Naslov
Jesu li religija i rat dvije odvojene društvene zbiljnosti?
(Are the war and religion two separate social realities?)

Autori
Markešić, Ivan

Izvornik
Nova prisutnost (1334-2312) 6 (2008), 2; 185-202

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Željko Mardešić; religija; rat; mirotvorstvo; monoteizam; politeizam; kršćanstvo; islam; židovstvo; vjerski ratovi
(Željko Mardešić; religion; war; peacemaking; monotheism; polytheism; religious wars)

Sažetak
Autor u ovom članku polazi od postavke Željka Mardešića da religija i rat spadaju u temeljne "društvene zbiljnosti" koje se obistinjuju tijekom ljudske povijesti i koje time postaju "nerazdvojivi dijelovi ljudske sudbine" i) od njegove tvrdnje kako religija i rat mogu postojati kao zasebne i međusobno neovisne cjeline, uzevši za to primjer, na Isusovoj "zapovijedi ljubavi" utemeljenu, kršćansku religiju koja je tijekom povijesti pružala čovječanstvu mogućnost dijaloga, a ne rata. No, kako se temeljem povijesnog iskustva međusobnih dodira i prožimanja dviju društvenih zbiljnosti - religije i rata - veoma često može steći dojam da između njih nije bilo proturječja, da su se međusobno privlačile, (dodati riječ te) da je bez religije bilo nemoguće voditi rat, da religije i rat nisu uopće odvojene društvene tvorbe i da bi se između njih (čak) mogao staviti znak jednakosti, autor u pokušaju obrazloženja takvih postavki odgovor traži ponajprije u tekstovima koje je Željko Mardešić posvetio ratu i mirotvorstvu, a i u najnovijoj hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj povijesti. U svojem pristupu tim povijesnim "Društvenim zbiljnostima" autor najprije obrazlaže pojmove "religijski ratovi", "konfesionalni sukobi" te "vjerski ratovi", da bi potom govorio o veoma često zagovaranoj tezi kako je dosadašnja povijest ljudskoga roda zapravo povijest ratovanja, krvi, ubijanja, istrebljivanja. Autor potom raspravlja o vjerodostojnosti postavke prema kojoj je još na početku evolucijskog ciklusa postojalo stanje "bellum omnium contra omnes" ; da su takvom stanju služili religijski obredi rata kojima se željelo privoljeti božanstvo rata da bude na strani onih koji ga zazivaju kako bi došli do pobjede nad neprijateljem. Potom govori o odnosu monoteističkih religija (islama, kršćanstva i židovstva) prema ratu kroz povijest i u današnje vrijeme, (zarez staviti) uz istodobno navođenje razloga za njihovu neugasivu ratobornost, slijedom postavke da se ta ratobornost nalazi u činjenici što monoteističke religije, u odnosu na politeističke religije, polažu pravo na posjedovanje jedne prave i konačne istine koju je teško smatrati samo svojom, pa je nastoje nametnuti drugima (veoma često i silom). Ipak, iskustva rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini zorno pokazuju kako se na ovim prostorima nije vodio vjerski rat izazvan potrebom dokazivanja i potvrđivanja vjerskih istina (dogmi), nego su se političke i vojne elite koristile snagom religijskoga kao sredstvom za postizanje ovozemaljskih političkih i vojnih ciljeva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA