar - Zdenka Janekoviц Rіmer Title˜ 6> _PID_GUIDтAN{540487A8-D60C-11D2-82C0-88BA7BD17E10}(T)T6T7T(r4r6r:rr@rLrNrRrTrVrXrZrљііяьячяьяьячяьі0JmH0J j0JUCJ CJhnH $@PАа/ Ар=!А"А# $ %АPAGE 24 PAGE 23 †NДR%T&T'T)T*T+T,T-T.T/T0T1T2T3T4T5T6T7T>rVrXrZr§§§§§ћ§ћ§љ§љ§ћ§љ§§§№№§§&`#$„№џ„ [$@ёџ$NormalmH <A@ђџЁ<Default Paragraph Font,@ђ,Header  Ц9r , @,Footer  Ц9r &)@Ђ& Page Number9Њrџџџџ/@аBСJyMЮux­ŒyŽЊЊЊ Њ!Њ-Њ.Њ:Њœ€€˜€€œ€€˜€€œ€€˜€€œ€€˜€€œ€€˜€€š@€€˜@€€š@€€˜@€€˜@€€  "$'Zr­ЂtЪщLџоv#/†NZrЎАБВДЕЖИ~ †N7TЏГЗџџUnknown Istvсn Rіmer '!џ•€!џ•€џџ Istvсn Rіmer(C:\My Documents\Zdenka\Radovi\ODSJEK.DOCџ@€яяяя 0„h„hШ  !"#$%&'()*+,-./013456789:;<=>?A@AAABACADAEAFAGAHAIAJAKALIMINIOIPIQIRISITIUIVIWIXIYIZI[I\I]I^I_I`IaIbIcIdIeIfIgIhIiIjIkIlImInIoIpIqIrIsItIuIvуwуxуyуzу{у|у}у~уу€уу‚уƒу…у†у‡уˆу‰уŠу‹уŒъъŽъъъ‘ъ’ъ“ъ”ъ•ъ–ъ—ъ˜ъ™ъšъ›ъœъъžъŸъ ъЁъЂъЃъЄъЅъІъЇъЈъЉЊЊЊЊЊЊЊЊ Њ!Њ&Њ(Њ)Њ+Њ,Њ-Њ.Њ7Њ8Њ9Њ@AA@ @ @AAA@@AA@A @"@$A&@(A*A,A.A0A2A4A6A8@:A<@>A@ABADAFAH@JALAN@PARATAVAX@Z@\@^A`AbAd@fAj@lAnApAr@tAvAxAzA|@~@€@@A„A†@ˆAŠAŒAŽAA’A”A–@˜AšA8@@žA @ЂAЄAІAЈ@ЊAЌAЎ@АAВAДAЖ@ИAКAМAОAРAТ@Ф@ЦAШAЪAЬAЮ@аAв@дAж@и@кAмAоAр@тAф@ц@ш@ъ@ь@юAр@@ђAє@і@јAњ@ќ@ўAA@@A@@@ @A@@@@A4@@@@ @"@$@&@(@*@,@.A0A2@4@6@8@:@<@>@@AB@DAF@HAJAL@NAP@R@Ј@@lЈ@A&rA0rA4rA6rA:r@rAHrALrANrARr@Tr@VЈ@@XЈ@@Vr@lЈ@G‡ŸTimes New Roman5€Symbol3& ‡ŸArial#ˆаhоK3FML3Fš<ŒG+!d7Ќџџ(Tomislav Raukar - Zdenka Janekovi Rіmer Istvсn Rіmer Istvсn Rіmerdиџџmolba Istvсn RьЅСG П7TbjbjŽйŽй tьГьГЊ%џџџџџџ]*ŽŽŽ8Ц вD* Жbb(ŠŠŠŠŠŠќўўўўўў$Ж єЊЊ"оŠŠŠŠŠ"ŠŠŠ20ŠŠŠŠŠŠќ**ŠќŠrŠќќŠРќаGjО*dŽŠќRoot Entryџџџџџџџџ РF LђIкgОРќаGjОэ@1TableџџџџКWordDocumentџџџџџџџџцtSummaryInformation(џџџџ И‚ƒ„…†‡ˆ‰Š‹ŒŽ‘’“”•–—˜™š›œžŸ ЁЂЃЄЅІЇЈЉЊЋЌкџџџџЏАБВГДЕЖЗмџџџџџџџџЛМНОПРСўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџЎўџџџлопрстуфхўџџџчъ§џџџўџџџўџџџюьўџџџ§џџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџDocumentSummaryInformation8џџџџџџџџџџџџьCompObjџџџџџџџџџџџџj0TableџџџџџџџџџџџџнTџџџџџџџџџџџџўџџџ ўџџџ ўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџ_PID_GUIDтAN{540487A8-D60C-11D2-82C0-88BA7BD17E10}ўџ р…ŸђљOhЋ‘+'Гй0ˆˆФашє ( D P \hpx€т)Tomislav Raukar - Zdenka Janekoviц Rіmerordomi Istvсn Rіmerar stvNormalR Istvсn Rіmerar 3tvMicrosoft Word 8.0d@ўџ џџџџ РFMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8є9Вqўџ еЭеœ.“—+,љЎDеЭеœ.“—+,љЎT hp|„Œ” œЄЌД М ёт l+G7ЌГ  )Tomislav Raukar - Zdenka Janekoviц Rіmer Title˜ 6> @ЄѓO9jО@Ю„ГGjОš<Œџџџџџџџџ  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~€