ࡱ> %`*bjbjNN .,,C%4444444H%%%8%&DH0U&&"&&&'''SSSSSSS$VhFYS4'''''S44&&T<<<'~ 4&4&S<'S<<kP44R&& q`%O2QSU00U%Q$Z :&$Z,RR$Z4'Rl''<'''''SS/<X'''0U''''HHH HHHHHH444444 mr. sc. Vladimira Rezo, asistentica Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb SLAVONSKI DIJALEKT U `OKA KOM CIKLUSU MARE `VEL GAMIR`EK Nepobitno aoka ka pripovjeda ica Mara `vel Gamiraek u svojim je du~im i kraim prozama vjernija svojem izvorniku na planu sadr~aja negoli na planu izraza. Posebice su neautenti ne pripovjeda eve dionice u gotovo svim tekstovima  aoka kog ciklusa , dok su dionice likova znatno  aoka kije . Pored same autorice, jezi nu sliku jednog dijela njezinih proza pokvarili su i lektori po asopisima u kojima ih je izdavala. Zadaa je tekstologije pribaviti pravi izvornik i rekonstruirati izvorni tekst. Klju ne rije i:  aoka ki ciklus , dijalektalna obilje~ja, autenti nost, pripovjeda eve dionice, dijaloake dionice, novinska lektura Prva pomisao pri spomenu imena Mare `vel mnogima je upravo njezin  aoka ki ciklus . Naime, iako je pisala i pjesme, drame, osvrte, lanke te prozu urbane tematike, ovaj segment njezina rada openito se smatra najuspjelijim. Mo~da zato ato je on potvrda njezina posebnog afiniteta za `okadiju i `okce. Pritom ne ~elimo rei da je Mara `vel  ruralni pisac, nego da se najbolje izrazila baa u ovoj slavonskoj, aoka koj problematici. Neporecivo je njezino poznavanje i su~ivljenost sa svijetom o kojem piae. Cilj ovoga rada je ukazati na crte atokavskog slavonskog dijalekta u aoka kom ciklusu Mare `vel. Ciklus obuhvaa dva romana: Hrast i Ovim aorom, Jagodo& , zbirke pripovijesti: Portreti nepoznatih ~ena i `uma i `okci te cijeli niz pripovijesti objavljenih u dnevnom i tjednom tisku: Jedan dan sa kopa ima, `to je baba Maca pri ala na ijanju perja, Sjeanje na aoka ki badnjak, enka, enka (~ena), Svraetak Mandekinih, Svetenje, Grijeh Drine }aperove te cikluse o Keraetiima i Ivanovima. Tematika  aoka kog ciklusa lokalizira pripovjedni prostor na `okadiju, to nije na njezin dio oko }upanje (Cvelferiju), odnosno, ponajviae na selo Vrbanju, i njezina druatveno-politi ka, ekonomska i etnografska obilje~ja i vrijeme od 1870. do po etka 2. svjetskog rata. U tako lokaliziranom kronotopu pretpostavljeni recipijent donekle poznaje slavonski atokavski dijalekt i gaji odreeni afinitet prema takvom na inu izra~avanja. U ovom nacrtu za jedno opse~nije prou avanje pokuaali smo doku iti u kojoj je mjeri dijalekt koji autorica koristi u svojim djelima doista autohton, istovjetan vrbanjskom govoru 50-ih godina proalog stoljea. Njegova slika e biti izbor najzanimljivijih dijalektalnih crta, eaih u govoru likova no u govoru pripovjeda a, ato nije rijetkost u knji~evnim djelima. FONOLOGIJA Od fonoloakih osobina istaknut emo: Izgovor jata je ikavski i ijekavski, izuzev manjeg broja ekavskih oblika: pre, umem, posle. Upitno odnosna zamjenica je ata, a neodreena neata. samoglasnici Fonoloaka slika dijalekta ia itanog sa stranica `veli inih aoka kih proza izgleda ovako: Do etna samoglasni ka skupina -ao se sa~ima u -o, npr. u prilogu kao > ko. Prisutan je velik broj vokalnih redukcija u raznim vrstama rije i: Bo~ (Bo~e), Is (Isus), ne a (neea), ni (nije), vid la (vidjela), bolj (bolje), drug e (druga ije) sve dno (svejedno). Uo avamo nekoliko zamjena samoglasnika, npr. i > e, u leksemu vele ki; e > a, u leksemu pram (prema) te o > u, u leksemu akula. suglasnici 1. Suglasnik h se ne javlja gdje mu je po etimologiji mjesto. On potpuno ispada, podjednako na po etku, na sredini i na kraju rije i:  tio,  ajde, na raniti, odma ili se zijev nastao njegovim ispadanjem nadomjeata umetanjem v: kuvam (kuham), suve (suhe) ili j: kujna (kuhinja), snaja (snaha). 2. Suglasnik f javlja se u posuenicama: fino, flaaa, ofarban i ef ili je nastao od skupine hv: faljen, fala. Meutim, u nekim se slu ajevima samo gubi h i ostaje v, npr. uvatio, vatam. Hibridni je oblik sintagma Hvaljen Is : uz vokalnu redukciju za o ekivati je promjenu suglasni ke skupine hv- u f-, utoliko viae ato se drugdje u tekstu mo~e nai primjer Faljen Isus. suglasni ke skupine 1. Uglavnom je o uvana skupina praskavi + drugi aumni suglasnik, npr. ptica, p ela, izuzev u slu aju skupine tk u kojoj se gubi prvi lan: tko > ko. Za preostale je dvije skupine naen samo jedan primjer gubljenja ploziva: tica. 2. U suglasni kom skupu kv u zamjenicama tipa takav, ovakav, kakvo i sl. ispada suglasnik v: taki, kaki. MORFOLOGIJA imenice Vokativ imenice mama glasi mamo. Umjesto lokativa koji o ekujemo kao pade~ izricanja mjesta, pojavljuje se genitiv: divovala u Drenovaca. Uo avamo mno~inski oblik koaari (jednina bi onda bila koaar) koji je u muakom rodu, a o ekivali bismo ga u ~enskom. Lokativ imenice nebo glasi na nebesi (nalazimo ga u molitvi O enaa). Uo avamo est izostanak sibilarizacije, npr. u zadrugi. Za uuje izostanak bitnog obilje~ja morfologije slavonskog dijalekta: imenice e vrste u dativu i lokativu jednine zavraavaju na e (npr. u baa e) glagoli Ispadanje do etnog i u infinitivu kao i u imperativu je vrlo nedosljedno, ravnopravno su zastupljena oba oblika: do, po, napravit, ali i: autiti, sjediti i dr. U infinitivnoj osnovi glagola II. vrste naj eae se javlja -ni umjesto -nu: zavrnit, aapnit. U infinitivnoj osnovi glagola VI. vrste javlja se -i umjesto -eki: do ikati. Glagolski pridjev radni tvori se na o, kontrakcijom skupina -ao, -eo i -uo: ustr o, doao, eko, dopo, spavo itd. Glagolski pridjev trpni eai je na t, i zapravo napisan je identi an infinitivu bez do etnog i, od kojega se razlikuje samo naglaskom, koji mo~emo samo pretpostaviti: zaru it, izcidit, zamastit  to su pravi slavonizmi. U 3. licu jednine perfekt povratnih glagola uva nenaglaaeni prezent pomonog glagola biti: gdje se je grijao, igralo se je, ona se je odlu ila. Perfekt glagola umrijeti uz umro je glasi i umri (Svraetak Mandekinih). Pomoni glagol biti glasi bi u svim osobama. Prisutna je inverzija zamjenice i glagola u povratnih glagola (u kolo