ࡱ> \_[Sbjbj]] 4\??!""""4V"#j[[["""""""$$2'd"[[[[["B#[R "[";!`!n!)!"X#0#!,'S.'!'![[[[[[["""[[[#[[[['[[[[[[[[[ :Dr.sc. Iva Sorta-Bilajac, dr.med. Katedra za druatvene znanosti Medicinski fakultet Sveu iliata u Rijeci  HYPERLINK "mailto:iva.sorta@medri.hr" iva.sorta@medri.hr IZAZOV MEUKULTUROLO`KE BIOETIKE U 21. STOLJEU Ove rane jeseni, to nije od 03. do 08. rujna 2008. Rijeka i Opatija kao gradovi-domaini, te Medicinski fakultet Sveu iliata u Rijeci kao institucija-domain, ugostiti e sudionike  Svjetskog kongresa bioetike . Taj Kongres se ove godine odr~ava po deveti put i njime se  uz Amsterdam (1992.), Buenos Aires (1994.), San Francisco (1996.), Tokyo (1998.), London (2000.), Brasiliu (2002.), Sydney (2004.), te Peking (2006.)  Rijeka i Hrvatska velikim slovima upisuju na bioeti ku kartu svijeta. Krovna tema  9. svjetskog kongresa bioetike upravo je  The Challenge of Cross-Cultural Bioethics in the 21st Century (Izazov meukulturoloake bioetike u 21. stoljeu). }ivimo u doba velikih promjena. Znanstveno-tehnoloaki napredak grabi gigantskim koracima. Mo~e li se ljudska moralnost prilagoditi tim promjenama? Jesmo li sposobni eti ki dovoljno brzo evoluirati da bi se mogli nositi s ovim ato nam je  the brave new world suvremene znanosti i tehnologije donio? Zahvaljujui znanstveno-tehnoloakom napretku u biomedicini profesor Ivan iki sa svojim timom suradnika na pragu je otkria lijeka protiv raka, ime e to postati samo joa jedna od kroni nih bolesti, te zasigurno joa viae produ~iti ljudski ~ivotni vijek. S druge strane, u siromaanim indijskim zemljama prenatalna dijagnostika koristi se u svrhu probira spola i provoenja feticida i infanticida ~enskog potomstva. U SAD-u je okosnica zdravstvenog sustava gotovo bezuvjetno poativanje pacijentove autonomije, dok se na Dalekom Istoku ta ista autonomija manifestira ne kroz kontekst pojedinca, ve kroz kontekst itave obitelji, koja je jedina pozvana da d ili uskrati informirani pristanak u ime pacijenta. Toliko smo razli iti, a opet, zahvaljujui Internetu, telemedicini i sl. toliko blizu i toliko bliski. Trebaju li nam u  globalnom selu kojim je postao naa svijet neki novi eti ki standardi, trebamo li se vratiti korijenima (ako da - kojim)? Postoji li neka globalna, univerzalna etika, jednako primjenjiva i prilagodljiva svakom kontekstu, ili skup brojnih pojedina nih etika, specifi nih za svako druatveno, kulturoloako, religijsko i ino odreenje? Je li bioetika  poput jazza originalan ameri ki proizvod nastao iz pera ameri kog onkologa profesora Van Rensselaera Pottera II. ili je kolijevka bioetike Europa, a njen otac njema ki filozof Fritz Jahr? Je li uope bitno gdje je nastala? `to je, pak, s isto nja kom religijsko-filozofijskom osovinom koja joa od, ili i prije Konfucija, promi e Potterove ideje bioetike kao  znanosti o pre~ivljavanju , sinergisti kog pristupa globalnom eko-sistemu u kojem smo mi, ljudi, trenutno dominantna, ali ipak samo jedna od karika u lancu... Na ta i brojna druga pitanja promialjati e i progovarati bioeti ari iz cijelog svijeta u kontekstu izazova koje 21. stoljee i meukulturalno druatvo u kojem ~ivimo nameu svim znanostima i njihovim etikama. Zna ajno je da e se taj znanstveni momenat svjetskih razmjera odigrati upravo na hrvatskom tlu, podru ju koje se zemljopisno nalazi u srcu Mediterana i Europe kao kolijevke zapadnja ke znanstvene misli, a povijesno, religijski, kulturoloaki, u najnovije doba i politi ki na razmei Istoka i Zapada, Kraanstva i Islama, Europske Unije i zemalja koje ekaju da ih ona primi, germanske  hladnoe i mediteranske  vrele krvi ... Upravo taj hrvatski  melting pot predstavlja idealnu prostornu kulisu, a ovo vrijeme velikih promjena, nekih novih preraspodjela moi, novih znanstvenih mogunosti, ali i opasnosi koje one