Pregled bibliografske jedinice broj: 403840
Zavičajni rječnik
Zavičajni rječnik // Donjosutlanski govor i običaji Drenja, Harmice, Laduča, Ključa, Šenkovca, Svetoga Križa, Vukova Sela / Jakolić, Božica ; Horvat, Jasna (ur.).
Šenkovec: Osnovna škola Ivana Perkovca Šenkovec, 2007. str. 243-317
CROSBI ID: 403840 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zavičajni rječnik
(The dictionary of the domiciled idiom)
Autori
Jakolić, Božica ; Lončarić, Mijo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni
Knjiga
Donjosutlanski govor i običaji Drenja, Harmice, Laduča, Ključa, Šenkovca, Svetoga Križa, Vukova Sela
Urednik/ci
Jakolić, Božica ; Horvat, Jasna
Izdavač
Osnovna škola Ivana Perkovca Šenkovec
Grad
Šenkovec
Godina
2007
Raspon stranica
243-317
ISBN
978-953-95782-0-4
Ključne riječi
zavičajni rječnik, kajkavski, čakavski, Šenkovec, Sutla
(the dictionary of the domiciled idiom, the Kajkavian, the Čakavian, Šenkovec, Sutla)
Sažetak
Korpus i opseg Škola je prikupila zbirku od dvije tisuće tristo riječi, koju čine: - riječi karakteristične za kraj, a nema ih u književnom jeziku - riječi kojih ima i u standardu, ali su ili fonološki različite od standardnih adekvata ili imaju drugo značenje. Predložio sam da se unesu i najobičnije riječi, koje uglavnom odgovaraju i standardnim riječima, da bi se vidjele sličnosti i razlike u izgovoru fonema (razlikovnih glasova), u naglasku i u gramatici, oblicima. Obrada U koncepciji metodologije obrade težili smo da se zadovolje dva načela: dijalektološkoleksikografski - znanstveni i metodički, didaktički, pedagoški. Donosimo načela, glavne točke obrade. I.1. Svaka natuknica - koja se donosi u kanonskom obliku - ima gramatičku odrednicu (npr. pridj. = pridjev) ; kod imenice daje se oznaka za rod (m, ž, s) koje znače da je riječ o imenici, i to određenoga roda. Kod glagola navodi se kojega je vida (svrš., nesvrš.). 2. Kod promjenjivih riječi donosi se drugi značajan (identifikacijski) oblik samo kod onih riječi koje nemaju pravilnu, očekivanu promjenu i kod onih kod kojih se mijenja fonemski sastavi i(li)naglasak osnove. Ti su oblici: - u imenica > genitiv jednine (nekad i lokativ jednine te nominativ ili genitiv množine, a kod nekih imenica i koji drugi padež) - u pridjeva > oblik ženskoga roda (katkad komparativ) - u glagola > 1. lice jednine i 3. lice množine prezenta (katkad također 1. lice množine, a u nekih glagola i drugi oblici). 3. Slijedi značenje, odnosno značenja riječi, ako je riječ polisemantička. 4. Izričaji. II. Svaki je oblik riječi fonološki transkribiran ; svaki fonem ima svoje slovo, svakom je obliku označen naglasak. Transkripcija je donesena uz Razlikovnu gramatiku.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
101-1012676-2671 - Općeslavenski lingvistički atlas (OLA) i Europski lingvistički atlas (ELA) (Šimunović, Petar, MZOS ) ( CroRIS)
212-2120920-3419 - Istraživanje kajkavskoga narječja (Celinić, Anita, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb
Profili:
Mijo Lončarić
(autor)