uvatimo se). prilozi Komparativ na inskog priloga loae glasi gorje, po uzoru na komparativ pridjeva na - i, -~i, -ai i -ri uobi ajen u slavonskom dijalektu. TVORBA Od tvorbenih obilje~ja istaknut emo sljedea: imenice este su izvedenice na  o i  a od osnovnih muakih imena: Jozo, Stipo, Iva, Mata. Umjesto opisne sintagme upotrebljava se imenica glagolskog postanja (npr. mrza, tj. onaj kojeg mrzia). Uobi ajene su odmiljenice, snajka uz uobi ajeno snaja. glagoli 1. Glagol zaatundirati se nastao je prefiksacijom njema ke osnove u koju je umetnut fonem n )kao i u rije i komendija), uz istodobno palataliziran izgovor, kakav je u njema kom izvorniku. Tako se skupine st, sp i sk se palatalizirano izgovaraju kao at, ap i ak., npr. aport, akandal i sl. prefiks za + studieren (njem.) + povratni glagol 2. Glagoli se tvore i kraenjem dvo lanih ili viae lanih sintagmi: bolja iti se (praviti se boljim), kruni it (moliti krunicu). brojevi Isti emo tek nekoliko tvorbeno zanimljivih leksema: jedared (jednom), dvared (dvaput), poldrug (jedan i pol). SINTAKSA esta je zamjena infinitiva konstrukcijom da + prezent: naumila da rodi, kad zna da rodi, kao da e krv iz njih da aikne, ne mo~e viae da kopa. Neobi na je i konstrukcija Poi za babicom. umj. Poi po babicu. FRAZEOLOGIJA U aoka kom ciklusu nalazimo velik broj fraza, koje o~ivljavaju tekst, od koji su neke vjerskog podrijetla, druge impliciraju ~ivot u Vojnoj Krajini, a neke su podrijetlom iz svakodnevice. Nabrojat emo ipak samo najzanimljivije: kua na front, sve i sve, tisto u slatko, tisto u kiselo, uzeti u kvartir, upisati se u trei red, voda na ne iji mlin, stajanje pod vojni kom kapom dvanaest godina, Doaao vrag po svoje; Sveta Kata stajala pred vratima; Ko da je Bo~ prosti biskup doao. Kako su u velikom broju proza koje ine aoka ki ciklus ~ene glavni, ponekad gotovo i jedini likovi, tako te proze sadr~e mnoatvo usporedbi ~enske ljepote s raznim objektima sa aoka kog obzora, iz dvoriata, vrtova i njiva: gizdava ko paunica, visoka ko jablan, rumenih usnica ko jagode, o iju kao kupine, krhka i ljupka, kao ona mlada treanja ukraj baate; a i metaforika ima isti izvor, npr. ona je bila cvijet. Izvor poredaba i metafore uglavnom je biljni svijet, rjee regionalni bestijarij: s ustraaenim o ima srne, podsjeala na srnu ili rekviziti slavonskoga poljodjelskog ~ivota: a sitne pjege prosule se kao usko sedlo preko nosa. LEKSIK Autorica obilno koristi leksi ko bogatstvo kraja u koji su strane rije i donijeli osvaja i, doseljenici kao i naai ljudi ratujui u stranim zemljama, a mnoge od njih rezultat su davnih povijesnih veza i neospornog kontakta sa susjednim narodima. Ponajviae je turcizama i germanizama, a osjetan je maarski i talijanski utjecaj. turcizmi: avlija, kapija, komainica, ambar, ef, divaniti, kuburiti, bula, fered~a, oaak, baa a, akaire, badava, erma, saura, dado, oka germanizmi: bircuz, birtaaica, alingan, lajtnant, befel, felvebel, atift, grencerski, sajtluk, narihtati, tal, farbar, potrefiti (pogoditi), trefiti (dogoditi se) talijanizmi: soldatuaa, daa, najprefriganiji, kredenc hungarizmi: @FH" $ (    H4tvx 8<dfh8<Ƶت~hr/ h{b6h{bhDh#&h.