donose, pravi trenutak za kongres na navedenu temu. Je li krovna tema nametnula razmialjanje o lokaciji, ili je odabir zemlje domaina utjecao na odabir krovne teme, vrijeme e pokazati. No, injenica je da se Hrvatska ne bi mogla podi iti domainstvom  9. svjetskog kongresa bioetike da nije bilo profesora Ivana `egote, njegovog vizionarstva i 15-godianjeg predanog rada na razvoju bioetike u Hrvatskoj, te promicanju Hrvatske na svjetskoj bioeti koj sceni. S pravom se da zaklju iti da je ovaj Kongres, u stvari, logi an zaklju ak Profesorova djelovanja,  kruna njegovog profesionalnog opusa i najljepai na in ispraaja u mirovinu. Profe " $ & J L P R T V b , l " d "$(*46FHZ\`ǺhkLhkL\hkLhkL\mH sH  hkLhkLhBO hkLh~hkLhbdhGphRMhL}h~h{W5 hkL5h~h~5 hL}5 h~5hczh~0Jjh~Ujh~Uh~ h~h~2DP R T V d%) >DMSSS$dh`a$gd`H$dh`a$gdd$dh`a$gdkLdhgdAh $dha$gd~ $dha$gd~`bhnrt*D(.fF`b >L^df`b(»°ΚΖΖΒʖʖΖΒʒʒhbdhRMhOhbh`>mH sH  hbh`>hbhbmH sH  hbhbhbmH sH hbh`> hkLhkLhkLhkLhkLH*\mH sH hkLhkL\mH sH hkLhkL\9 ":<>\^DPX|RT4 6 ~ !!!!"#v#%%&"'4'6'f'r'',(D(f(h(j(()(),)X)))*2$2`2d22222b3333333t4456699hUhe)h+'hhhOhkLhBOhbhAhh9_hRMhbdPsor `egota je kroz svoj istra~iva ki rad u SAD-u, pri  prvim koracima bavljenja bioetikom po etkom 1990-ih, zatim kroz sudjelovanje na brojnim znanstvenim i stru nim kongresima, takoer u SAD-u, te u Japanu, Taiwanu, Kini, Brazilu, Australiji, Kubi, brojnim europskim zemljama, uspostavljao kontakte, umre~avao hrvatske bioeti are u svjetski bioeti ki  network , crpio nova znanja i donosio ih u Hrvatsku, a s vremenom i  izvozio zna ajne hrvatske doprinose na polju bioetike, koji se mogu mjeriti svjestkim zna ajem. Utemeljitelj je  rije kog modela bioeti ke edukacije, zahvaljujui njemu hrvatska bioetika prisutna je u II. izdanju Bioeti ke enciklopedije, kao djelatnik fakulteta koji obrazuje medicinske kadrove prepoznao je va~nost razvoja klini ke bioetike, ali s naglaskom na interdisciplinarnost, toliko neophodnu bioeti kom promialjanju svih znanosti, posebice biomedicinskih. Stoga u njegovom naju~em timu suradnika uz lije nike nalazimo politologe, sociologe, filozofe, teologe, pravnike, ekonomiste. Trenutno smo suo eni s (viae ili manje uspjeanom) implementacijom  bolonjskog procesa u hrvatsko visoko akolstvo, no Profesor je joa prije 15 godina, meu prvima na Medicinskom fakultetu, mo~da i na cijelom rje kom Sveu iliatu, zapo eo sa studenstkim radionicama, radom u malim grupama, generaciju od desetak demonstratora odgojio za mentorski rad s mlaim kolegama studentima, a od kojih se svi kroz svoj posao i dalje bave bioeti kim temama i rado vraaju Katedri kroz sudjelovanje na projektima ili  Danima bioetike . Mo~da je najzna ajniji trenutak za meunarodnu afirmaciju hrvatske bioetike i preduvjet za dobivanje domainstva  9. svjetskom bioeti kom kongresu bilo osnivanje  Meunarodnog udru~enja za klini ku bioetiku (The International Society for Clinical Bioethics  ISCB) 2003. godine. Profesor `egota je kao osniva  i Predsjednik Udru~enja u dva mandata sudjelovao u organiziranju sad ve tradicionalnog  Simpozija ISCB-a , koji se svake godine organizira u drugoj zemlji. Prvi je, 2004. bio u Hrvatskoj, u Rijeci, drugi na Taiwanu, trei u Japanu, etvrti u Francuskoj, a peti Simpozij e biti organiziran ponovno u Rijeci, kao pridru~eni skup  Svjetskom kongresu bioetike . Profesorov anga~man nije ostao nezapa~en i nenagraen, stoga je, po isteku mandata, na Skupatini Udru~enja odr~anoj proale godine u Aix en Provence, Francuska, izabran za Do~ivotnog po asnog predsjednika Udru~enja. S pravom se mo~e pretpostaviti da je profesor `egota kao Predsjednik  9. svjetskog bioeti kog kongresa svojim meunarodnim ugledom privukao  prema rije ima profesora Georgea J. Agicha, Predsjednika Znanstvenog odbora Kongresa i dugogodianjeg lana Upravog odbora International Association of Bioethics (krovne institucije Kongresa)  do sada najvei broj visoko kvalitetnih sa~etka. Osim toga, ovaj Kongres mo~e se podi iti i do sada najveim brojem pridru~enih skupova. Od dvodnevnih pridru~enih kongresa tu su prisutni:  Feminist Approaches to Bioethics 2008 Congress (FAB): Voice, Power, and Responsibility in Health Care ,  The 4th South-East European Bioethical Forum: Integrative Bioethics and Pluri-perspectivism , te  Media and Bioethics . Od jednodnevnih simpozija, uz ve spomenuti  5th Symposium of the International Society for Clinical Bioethics (ISCB5): Clinical Ethics and Decision-making in a Pluralistic World , tu su joa i  Bioethics in Nursing ,  Ethics of Clinical Drug Trial and Drug Promotion , the  The 4th International Conference on Clinical Ethics and Consultation . Potrebno je istaknuti da je na Kongresu sa svojim radovima prisutan zamjetan broj hrvatskih autora, meu kojima su i Profesorovi najmlai suradnici. Prihvaanje njihovih radova u znanstveni program Kongresa joa je jedna u nizu potvrda Profesorovog najveeg uspjeha  stvaranja interdisciplinarnog tima mladih znanstvenika koji e kroz svoj znatsveno-nastavni rad na Fakultetu ili primjenu u klini koj praksi promicati Profesorovu bioeti ku viziju, odgajati nove naraataje medicinara i truditi se da u svom profesionalnom, ali i privatnom ~ivotu budu upravo onakvi znanstvenici i stru njaci kakvima je vitezove  dobre znanosti zamialjao professor Van Rensselaer Potter II., a na rije kom Medicinskom fakultetu odgajao profesor Ivan `egota: da budu ponizni, odgovorni i sposobni. 9t:v::: >N>0?@@@*A,ALANARAAAAAC CC2CFC^CDDDDDFFrH IIII"I$I8I:I>I@IRI^InIrIxI~IIIIIJJJJJJJJ0K4KnKrKKºhmH sH hdhdH*mH sH hdmH sH hn mH sH hn hn mH sH  hn hn hn he)hSIh,Eh+'h9_hhhAKK8LXLLLLLLLLLLLMMMMpNNNN8Q:QQQ~RRRRRRR"S,S4S>SSSSSSSSSSSSҺҺҲҪҢҲ|h~ hkLh~hkLhkL\hn hn mH sH hn hn 5h| mH sH h,mH sH h_mH sH hmH sH h9_mH sH hGpmH sH h`HmH sH hW)mH sH hdmH sH hdhdmH sH hdhn mH sH /SSSSSSS $dha$gd~$a$gdkL$dh`a$gdn $dha$gdn SSSh~h21h:p~/ =!"#$% DyK iva.sorta@medri.hryK Lmailto:iva.sorta@medri.hryX;H,]ą'c^ 2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtH DA`D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k (No List 6U@6 ~ Hyperlink >*B*phPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3N)cbJ uV4(Tn 7_?m-ٛ{UBwznʜ"Z xJZp; {/<P;,)''KQk5qpN8KGbe Sd̛\17 pa>SR! 3K4'+rzQ TTIIvt]Kc⫲K#v5+|D~O@%\w_nN[L9KqgVhn R!y+Un;*&/HrT >>\ t=.Tġ S; Z~!P9giCڧ!# B,;X=ۻ,I2UWV9$lk=Aj;{AP79|s*Y;̠[MCۿhf]o{oY=1kyVV5E8Vk+֜\80X4D)!!?*|fv u"xA@T_q64)kڬuV7 t '%;i9s9x,ڎ-45xd8?ǘd/Y|t &LILJ`& -Gt/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!0C)theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] !\`9KSS*+-SS,i!X8@0(  B S  ?  ")*,-67?@JKST_`abhiz|579Diksw  dzwx34OPQRe f " $ ( ) b c | ~ B C ? @ R S {|"#02FGZ[(*uv:;MO'(uwCE{|op:MPRmyz!"$%()*%'+,235678CDLMVXcdlmsv      ) . 0 1 : ; > ? G J S T Z [ d e p q z { !!!!!!!!$!&!+!,!4!6!?!g!i!j!r!s!~!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!"?@hvwB C {|jl!33"?i!i!r] -^`OJQJ^Jo(hH" ^`OJQJo(hH pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.r] ӣ`1U0. *-md y܌(uW`@('e> Xn | +'e)>@,ESIRMBO{W9_dL}bdO_W)5~?Y&Ah`H`>gOGp,eyaCkLb!!@| ! (2UnknownG.[x Times New Roman5Symbol3. .[x ArialA$BCambria Math"1h&v&v = =Yx24!!3qHP ?~2!xx DrIva Sorta - BilajacNIKOLAUS Oh+'0@x    (08DrIva Sorta - Bilajac Normal.dotm NIKOLAUS2Microsoft Office Word@@T)@T) ՜.+,D՜.+,L hp   Medicinski fakultet u Rijeci=! Dr Title 8@ _PID_HLINKSAlpmailto:iva.sorta@medri.hr  !"#$%&'()*+,-.012345689:;<=>?@ABCDEFGHIJLMNOPQRTUVWXYZ]^aRoot Entry F!)`Data /1Table7'WordDocument 4\SummaryInformation(KDocumentSummaryInformation8SMsoDataStoreȩ!)n!)LG3L2KEDJOOPIV==2ȩ!)n!)Item  PropertiesUCompObj r   F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q