<h+huhuhuCJaJhuh.<CJaJ hhCJOJQJ^JaJhOCJOJQJ^JaJhBhhOhCJaJhOhOCJaJhOhO6 hO61H$ & (   8(r*$ & F 7dh^`7a$gd $7`7a$gd $7dh`7a$gd ޳(<fhj "$JLN^`b@Nrjl4Xɼɸɱ hh- hh#& hh; hh4 hhGzp hh^h#&h&Zh&Z h^6h^ hr/h{bhD h+6 h+] h+6] h.<6h.<hr/h+ hr/67&( &(*,bhbr~  & 4 N \ r Էв䫧h_h_6hirQh_6h_ h0h^ h26h;h^6hBhB6 h^6hBh2h^ hh^ h{b6hh=h{b6h#&h{bh-ha(;*bv v!x!!#&&&q$  7dh`7a$gd $ & F -7dh^`7a$gd$ & F -7dh^`7a$gd $ & F -7dh^`7a$gd $7dh`7a$gd $ & F 7dh^`7a$gd r t v !!!$!&!.!>!F!P!f!h!r!t!v!x!!!!^"d"""""""""P#R#V#`#t#|############,$4$8$B$F$V$Z$`$$$$$$$ h]6h]h hh^6 hh^ ha(5h\7h;h\76 h^6h;h^h;h^6h;h;6h0hC$$$ %%"%$%2%>%B%L%N%%%%$&(&0&2&`&&&&&&&&&&&&''('8'v''''''''(( (((^((((((ü h- 6h- h- 6h&Zhh- 6hh\7h],h- hh\7 hh; ha(5 h_h^ha(h_h_6 h_6h_hvIxh]6 h]6h]h h]h]5&()))))*+6,,---//r0T13044$ & F7dh^`7a$gd $ 7dh`7a$gd $ & F7dh^`7a$gd $7dh`7a$gd (()))))*).)8)h)j)n)v)z)))))))))))))))*******+0+:+<+F+T++++++++++$,0,4,6,8,нй۬ЧУۣۣۣ۬۬hphp6 h\M6 hph^hp h6 h^6h h;6h;h2 h;h^hh^6h hh;h^h;h\7h],h],6 h],h],h], h],678,,,,B-D----------.............//// ////////////>0@0T0Z0^0n0p0r0t000000000111 111"1&1𵭵𭵭hph^6h^hha(6h;ha(6hha(6 ha(6 hph^ hph;h;hpha(6hpha(ha(6ha(D&1.121:1>1H1T1V1111122222222 3 3333333444,4.40424P4`4h4v44444444444555555555556"6,6F6￧ hph;h8h86h h8h8 h86h8h&Zh\76h"'h;h&Zh;6 h;h;h&Zh\M h^6hph^hph^6?45555666P7`788>9N9;;;<<===$7dh`7a$gd $ & F7dh^`7a$gd $7dh`7a$gd $ & F7dh^`7a$gd F6H6x6|6666666666666P7`7777788889909:9>9N9b99::&:8:::>::;;;;;;;;;"<v<z<<<<<<<<==ᬥᡱ ho5hp h h\M h\M6h h\M6h"'h\M6h"'h86h8h\M6 h86 hph\Mh"'h\Mh^ hh^hh86h8h==n=|=============N>f>j>>>>>>>???P?n?|???????0AAAAAAAAAABBDBHBnBpBrBBBBBBĹh0h06 hphZhphZh0hphZ6h0hphZh"'CJaJh"'h"'CJaJhph ho6hohj|h hS6hShh\Mh\M6h\Mh h\M6hp9====????~CxHzH|HHHK4LzMM&r&tth_hK>hK>6 hK>hK>hBh_hK> hphphZhph0hphZ6h0h0h065LLLLLLLLMMMMM M"M4MJMLMNMxMzMMMMMMMMMMMMNrrrr$r&r8rh_h&Zhohj| h oh oh oh o6h o4u@vjvvvv{څdzxz &(8:*œ$7dh`7a$gd ~F~H~J~j~l~~&FNfhz4 lƒ RNh؅څ:`4jn؇:`zĉΉ҉ȿȿȷh=h=6h-6CJ] h-CJhph=h*hc h-6hc hc 6 h-6h-hc ho h*6hy h_n0ht hD]h_n0h_n06] ho] h_n0] hDhDhDhDhD61҉r̋΋Ћ:@f8xz<LR6> ʖҖ֖>F08PhpmH sH hghgmH sH hgmH sH he(chO hc hO hc 5hc hcS 6hcS hO h-CJ hEUCJ hOCJhp hO]h=h=6] h=] h=6]h= h=h=4PVX&(468:*~țʛ œvF~np,.HJLΡС02Xü˼˪ããü j-h+ h+6] j-hh h6]h+hc hOhghc mH sH hghbYmH sH hbYmH sH hgmH sH hghgmH sH @œvF.СX4t"Ʀz:,.F$pJ$7dh`7a$gd ڢܢ48:£ 4Z^`,024rt"FJLƦPRz:`df Z\ܩ*,.FjlΪhAE`hE86hE8hAE` j-h+h+ h+6]hO h6]h j-hO:<z«ī$BҬ8:^4ZįlJpPijܳ޳Կ̺ܿ hp0Jjhp0JUhCjhCU hE8he6 hRa6hAE`hAE`6 hE86hAE`hE86hE8h ThAE`he6hAE`6he6he66OJQJhe6he66he6;J޳ "$&(*h]h&`#$$7dh`7a$gd   "&(* hE8he6hChb0JmHnHujhp0JUhp hp0J ,1h. A!"#$% D@D NormalCJ_HaJmHnHsHtHDA@D Default Paragraph FontViV  Table Normal :V 44 la (k(No List HH  Balloon TextCJOJQJ^JaJ4 @4 Footer  p#.)@.  Page Number@&!@ *Footnote ReferenceH*L2L * Footnote Text$a$CJPJaJtHRC@BR *Body Text Indent$`a$PJtHhS@Rh *Body Text Indent 3, uvlaka 3x^CJaJe@b HTML Preformatted7 2( Px 4 #\'*.25@9CJOJQJ^JaJD$WXY     9 1 | ; `auZbS9`qryhz{< = > E F !"""#$_$$$$$ %5%O%p%q%'*,2-Q.R..00H1K13z4{444777777a8;99L:::,;;;<<<=c==>q>>??#?w??@@@AFB%CwCCCCCCCCCCDDDDDDD000000000000000000000 0 0000 0 0 000000000000 0 0 0 0 0000 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000 0 0 0000000000000 0 000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0X00@0X00@0X00@0X00@0@0@0@0@0@0X008$WXY     9 1 | ; `auZbS9`qryhz< = 7a8;9D00000000000000000000@ 0 0000 0 0 0000@00@000000 0 0 0 0 0000 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000 0 0 000 0090 0 0 00 0 0 0 @0="S@0J0N0J0N00 $$$'<r $(8,&1F6=BLt~҉P*'*+-.0124578[]^_abd*&4=uœJ*(,/36\`c()  '!!8@0(  B S  ?04'/Z^`dQX}+3Xb< F   1 8 P R c f     c f y e i NTVZSYKRTXLTW`3ACFJQ^acfy*-/7vx{}[b{S]<>ACFHLNFIKOQSvwy|~=F_g  AD!!!!""""9"@"B"J"L"Q"S"["]"b"d"n"p"w"""""""""##/#9#;#E#O#Y#[#e#m#t#v#{#########################$$$%''J(R((((((((( ))1)5))))) ++8+;+,,--&-0-8-E-/ /J/V/ 0$0h3q344444444445555556(6`6g666777799&:(:L:Q:n:p:::::::; ;\;^;;;;;#<-<F<H<<<<<<<==?=====>!>J>L>~>>>>??@@AAAACCCCCCCCCCCCDD#$VY~     8 9 0 1 { | : ; _atuYZabRS89_`prxyghy{; > D F !!""""""##$$^$_$$$$$$$$$% %4%5%N%O%o%q%''**,,1-2-P.R...00G1K133y4{4444777G7I77777777777`8a8:9;99999: :7:9:K:L:S:U:::::::::::::;;+;,;G;I;m;n;;;;;;;;;<<<</<1<N<P<_<a<<<<<<<<<<<==%='=N=P=b=c=========>>>>2>4>\>^>p>q>>>>>>>??"?#?v?w???@@@@@@AAEBFB$C%CvCwCCCCCCCCCCCCCCDD3$  ry{> F "#$$O%p%1K1{4474778S8{89:9n;;;;<1<<<='=c==>>^>p>?#???|@~@@@AABBCCCCCCCCCCCCCCCDDCCCCCCCCCCCCDDRKcy8 2J{v= E-5" J5VBafSB8j -y8--^-`o(. ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. mm^m`hH. =L=^=`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.vOv^v`OOJPJQJ^J. ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. mm^m`hH. =L=^=`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.@^`@o(. ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. mm^m`hH. =L=^=`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.vOv^v`OOJPJQJ^J. ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. mm^m`hH. =L=^=`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.--^-`o(. ^`hH.  L ^ `LhH.   ^ `hH. mm^m`hH. =L=^=`LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.RKcfSBE-58 J52j -yv= '$/WdhwM0 UT-*CD2e cS n0(=oL - #&a(_n0e6\78E8;5<.<K>r@irQeS TbY&ZQZ&ZphZ4^AE`u`Rae(cgpGzpLstuvIx=t{e}\M]4+],=; Ob_By c SO^{b+ o"'-j|kupEUr/DE@#?CTuCC #D (,.0468:<>BDFrUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial;z8SHK lowerESimSunFZShuTi5& zaTahoma?5 : Courier New"17w:fʪFBF# 9"{# 9"{4CC+2QHX ?^2RPrva pomisao pri spomenu imena Mare `vel mnogima je upravo njezin  aoka ki ciklus IHJJIHJJ,        Oh+'0$0D T`    TPrva pomisao pri spomenu imena Mare vel mnogima je upravo njezin okaki ciklusIHJJ Normal.dotIHJJ16Microsoft Office Word@ne)@0W@b!@$`# 9՜.+,0@ hp  IHJJ{"C' SPrva pomisao pri spomenu imena Mare vel mnogima je upravo njezin okaki ciklus Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdeghijklmopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F